Clickbait i senzacionalizam su prisutni većinom na "divljim" portalima koji kontaminiraju javni online prostor u BiH.

Pišu: Džan Helać, Nejra Hasečić, Ema Senkić

Bombastični naslovi i sadržaj koji mu po pravilu u potpunosti ne odgovara odlike su clickbait članaka. Naslov tu služi samo kao mamac za veći broj klikova, pa „clickbait“ suštinski ima dezinformativni karakter.

Kako bismo pokazali da li je i u kojoj mjeri talas clickbaita zapljusnuo domaću online medijsku scenu, proveli smo komparativnu analizu zastupljenosti naslova udica, na najneprofesionalnijim i najčitanijim online portalima u BiH koji su prema istraživanju portala „Raskrinkavanje.ba“ označeni sa „red flag“ (portali koji su najveći generatori neprofesionalnih sadržaja: „ekspresno.ba“; „narodni.info“; „saznajemo.net“).

Dobijene rezultate smo uporedili sa količinom clickbait sadržaja na najčitanijim portalima u državi prema ocjeni „alexa.com“ (Klix, Avaz, Expresstabloid). Osim količine zastupljenosti clickbaita zanimalo nas je i koje oblasti ili rubrike su u najvećoj mjeri pogođene ovim oblikom dezinformacija. Monitoring je trajao od 26.4. do 10. 5. 2019. i obuhvatio je sve rubrike i tekstove koji su u tom periodu bili objavljeni na navedenim portalima, a rezultati nam služe kao indikator ovog problema.

Analiza: saznajemo.net. narodni.info, ekspresno.org

U sedmici od 26.4. do 3.5.  ukupno smo zabilježili 17 clickbait tekstova na tri najneprofesionalnija portala („saznajemo.net“, „narodni.info“ i „ekspresno.org“).  Najviše clickbait sadržaja smo zabilježili na portalu „ekspresno.org“ – osam, na „saznajemo.net“ je bilo sedam clickbait sadržaja i dva na portalu „narodni.info“.

Teme/ oblasti koje su najviše pogođene clickbaitom bile su politika (4) i estrada (5), zatim rubrika vrijeme i vremenske prilike (3), po dva clickbaita smo zabilježili u oblastima pseudo nauka i trivia dok je u oblasti hronika objavljen jedan tekst koji je imao karakter clickbaita.

Zanimljivo je da je clickbait zahvatio gotovo sve oblasti, što može da navodi na zaključak da je clickbait zapravo univerzalnog karaktera te da je zbog toga potrebno biti na oprezu. Činjenica da clickbait podjednako zahvata politiku i zabavu ukazuje na elemente svojevrsne estradizacije politike – s obzirom na to da se politika i zabava predstavljaju na isti način, odnosno pakuju u iste forme, čini se da mediji nastoje doprinijeti zamagljivanju granice između politike i zabave.  

Na portalu ekspresno.org smo, između ostalog, zabilježili jedan slikovit primjer senzacionalističkog clickbaita. U tekstu „Svijet u panici: Jedna izjava zabrinula je sve, je li moguće da je Putin premjestio nuklearni arsenal u Venzuelu!?“ može se vidjeti izuzetno senzacionalistički napisan naslov sa željom da se privuče pažnja publike. Senzacionalizam je dodatno pojačan znakovima interpunkcije koji se pojavljuju na kraju naslova, što je neprofesionalno i što inače služi više da zbunjuje publiku nego što je informiše.

Ono što je važno u kontekstu prepoznavanja clickbaita jeste činjenica da se u naslovu ovog teksta ističe da je „svijet u panici“ kao da je to gotova stvar, iako se u samom tekstu nigdje u potpunosti ne potvrđuje da se ruski vojni arsenal već nalazi u Venecueli. Prema tome može se zaključiti kako ovaj tekst u isto vrijeme ima elemente clickbaita i senzacionalizma koji ciljaju na privlačenje pažnje javnosti kao i na veći broj klikova.

Osim toga, primijetili smo da portal „ekspresno.org“ ima vrlo interesantan i krajnje neobičan domen „.org“, koji se inače koristi za različite društvene i političke organizacije koje nemaju (nužno) komercijalni karakter, a ne za medijske portale. Domen .org automatski doprinosi većem kredibilitetu sajta. Imajući u vidu ovu napomenu, na prvu možemo zaključiti da „ekspresno.org“ zbog domena zapravo nastoji da plasira provjerene, kvalitetne i vjerodostojne sadržaje. Ipak, na tom portalu smo zabilježili najviše clickbaita i senzacionalizma u odnosu na ostale analizirane portale.

