Odgovor na Rezoluciju o Srebrenici: Negiranje genocida i govor mržnje

Odgovor zvaničnika RS na Rezoluciju o Srebrenici u UN-u: Negiranje genocida i govor mržnje

Odgovor na Rezoluciju o Srebrenici: Negiranje genocida i govor mržnje

Usvojeni zaključci u Narodnoj skupštini RS kojima se negira genocid.

foto: Milorad Dodik / X

Negiranje genocida u Srebrenici, relativiziranje ratnih zločina, uvredljive poruke i govor mržnje, poruke su koje su stizale iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) posljednjih nekoliko dana.

Nakon najave da će se nacrt Rezolucije o genocidu počinjenom u Srebrenici naći 2. maja na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) iz RS-a su uslijedile izjave zvaničnika tog entiteta kojima se negira da se genocid desio.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) jučer je jednoglasno usvojen Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, koju je formirala Vlada RS, i 12 zaključaka u kojim se navodi da je termin genocid netačan i da se ne može prihvatiti.

Održan je i miting na Trgu Krajine u Banjaluci „Srpska te zove“ na kojem se okupilo nekoliko hiljada ljudi iz RS-a i Srbije. Na mitingu su se mogle vidjeti fotografije predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali i Ratka Mladića koji je osuđen za genocid u Srebrenici.

Predsjednik RS Milorad Dodik posljednjih dana je u nekoliko navrata negirao genocid u Srebrenici.

„To je bio zločin na kraju rata nakon zamora, mržnje i stradanja, osveta, ali to nije bio genocid“, rekao je Dodik na mitingu održanom juče u Banjaluci. 

Na istom mjestu, govor je održao i predsjednik stranke NPS Darko Banjac. On je negirao genocid u Srebrenici, a ambasadora Bosne i Hercegovine (BiH) pri UN-u Zlatka Lagumdžiju nazvao “muslimančinom”, Evropsku uniju (EU) je nazvao “pederskom”, vrijeđao je LGBTI zajednicu, a veličao je i napad Rusije na Ukrajinu. Rekao je da mu je žao što se „specijalna operacija Rusije“ nije proširila i na druge naciste i fašiste, aludirajući na Njemačku koja je dala podršku Rezoluciji o genocidu koji je počinjen u Srebrenici.

U NSRS usvojen izvještaj kojim se negira genocid
 
U zaključcima koje je NSRS usvojio jučer u vezi sa izvještajem je navedeno da trajno odbacuju termin genocid „imajući u vidu da je minimalan broj pripadnika muslimanskih snaga, ratnih zarobljenika, zarobljenih i pogubljenih između 1.500 i 2.000, a maksimalan broj do 3.000“. 
 
Međunarodni sud u Hagu je utvrdio da su snage bosanskih Srba u julu 1995. pogubile između sedam i osam hiljada zarobljenih bosanskih muškaraca i mladića u Srebrenici, da su ubistva rezultat dobro planirane i koordinirane operacije i da su izvršena sa genocidnom namjerom. 
 
“Pokušavate silom da nametnete da kažete da se on desio, e pa nije (...) Srpski narod nije počinio genocid. Žao mi je stradalog sve ijednog muslimana ali u velikoj ste zabludi. Pravite raskol između nas”, rekao je Dodik na sjednici NSRS.
 
Tokom govora pred poslanicima NSRS, iznio je i niz neutemeljenih tvrdnji i umanjivao i broj ubijenih u Srebrenici.
 
Poslanici koji su se obraćali pred NSRS, poput poslanika PDP-a, SDS-a, Liste za pravdu i red, prije nego je usvojen izvještaj, iskazali su pijetet prema svim stradalim žrtvama ali su i u svom izlaganju najviše govorili o stradanju Srba te su navodili da ne pristaju na to da budu nazvani „genocidnim narodom“.
 
Srđan Mazalica iz SNSD-a rekao je da „kvalifikacija genocid“ „nije bila plod bošnjačke javnosti nego da je rođena u krugovima zapadnih ambasada koji su htjeli da operu sebe i svoju zemlju“.
 
Poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović je na sjednici izjavio da je „užasan zločin to što se desilo u Srebrenici“, a Petko Rankić, poslanik Socijalističke partije, rekao je da „genocid nije bio ali da jeste zločin“.  
 
Negiranje genocida je krivično djelo
 
Predsjednik komisije koja je predstavila izvještaj Gideon Greif rekao je nedavno u emisiji Tanjug televizije da „strašni zločin koji se dogodio u Srebrenici ljeta 1995. ni na koji način ne može biti okvalifikovan kao genocid“. Takođe je kazao da „usvajanje Rezolucije o Srebrenici u UN neće nikome donijeti ništa dobro“.
 
“Genocid u Srebrenici se nije desio, a da se desio ne bi se ovoliko nametala ta priča”, rekao je Dodik i u izjavi od 15. aprila, koja je uslijedila nakon što je najavio miting “Srpska te zove”.
 
Nakon najave mitinga, Dodik je i 16. aprila opet negirao genocid kazavši da “genocid da bi neko izvršio mora postojati namjera biološki uništiti jednu etničku grupu. A to se u Srebrenici nije desilo”.
 
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u odvojenoj izjavi od 16. aprila, najavljujući svoj dolazak na miting „Srpska te zove“, kazao je da se „u Srebrenici nije desio genocid“. „Mi nismo taj narod kako žele da nas obilježe i označe“, rekao je Stanivuković.
 
Haški tribunal, Sud BiH, sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine u Srebrenici tokom jula 1995. godine osudili su ukupno 54 osobe na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora, navodi Detektor u svojim analizama. 
 
Prema izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Visoki predstavnik Valentin Inzko 2021. godine u BiH je zabranjeno opravdavanje, umanjivanje zločina genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti na način koje bi moglo potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv određene skupine ljudi.
 
Poricanje zločina je svaki pokušaj tvrdnje da se zločin nije dogodio, negiranje činjenično utvrđenih pojava i osporavanje namjere da se zločin dogodio, a to krivično djelo nosi kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora.
 
Najveći negator genocida u Srebrenici, prema istraživanju Memorijalnog centra Srebrenica od prošle godine, bio je Milorad Dodik, koji je čak 11 puta na različite načine negirao genocid u 2023. 
 
Šta sadrži Rezolucija o genocidu u Srebrenici
 
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić od 17. aprila borave u sjedištu UN-a u New Yorku povodom nacrta Rezolucije o genodicu počinjenom u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a koju su podržale Sjedinjene Američke Države (SAD), Italija, Francuska, Njemačka, Albanija, Čile, Finska, Irska, Jordan, Lihtenštajn, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Ruanda, Slovenija, Turska i Sjeverna Makedonija.
 
Ako rezolucija bude usvojena, 11. juli će postati Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
 
U zaključcima Rezolucije o genocidu u Srebrenici, o kojima je pisao Klix, između ostalog se navodi da se bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i radnje koje veličaju osuđene za razne zločine. Pozivaju se države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem u cilju sprečavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti.
 
 
Članak je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost Mediacentra i Reporting Diversity Network i nužno ne odražava stavove Evropske unije.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.