Tražiti „rupe u zakonu“, animirati javnost i cjelokupnu medijsku zajednicu.

foto: Mediacentar Sarajevo

Otkako su izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS) kojim se kriminalizuje kleveta stupile na snagu 26. augusta 2023. godine, medijska i pravna zajednica pokušava naći odgovore na to šta će ove izmjene značiti u praksi i kakvi su mogući mehanizmi zaštite.

Udruženje Umbrella, u saradnji sa pravnim timom koga su činili advokati iz Banje Luke Jovana Kisin Zagajac i Aleksandar Jokić, kao i Vesna Alaburić iz Hrvatske i Slobodan Kremenjak iz Srbije, pripremilo je Inicijativu za ocjenu ustavnosti Krivičnog zakonika RS u dijelu koji se odnosi na kriminalizaciju klevete, a koja je prošle sedmice, u utorak 19. septembra 2023. predata Ustavnom sudu RS.

Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci primilo je do sada jednu krivičnu prijavu za klevetu iz Ureda predsjednika RS Milorada Dodika, objavio je danas Klix.ba. Iz Tužilaštva je rečeno da se detalji o slučaju ne mogu iznositi s obzirom na to da je predmet tek dodijeljen tužiocu.

Stav medijske zajednice

O pravnim mehanizmima zaštite, solidarnosti, „rupama u zakonu“, potrebi da se više piše i izvještava o kriminalizaciji klevete, razgovaralo se protekle sedmice u Vitezu gdje je u organizaciji Vijeća za štampu i online medije Bosne i Hercegovine (BiH) održan dvodnevni seminar za novinare i urednike iz BiH.

foto: Vijeće za štampu i online medije u BiH

Urednik Buke Aleksandar Trifunović je rekao kako su ovim zakonom novinari postali prepušteni sami sebi i da se stvorila atmosfera da svako može uraditi šta hoće.

„Vaša moć su vaše riječi i istina, a sad smo u situaciji da je donesen zakon u kome ako neko obrazloži da ga je ta istina uvrijedila, možete odgovarati, vi ste krivi. Može vam se kretanje ograničiti, mogu vam oduzeti telefon, računare iz redakcije...“, rekao je Trifunović.

Smatra i da mediji iz Federacije BiH (FBiH) nisu shvatili šta će ovaj zakon značiti za taj bh. entitet, te da bi se u cilju zajedničkog strateškog djelovanja, oni trebali počeli baviti ovim temama koje mediji u RS manje obrađuju zbog bojazni od procesa.

Da je važna solidarnost, mišljenja je i novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović. „Moramo se držati zajedno, tiče se svih nas i mediji iz FBiH će doći na red...“, rekao je on.

Novinar portala Bljesak.info Berislav Jurič, koji je takođe bio učesnik panela, rekao je i da je javnost potrebno animirati.

„Ljude ne zanima kleveta, oni preživljavaju. Mi trebamo animirati javnost da shvate da su i oni u opasnosti. Ne trebamo braniti medije i novinare pojedinačno, mi trebamo braniti profesiju. Neki jesu zaslužili da im se oduzme olovka i tipkovnica, ali mi ovdje trebamo braniti profesiju koja je jako važna u društvu“, naglasio je Jurič.

Razlika između parničnog i krivičnog postupka

Advokatica Biljana Radulović govorila je o mehanizmama zaštite novinare u parničnom ali i krivičnom postupku za klevetu.

Objašnjavajući razliku između parničnog i krivičnog postupka kazala je da je novinar u parničnom postupku bio zaštićen institutom vrijednosnog suda koji je uspostavila praksa Evropskog suda za ljudska prava.

„Ako biste se izrazili da je na primjer neko fašista, da se ponaša kao Hitler i tako dalje, to bi bio vrijednosni sud koji mora imati minimum činjeničnog osnova da bi takva vaša izjava bila utemeljena i samim tim ne bi mogli biti odgovorni u parničnom postupku. Proteklo je više od decenije dok je prošlo u praksu sudova da primjenjuju vrijednosti sud i mi se sad ponovo vraćamo na početak, ostajemo bez vrijednosnog suda“, kazala je.

Tokom seminara govorilo se o pojedinačnim članovima zakona, poput člana 208.g. Prema ovo članu nema krivičnog djela ako se radi o iznošenju nečeg neistinitog u vršenju između ostalog, novinarskog poziva, a ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo.

Radulović kaže da se jasno vidi koliko se istinitost stavlja na teret novinara i da sami novinari znaju koliko je moguće biti tačan, istinit u trenutku kad piše informaciju jer je informacija kratkog trajanja.