Analiza domena predstavlja jedan od najefikasnijih načina da se prepozna da li se određenom portalu može vjerovati ili ne. Naprimjer, ukoliko bismo naišli na portal „CNN.com.co“, već bismo mogli da posumnjamo u vjerodostojnost i kvalitet sadržaja koji su objavljeni na njemu. S obzirom na to da publika nema naviku da provjerava izgled domena, nastavkom „.com.co“ se zapravo nastoji stvoriti privid da se radi o stvarnom portalu „CNN.com“.

Ipak, ono što je pohvalno kada je u pitanju „ekspresno.org“ jeste što na tom portalu postoje osnovni  podaci  o vlasničkoj strukturi, adresa, i email.  S obzirom na to da je moguće na neki način komunicirati sa uredništvom i eventualno ukazati na propuste i greške koje prave u svom radu, onda taj portal ne možemo svrstati u red „divljih“ portaloida, koji inače u velikoj mjeri osvajaju domaću online scenu.

Sa druge strane, portali „saznajemo.net“ kao i „narodni.info“ nemaju istaknutu rubriku „o nama“ ili neku vrstu impressuma. S tim u vezi, te portale s pravom možemo definisati kao „divlje portale“ ili „portaloide“ koji samo na prvi pogled doprinose pluralizmu medijske scene, a zapravo je sve više kontaminiraju. Takvi portal najčešće služe kao poligon za brzu zaradu ili kao propagandno-politički poligon.

Portal „narodni.info“ dnevno objavi do 3-4 vijesti, često problematične tačnosti u sadržaju ili sa neutemeljenim detaljima. Značajno je primijetiti i da velika većina tekstova obiluje gramatičkim i pravopisnim grešakama što, iako nije predmet naše analize, može svjedočiti o neprofesionalizmu čime se značajno narušava kredibilitet tog medija. Skoro svi tekstovi su posvećeni estradi i reality „zvijezdama“, zbog čega možemo zaključiti da se osnovna funkcija tog portala iscrpljuje u plasiranju jeftine zabave kako bi se obezbijedili željeni klikovi. Jedan od slikovitih primjera iz oblasti estrada koje smo pronašli na tom portalu je tekst „Niko do sada nije znao da je ona bila čak dvije godine u braku sa njim… Pogledajte ko je bio njen partner!!“. Iako se u naslovu bombastično najavljuje da će publika imati priliku da sazna kako se zove parnter sa kojim je popularna reality zvijezda Stanija Dobrojević bila u braku, u tekstu se to ne otkriva. Jedino što saznajemo jeste da je ta djevojka bila dva puta vjerena, ali opet se ne navodi ime njenog vjerenika. Prema tome, tekst možemo svrstati u klasični clickbait, jer naslov služi samo kao mamac, dok tekst koji ga prati nije odgovarajući.

Primjeri ostalih clickbait sadržaja koji su objavljeni na portalu „narodni.info“ dostupni su na sljedećim linkovima:  „Lepa Brena nakon operacije će morati da uvede brojne promjene u svoj život, a posebno joj je teško jer će morati da se odrekne ovoga“, „U domu Seke Aleksić je nastao HAOS za Uskrs kada se pojavio on“, „Vučić albanskim novinarima poručio kako se nada da će nekada barem Priština da bude 12. u njihovoj ligi“, „Džejla Ramović najveći favorit za pobjedu, a pogledajte šta je Jelena na to rekla“, „Mihajlovu prostitutku je uznajmio suprug ove poznate pjevačice“, „Sutra nas očekuje snažno nevrijeme, pogledajte što meteorolozi predviđaju“.

U analiziranom periodu na sajtu „saznajemo.net“  je objavljeno 11 članaka od kojih su dva praćena clickbaitom. Jedna od vijesti koja se ističe u tom periodu se odnosi na izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika. Naslov vijesti „Milorad Dodik – Srbima smeta ezan koji se čuje u 5 ujutro. Poštujem ja to , ali neka ga onesposobe (VIDEO)“ u potpunosti ne odgovara tekstu koji ga prati. U sadržaju teksta stoji šta je Dodik govorio o Općim izborima u BiH, gdje je istaknuto da on očekuje pobjedu na „predstojećim izborima“. Ono što je interesantno jeste da su izbori održani u oktobru 2018. godine i da je Dodik već pobijedio za srpskog člana Predsjedništva BiH, a da je vijest nastala u aprilu 2019. godine. Dakle, u samom tekstu se nigdje dodatno ne pojašnjava izjava iz naslova, zbog čega se može zaključiti da je u pitanju klasični clickbait. U naslovu se također ističe postojanje video zapisa, koji je u sadržaju samog članka opet prikazan samo tekstualno „pogledajte kako je Dodik izvrijeđao muslimane“  iako ne postoji sadržaj samog videa, niti link koji dokazuje da je on to stvarno učinio.

