Amandmani su mali, ali jako značajan korak u boljoj zaštiti novinara od besmislenih sudskih postupaka, rekao je Almedin Šišić, glavni urednik portala Valter

foto: Mediacentar Sarajevo

Članovi Radno-konsultativne grupe, sastavljene od 20 priznatih medijskih radnika, predstavnika nevladinog i civilnog sektora, advokature i akademske zajednice iz oba bh. entiteta, posljednjih sedam mjeseci radili su na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine kojim su doneseni anti-SLAPP amandmani.

Amandmani, koji će uskoro biti upućeni u parlamentarnu proceduru, prema riječima Almedina Šišića, izvršnog direktora organizacije Skin i glavnog urednika Valter portala, „mali su, ali jako značajan korak u boljoj zaštiti novinara od besmislenih sudskih postupaka“.

Amandmanima se, na postojeća zakonska rješenja, dodaju rješenja koja su usklađena sa evropskom Anti-SLAPP direktivom. Kako je objasnio Aleksandar Jokić, advokat i član grupe, neophodno je u Zakon uvrstiti definisanje SLAPP tužbe, kao i indikatore pomoću kojih se utvrđuje postojanje SLAPP tužbe, odnosno da je određena tužba SLAPP tužba. 

U definiciji SLAPP-a u evropskoj direktivi, kako je rekao, postoji niz indikatora, od kojih mora da bude minimum jedan ostvaren kako bi sud utvrđivao da li je u pitanju SLAPP tužba ili nije.

Zbog nepostojanja definicije, odnosno indikatora u našem pravosuđu, kako je rekao, statistika o broju SLAPP tužbi u Bosni i Hercegovini bi bila proizvoljna.

„Nešto što bi iz mog ugla predstavljalo SLAPP tužbu, možda iz nečijeg drugog ne bi predstavljalo SLAPP tužbu i dokle god nemamo jasno utvrđeno da je sud kao jedini mjerodavan utvrdio da je riječ o SLAPP tužbi, mi možemo samo da nagađamo oko broja SLAPP tužbi. Međutim, ono što je evidentno jeste porast tužbi za koju mi smatramo da su SLAPP tužbe protiv novinara u posljednjih par godina. Dešava se taj porast i to je jedan od razloga zašto smo i pokušali u Bosni i Hercegovini, konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine, da uvedemo ove izmjene“, naglasio je Jokić.

Prema Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od klevete Federacije BiH, u koji su prisutni na događaju imali uvid, u Član 4. predlaže se definicija SLAPP-a. SLAPP je definisan kao sudski postupak pokrenut zbog javnog djelovanja tuženog koji, u cijelosti ili djelimično, nema za cilj stvarno ostvarivanje prava, već prvenstveno zastrašivanje, ušutkivanje ili finansijsko iscrpljivanje tuženog.

Postojanje zlonamjernog postupka može se utvrditi na osnovu jednog ili više indikatora, kao što su: 1. očigledna neosnovanost tužbenog zahtjeva ili njegovog dijela; 2. nerazmjernost ili prekomjernost tužbenog zahtjeva, posebno u pogledu tražene naknade štete; 3. postojanje očigledne neravnoteže moći (finansijske, političke ili druge) između tužitelja i tuženog; 4. pokretanje više postupaka od strane tužitelja ili s njom povezanih lica protiv istog tuženog o sličnim pitanjima, kao i više tužbi od strane istog tužioca protiv različitih, često međusobno neformalno povezanih tuženih po istom ili sličnom osnovu; 5. apstraktni i nejasni navodi u tužbi; 6. napadi na mišljenje, vrijednosni sud ili satiru; 7. odabir suda koji je zbog udaljenosti nepovoljniji za tuženog ili koji zbog pozitivnih propisa više odgovara tužiocu; 8. korištenje taktika zastrašivanja, uznemiravanja ili prijetnji od strane tužitelja prije ili tokom postupka, navedeno je u Prijedlogu.

Ključna izmjena - rano odbijanje tužbenog zahtjeva

Prema riječima Jokića, ključna izmjena odnosi se na rano odbijanje tužbenog zahtjeva. Odnosno, članovi Radno-konsultativne grupe predlažu mogućnost da već u odgovoru na tužbu, tužena osoba, prije svega novinar ili građanski aktivista, može zahtijevati da sud rano odbije tužbeni zahtjev kao SLAPP tužbu, gdje bi sud kroz posebno ročište, prije pripremnog ročišta, utvrđivao osnovanost ovog zahtjeva, odnosno ovog prigovora tuženog i gdje bi teret dokazivanja da nije u pitanju SLAPP tužba, padao na tužioca.

