Sada, više nego ikad, moramo stati u odbranu činjenica. Ne postoji alternativa.

foto: Pixabay / Ilustracija

Svaki dan postaje sve teže obavljati osnovni novinarski zadatak – prikupljati činjenice i provjeravati informacije. Također, postaje i mnogo opasnije.

U prvoj polovini 2025. godine, okruženje u kojem rade novinari postalo je mračnije nego što je bilo decenijama prije kroz koordiniranu eskalaciju nasilja, zastrašivanja i cenzuru.

Suština društva se raspada, često namjernim i pažljivo vođenim kampanja čiji je cilj potkopati važnost činjenica – temelj naše zajedničke stvarnosti. Nema potrebe dokazivati da nešto nije istina. Dovoljno je uporno blatiti, sijati sumnju i širiti teorije zavjere. Ostatak posla će često obaviti algoritmi na društvenim mrežama.

Za Agence France-Presse, međunarodnu novinsku agenciju čiji je reporterski tim raspoređen širom svijeta, podaci su poražavajući: u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili smo 25 ozbiljnih incidenata nad našim novinarima. To je više nego tokom čitave 2024. godine.

Ipak, ti incidenti – fizički napadi, hapšenja, protjerivanja ili povlačenje novinara da bi spasili živu glavu – samo su naznaka punih razmjera globalnog napada na pravo javnosti na informacije.

Raspon nasilja i zastrašivanja se širi

Geografski, raspon nasilja i zastrašivanja se širi. Situaciju dodatno pogoršava porast autoritarnih praksi i populističke retorike koja otvoreno napada medije. Porast policijskog nekažnjavanja – ohrabrene dominantnim političkim porukama – normalizirala je napade na novinare. Oni nisu ograničeni na tzv. nestabilne režime. Pojavljuju se i u tradicionalnim demokratijama i u zemljama sa dugom tradicijom slobode medija, ukazujući na opasnu promjenu u globalnim normama.

Novinari su se tradicionalno identificirali na protestima i javnim događajima, vjerujući da im ta oznaka pruža i neku vrstu zaštite i legitimiteta. Međutim, sve češće vidimo da zbog tih oznaka postaju mete. Tokom protekle godine naši novinari su na protestima u zemljama poput Turske, Argentine i Sjedinjenih Američkih Država bili targetirani na različite i nasilne načine. Svi su jasno bili označeni kao novinari. Svi vjeruju da su napadnuti upravo zato što su novinari.

U mnogim dijelovima svijeta novinarstvo praktično nestaje. Zastrašivanja i prijetnje postali su nezamislivi. Vidjeli smo kako naši novinari bježe preko Sahela, područja u zapadnoj Africi, ali također i iz dijelova Centralne Amerike, poput Nikaragve i Salvadora. U dijelovima Istočne i Centralne Evrope naši fact-checkeri redovno primaju prijetnje smrću i suočavaju se s kampanjama zastrašivanja i ušutkivanja.

Poruke često dolaze s vrha. Ured predsjednika Argentine je prošle godine na društvenim mrežama objavio: “Ne mrzimo novinare dovoljno”. Argentinski novinarski forum je tokom 2024. godine zabilježio 179 napada na medijske radnike.

Novinari kao namjerne mete

A onda, tu je Gaza. Komitet za zaštitu novinara (CPJ) navodi da je u Gazi tokom protekle dvije godine ubijeno više od 200 novinara. U najmanje 20 slučajeva bili su namjerne mete. Neki od novinara koji rade za AFP u Gazi odbijaju zaštitne prsluke jer strahuju da će ih to učiniti metom. Kažu i da se ljudi plaše da budu u njihovoj blizini jer smatraju da su novinari mete. A možda, ono što je najuočljivije je kako je mali broj vlada u zemljama koje su napredovale na osnovu slobode medija spremno da stane u odbranu činjenica, istine i slobode medija. Mnogi hrabri i predani novinari osjećaju krajnje usamljeno u ovom trenutku.

Napadi na novinarstvo i kampanja potkopavanja činjenica događa se u trenutku kada se upravljanje našim digitalnim životima sve više prepušta moćnim alatima generativne umjetne inteligencije. Svi smo svjedoci mogućnosti koje ti alati nude u izgradnji znanja i napretku čovječanstva, ali već sada svjedočimo i tome kako se mogu koristiti zagaditi naš informacijski ekosistem ogromnim količinama lažnog i izmišljenog sadržaja.

To djeluje kao tačka preokreta. Ljudi olako govore da živimo u post-istinitom svijetu. Novinarstvo nije savršeno, neće uvijek biti u pravu, ali iskrena težnja ka prikupljanju informacija i traganju za istinom je temelj zdravog funkcionisanja naših društava. Sada, više nego ikad, moramo stati u odbranu činjenica. Ne postoji alternativa.

Ovaj članak je objavljen u povodu Svjetskog dana vijesti, koji se obilježava 28. septembra, globalne kampanje koja ističe vrijednost novinarstva. Organizatori obilježavanja su Svjetski urednički forum pri WAN-IFRA, Projekt Koninuum i Kanadska fondacija za novinarstvo.

___