Analiza profesionalnih sajtova: Klix, Avaz, Expresstabloid

U periodu od 3.5. do 10.5. pratili smo tri najčitanija portala prema podacima sajta „alexa.com“: „Klix“, „Avaz“ i „Expresstabloid“. Sva tri portala možemo ocijeniti kao profesionalnim u kontekstu postojanja impressuma – na sajtovima su vrlo jasno istaknute informacije o vlasničkoj i/ili uredničkoj strukturi.  

Expresstabloid je u vlasništvu Avaza, s tim što je njegov fokus na objavljivanju sadržaja iz svijeta estrade i  šou biznisa. Taj portal svakodnevno objavljuje veliki broj članaka koje prati mnogo fotografija i senzacionalističkih naslova. Expresstabloid na svom sajtu ima 10 rubrika u okviru kojih je u analiziranom periodu objavljeno čak 365 tekstova, od čega su 63 imali elemente clickbait-a. Jedan od slikovitih primjera je tekst „Nova uvreda za pjevačicu: Saša Popović isprozivao Viki Miljković“. Ovdje se radi o clickbait naslovu jer sadržaj teksta ukazuje na to da se voditelj tokom snimanje emisije samo našalio sa pjevačicama u studiju.

Tokom analize sadržaja smo primijetili da se na ovom portalu pojavljuju specifični clickbait sadržaji koji su zapravo fotografije poznatih ličnosti iz nekog ranijeg perioda u kojim su oni bili „neprepoznatljivi“. Takvi sadržaji su obično organizovani na način: „Danas je on jedan od naših najboljih vokala“ ili „Možete li naslutiti o kome se radi?“. Iako se u nastavku teksta otkriva identitet osobe, naslovom se nastoji „upecati“ publika da klikne. Čini se da takvi sadržaji ciljaju samo na klikove, dok je informativna vrijednost vrlo upitna ili je u drugom planu. Sadržaje poput ovih možemo svrstati u takozvane pseudodogađaje koji služe samo za dodatnu popularizaciju onih koji su glavni akteri sadržaja.

Tokom trajanja monitoringa pronašli smo dva takva sadržaja. Prvi se odnosio na fotografiju pjevača Fatmira Sulejmanija za kojeg je već u naslovu istaknuto da je jedan od „najboljih vokala“ u našoj zemlji. S obzirom na to da je fotografija iz najranijeg djetinjstva, praktično je nemoguće prepoznati ni pretpostaviti o kome se radi.  U drugom sadržaju publika ima zadatak da prepozna da se na fotografiji iz ranog djetinjstva nalazi pjevačica Tijana Dapčević, što je takođe usmjereno ka osvajanju većeg broja klikova. Međutim, ovi sadržaji imaju karakter svojevrsnog kviz pitanja, koje će po prirodi stvari izazivati publiku da uzme učešće u rješavanju postavljene zagonetke. Taj hibridni novomedijski žanr koji svrstavamo u „clickbait“ se pojavljuje kao moćan poligon za prikupljanje klikova i stvaranje veće interakcije sa publikom.

Osim klasičnih clickbait sadržaja, na ovom portalu se može primijetiti da mnogo naslova sadrži senzacionalizam, a da je u sadržaju vijesti događaj iz naslova objašnjen bez ikakvog „napumpavanja“. Naslovi se generalno ne mogu okarakterisati kao clickbait, jer u svom sadržaju govore o svemu što je navedeno u naslovu. Prema tome, iako je naslov praćen senzacionalizmom, ne mora uvijek značiti da se radi o clickbaitu.