Kako je objasnio, to bi značilo da bi tužilac koji podnese tužbu bio onaj koji bi morao sudu dokazati da je njegova tužba održiva, pravno i logički konzistentna, i da postoji dovoljno dokaza da bi se moglo uopšte ući u raspravljanje u konkretnom postupku.

Druga izmjena tiče se destimulisanja podnošenja SLAPP tužbi, također po uzoru na evropsku Anti-SLAPP direktivu. Kako je rekao, izmjena se odnosi na mogućnost da pored naplate punih troškova postupka koji su do sada prema Zakonu o parničnom postupku padali na teret onoga koji izgubi spor, a sada bi bila mogućnost da sud odredi kontra naknadu štete, odnosno mjeru kojom bi se tužilac mogao obavezati u slučaju da se ispostavi da je tužba zaista bila neosnovana SLAPP tužba, da nadoknadi tuženom kontra štetu u iznosu od 50 posto tužbenog zahtjeva do duplog iznosa tužbenog zahtjeva, odnosno vrijednosti spora.

Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara, kazala je kako su u posljednjih nekoliko mjeseci dobili četiri presude u korist novinara i medija, koje su okarakterisane kao SLAPP tužbe, odnosno, kako je istakla, podnesene sa ciljem da se zaustavi novinarsko istraživanje tema kojima su se bavili ti mediji i novinari.

„To govori na jedan način o činjenici da ipak u pravosuđu prepoznaju važnost rješavanja ovih slučajeva u korist novinara i medija, odnosno u korist prava na slobodu izražavanja, a sa druge strane otvara pitanje da li možemo na osnovu pojedinačnih pozitivnih primjera zaključiti da pravosuđe razumije štetu koju nanose SLAPP tužbe novinarima i medijima“, kazala je Rudić.

Neophodno formiranje anti-SLAPP koalicije u BiH

U tom kontekstu, u Udruženju BH novinari smatraju da je važno nekoliko stvari. Prva, da se unaprijede zakoni o zaštiti od klevete u građanskim postupcima kako bi se unaprijed odbacivale takve tužbe, da se u slučaju da one budu prihvaćene uradi ono što predlažu iz Radno-konsultativne grupe, a to je da se, kako je rekla, nadoknadi šteta novinarima i medijima koji su bili predmeti tužbi, odnosno suđenja u okviru SLAPP postupaka i da se na nivou Bosne i Hercegovine formira anti-SLAPP koalicija.

„To je nešto što nismo uradili, a što se zahtijeva anti-SLAPP direktivom Vijeća Evrope. To je zadaća zapravo država članica Vijeće Evrope u smislu da se formira široka mreža novinara, medija, organizacija civilnog društva koje se suočavaju sa SLAPP tužbama kao pravnim i institucionalnim sredstvom ograničavanja prava na slobodu izražavanja“, kazala je Rudić.

Četiri tužbe koje su donesene u korist novinara i medija se tiču portala. Jedna od njih je tužba koja je ispostava strane kompanije, a ostalo su osobe zaposlene u javnim institucijama koje su tužile novinare i medije radi tekstova koji se tiču korupcije, rekla je Rudić.

„Tačno se može prepoznati taj SLAPP okvir za njihovo podnošenje u smislu da su podnesene tužbe sa ciljem da se zaustavi pisanje, a ne da se demantuju neke činjenice, jer sve što je napisano u tim tekstovima nije kleveta i dokazano je dokumentima“, rekla je.

Protiv Valtera, portala koji uređuje Almedin Šišić, vode se, kako je rekao urednik, tri klasična SLAPP postupka. Dva postupka su prvostepeno dobili, a treći je u toku i pred prvostepenim je odlučivanjem.

„Nama koji smo u tom, poznato je da je SLAPP svjesna zlopotreba pravnog sistema. Dakle, radi se o sudskim postupcima koji se formalno vode za dokazivanje štete, a suštinski služe za iscrpljivanje, zastrašivanje, razvlačenje medija po sudovima itd. Riječ je dakle o situaciji kada vi morate da budete spremni da trošite vrijeme, resurse i novac i da putujete od Bihaća, preko Prnjavora, Banjaluke, Sarajeva, do Širokog Brijega. Nismo jedini. Veliki broj medija, a i neki od nas ovdje predstavnika civilnog sektora, eko-aktivista, zaista prolaze klasičnu torturu vezanu za SLAPP postupke“, istakao je Šišić.

___