Objavljen izvještaj o medijskom pluralizmu u EU i zemljama kandidatkinjama za 2025.

foto: Pixabay / Ilustracija

Bosna i Hercegovina (BiH) je u ovogodišnjem Izvještaju o praćenju medijskog pluralizma u Evropskoj uniji (EU) i zemljama kandidatkinjama za 2025. godinu ocijenjena kao zemlja visokog rizika po pitanju stanja medijskog pluralizma. Ukupan indeks rizika za medijski pluralizam u BiH iznosi 76 posto i veći je nego u ostalim zemljama regiona: Sjeverna Makedonija (54%), Crna Gora (56%), Srbija (68%) i Albanija (69%). Najveći rizik u BiH zabilježen je u oblasti tržišnog pluralizma (89%), zatim socijalne uključenosti (84%), političke zavisnosti (77%) i temeljne zaštite (55%).

Monitor medijskog pluralizma (MPM), koji razvija Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (CMPF) pri Evropskom univerzitetskom institutu, koristi se svake godine od 2020. za procjenu potencijalnih rizika za medijski pluralizam u državama članicama EU i zemljama kandidatkinjama. Ovo je drugi izvještaj autorice Lejle Turčilo koji je objavljen za BiH, nakon onog za 2023. godinu.

Najveći rizik za medijski pluralizam u BiH zabilježen je u domenu medijskog tržišta (89%), koje je ocijenjeno kao netransparentno, prezasićeno i zarobljeno, te podijeljeno po etnonacionalnim i političkim linijama. U izvještaju se ističe da transparentnost vlasništva nad medijima ostaje problematična zbog nedostatka regulacije, te da je urednička nezavisnost ranjiva na uticaje vlasnika i oglašivača. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je 2024. godine imenovalo članove Radne grupe za izradu zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima, ali, kako navodi autorica Turčilo, prema nekim procjenama, proces usvajanja zakona mogao bi trajati i do pet godina.

U izvještaju se bilježe i brojni izazovi u oblasti temeljne zaštite (55%), posebno nakon što je 2023. godine usvojen novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH. Provođenje ovog zakona je slabo, a primjetna je i praksa vlasti da uskraćuju pristup informacijama pozivajući se na zaštitu ličnih podataka ili komercijalnih interesa trećih strana, bez provođenja testa javnog interesa. U izvještaju se navode i česti verbalni i digitalni napadi na novinare, kriminalizacija klevete u RS-u, koja je ostavila posljedice na medije, kao i to da ne postoji anti-SLAPP regulativa. Naglašen je i problem političke zavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije.

U oblasti političke nezavisnosti (77%) istaknuto je da je političko uplitanje putem vlasništva u medijima uobičajena pojava. Proces dodjele javnih subvencija medijima u većini slučajeva nije transparentan, a državno oglašavanje predstavlja ozbiljan problem u BiH. Autorica ističe i da politički uticaj na javne emitere predstavlja dugogodišnji problem u BiH i da ni tokom 2024. godine nije ostvaren napredak u tom pogledu.

Socijalna uključenost je povezana s veoma visokim indeksom rizika (84%). Navedeno je da politike pristupačnosti medija za osobe s invaliditetom postoje, ali se slabo provode, te da RAK ne vrši monitoring medija niti postoje sankcije za medije koji se ne pridržavaju tih obaveza.

Procjena rizika za zemlje Evropske unije

Ovogodišnji izvještaj pokazao je da je od zemalja članica EU samo Mađarska svrstana u kategoriju visokog rizika, dok nijedna druga država članica nije ocijenjena kao vrlo visokorizična niti vrlo niskorizična. Većina zemalja (22) nalazi se u srednjoj kategoriji rizika – polovina njih u višem nivou srednjeg rizika (npr. Italija, Poljska, Hrvatska, Bugarska), a druga polovina u nižem nivou (npr. Finska, Irska, Francuska, Portugal). Prosječni rizik za EU iznosi 49% i spada u nižu srednju kategoriju, što pokazuje pozitivan utjecaj zemalja koje su bolje rangirane.

Samo četiri države – Njemačka, Švedska, Danska i Nizozemska – ocijenjene su kao niskorizične, zahvaljujući snažnoj zaštiti osnovnih prava i političkoj nezavisnosti medija. Ipak, i u tim zemljama su primijećeni značajni rizici u oblasti tržišnog pluralizma, što predstavlja opći trend u EU.

Mađarska je najslabije ocijenjena članica, blizu granice vrlo visokog rizika, a slijede je Rumunija i Malta. Te zemlje imaju ozbiljne probleme u oblasti političke nezavisnosti i tržišnog pluralizma, uz snažan politički uticaj na javne i privatne medije, uključujući i kontrolu nad finansiranjem.

Kipar, Rumunija, Bugarska i donekle Grčka bilježe posebno loše rezultate u tržišnom pluralizmu i socijalnoj uključenosti. Grčka pokazuje slabosti u svim dimenzijama, s ocjenama koje spadaju u raspon srednje visokog rizika, dok u jednoj oblasti prelazi u visoki rizik.

Najveći problemi uopšte zabilježeni su u oblasti tržišnog pluralizma, pri čemu se Kipar, Mađarska i Rumunija nalaze u kategoriji najvišeg rizika.

Kompletan izvještaj za BiH je dostupan na ovom linku, a izvještaj za zemlje članice ovdje.

Izvor: CMPF

___