„Front je otvoren za strah, tako bih ga nazvala, jer pitanje je kako će ko da tumači šta je istinito, šta neistinito i dok vi uđete u proces dokazivanja istinitog, vi se već nalazite u krivičnom postupku. To je problem“, kaže ona.

Ovakvim opisom djela, kako je dodala, novinar je u potpunosti lišen slobode izražavanja jer je doveden u poziciju dokazivanja svoje namjere, istinitosti svog postupanja u bilo kom obliku u krivičnom postupku. Takođe, dodala je da se na ovaj način satira, ironija i sarkazam isključuju jer će biti protumačeni kao omalovažavanje, kao i posebni oblici izražavanja karikaturom ili fotografijom.

„Dakle vi u parničnom postupku imate pravo da dokažete da imate pravo da se karikaturom izrazite, satirom, i to je riješeno a sad tu priliku nećete imati. Sad ćete zbog tog morati da dokažete da li je karikatura istinita“, naglasila je Radulović.

Njeno mišljenje je da će problem sada biti i u tome što se novinar u parničnom postupku uvijek mogao pozvati na zaštitu izvora, dok će sad u krivičnom postupku novinar biti doveden u poziciju da otkriva svoj izvor radi svoje odbrane.

„Imajući u vidu da su zaprijećene kazne od 1.000 do 6.000 konvertibilnih maraka, dva standarda koja su se u potpunosti poštovala u parničnom postupku, kao što su vrijednosni sud, neotkrivanje izvora, postaju izopšteni i možda čak i neupotrebljivi“, istakla je.

Njen utisak je da je cilj kriminalizacije klevete, kako je dodala, da se autor odvrati od slobode izražavanja a u parničnom postupku je cilj da se zaštiti.

Troškovi parničnog postupka u predmetima klevete, kako je kazala Radulović, kreću se od 1.500 do 5.000 konvertibilnih maraka zavisno od dužine procesa, od ulaganih pravnih lijekova, od visine predmeta spora, zavisno koliko neko traži visinu naknade i slično i ti troškovi će biti uvećani troškom na krivičnom postupku. S tim u vezi, kako je dodala, borba za dokazivanje i utvrđivanje istinitosti će koštati oko 10.000 KM.

Advokat Goran Dragović, koji je takođe bio govornik na panelu posvećenom pravnim mehanizmima zaštite novinara, kazao je da s obzirom da su izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS stupile na snagu, onda je potrebno tražiti rupe u odredbama, odnosno prostor za odbranu.

Šta uraditi prilikom postupka

Biljana Radulović je na seminaru iznijela nekoliko prijedloga za novinare u slučaju pokretanja krivičnog postupka protiv njega. Ona kaže da, osim Udruženja novinara koje može pružiti pravnu pomoć novinarima, potrebno je iskazati medijsku solidarnost na način da svi mediji objave tu informaciju, razloge zbog čega je pokrenut postupak, tekst koji je stavljen na teret novinaru i slično i važno je propratiti to krivično suđenje i pričati ili pisati o tome.

Dodala je i da bi medijska solidarnost trebala biti konstantna i da je potrebno obezbijediti novčana sredstva ili oformiti fondove, jer, kako je navela, ne ugrožava se samo novinar nego se ugrožava i egzistencija čitave porodice novinara.

„Domaća vlast je nametnula ovaj a strana vlast je nametnula Zakon o zaštiti od klevete kako bi naš put ka demokratiji bio brži, ali su nas vratili na prvi točak“, naglasila je.

Vijeće za štampu i online medije u BiH pokrenulo je incijativu koja se odnosi na formiranje koalicije medijskih advokata u BiH, čija je primarna specijalnost sloboda izražavanja i koji imaju iskustva u krivičnoj oblasti. Cilj ove koalicije, kako je kazala Maida Bahto Kestendžić, projekt koordinatorica u Vijeću za štampu i online medije u BiH, je identificiranje tužbi, slučajeva koji su vođeni protiv novinara, slučajeva zaštite i borbe protiv zloupotreba propisa na štetu novinara i generalno zaštite slobode izražavanja kako bi ustanovili koji su to predmeti i kako bi pripremili teren za podnošenje predstavke Evropskom sudu za ljudska prava.

Pored toga, Udruženje BH novinara je početkom septembra najavilo da će od početka sljedeće godine novinarima biti na raspolaganju Fond za odbranu novinara i novinarki, a koji će uključivati davanja pravnih usluga novinarima i medijima.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.