Na portalu Dnevnog avaza zabilježili smo ukupno pet clickbait sadržaja. Od toga je bilo četiri zabavna clickbaita i jedan iz oblasti politike. Klasični clickbait sadržaj koji smo registrovali se tiče repera Raste: „Reper će u najkraćem roku biti procesuiran: Rasta mora provesti tri godine u zatvoru“. Taj bombastični naslov je praćen tekstom u kojem se pojašnjava da je za korištenje marihuane predviđena kazna od tri godine“ – dakle, sve je tek pretpostavka po principu „šta bi bilo, kad bi bilo“, što znači da niti je izrečena presuda niti je pjevač uopće otišao u zatvor.

Tokom monitoringa koji je trajao sedam dana na portalu „Klix.ba“ nismo zabilježili nijedan clickbait. Međutim, ono što je zanimljivo jeste da se u periodu monitoringa pojavio tekst „Muhamed najpopularnije ime u Berlinu u 2018. godini“. Ispostavilo se da je vijest netačna, jer je ime Paul najčešće muško ime u Berlinu. Redakcija je brzo reagovala i korigovala sadržaj koji je na kraju nosio naslov: „Mohammed ipak nije bilo najpopularnije ime u Berlinu u 2018. godini, Paul na vrhu liste“. Problem je nastao zbog toga što je „fake“ vijest o tome da je muško ime Muhamed najpopularnije u Berlinu jednostavno postala viralna i nju su počeli da dijele njemački političari kao i drugi mediji. Razlog za viralnost te vijesti leži u tome što konzervativni njemački političari nastoje ukazati na eventualni problem prevelikog broja migranata, pa su plasiranjem takve tvrdnje ciljali na izazivanje panike kod građana.

Iako možda nije postojala namjera da se plasira lažni sadržaj, zadatak novinara jeste da uvijek više puta provjere vjerodostojnost sadržaja koje objavljuju. Ovakav neprofesionalni „gaf“ ne možemo okarakterisati kao namjernu dezinformaciju ili malicioznu informaciju.

Zaključak: clickbait rezervisan za estradu i „divlje“ portale

Nakon 15 dana monitoringa možemo reći da clickbait ipak zauzima određeni medijski prostor, ali na “divljim” online portalima, dok je u okviru informativnih medija (kao što su Klix.ba i Avaz.ba) taj oblik uvijek na periferiji. Uspjeli smo pronaći tek pet slučajeva clickbaita na portalu Avaz.ba a nijedan na Klix.ba. Pronašli smo najviše clickbaita, na tabloidu „Express“, što nije neobično s obzirom da clickbait uglavnom napada zabavu, estradu i šoubiznis. Jedan od razloga može biti taj što je na ovom portalu generalno zabilježeno najviše tekstova u odnosu na sve ostale zajedno (365), od čega je 17 posto (63) clickbait. Dakle, u mnoštvu sadržaja koje taj portal svakodnevno objavljuje manje od petine su clickbait sadržaji što je problematično, ali još uvijek nije zabrinjavajuće. Ono što jeste je senzacionalizam, ali s obzirom na to da se radi o tabloidu koji je jasno deklarisan kao portal za plasiranje jeftine zabave, onda takvi zaključci ne treba da čude.

Stvarni problem je postojanje velikog broja divljih portala u BiH koji kontaminiraju javni online prostor. Njihova uloga je jednostavna i ogleda se u prikupljanju klikova po svaku cijenu, što često znači objavljivanje nevjerodostojnih sadržaja, zastarjelih sadržaja prepakovanih u novo ruho, “lažne vijesti” i naravno clickbait. Osim toga, ovi portali se nerijetko kriju iza nekih „ozbiljnih“ domena kao što su domeni „.org“, što publiku koja nije dovoljno medijski pismena može navesti na krivi zaključak da se radi o vjerodostojnim informativnim sajtovima. Takođe, jedna od potencijalnih opasnosti je ta što smo pronašli  određene elemente clickbait-a u okviru političkih tema, što svjedoči o svojevrsnoj zabavizaciji/estradizaciji politike. Naime, činjenica da se zabava i politika pakuju u iste zabavne celofane (infotainment), i fizički zauzimaju isti medijski prostor svakako da doprinosi medijskoj banalizaciji politike, što u perspektivi može imati negativne posljedice po demokratske procese u najširem smislu.

Analiza je nastala nakon treninga za novinare i studente novinarstva "Medijska pismenost i verifikacija informacija - od klika do ispravke" održanog 23. aprila 2019. godine. Vuk Vučetić bio je jedan od trenera i mentora grupi novinara koji su napisali ovu analizu. Projekt je implementirao Mediacentar Sarajevo za SEENPM i TOL.

___