SLAPP tužba protiv Raskrinkavanja zbog istraživanja o obmanjujućem online oglašavanju

Foto: Online reklama za hypertea

Trgovina se već decenijama ne obavlja isključivo u fizičkom obliku, u čaršijskim magazama ili supermarketima, već i u apstraktnom svijetu kupovine i prodaje na internetu. No, dok se internet, od prvih online prodavnica eBaya i Amazona do danas, znatno promijenio, svijest korisnika o prevarama i manipulativnom oglašavanju u online sferi nije pratila njegov razvoj.

Online prostor mnogima je postao zamjena za uobičajene društvene aktivnosti tokom pandemijskih zatvaranja. Naizgled pogodna, povoljna i pristupačna, online trgovina u stvarnosti krije niz zamki koje nisu uvijek uočljive na prvi pogled. U okolnostima konstantnog boravka na društvenim mrežama, mnogi su skliznuli u svijet online kupovine, gdje su pojedini uvidjeli priliku za zaradu putem lažnog marketinga.

Stariji korisnici interneta često su laka meta ovakvih oglasa. Iako se čak i zanemari nizak nivo informacijske pismenosti te populacije, opravdano nepovjerenje u zdravstveni sistem i borba s hroničnim bolestima čine ih podložnim vjerovanju u čudotvorne moći, recimo, biljnog preparata za dijabetes.

Takvi oglasi dizajnirani su da potvrde njihovo postojeće nepovjerenje u sistem i iskoriste njihovu zdravstvenu ranjivost. Nesvjesni suptilnosti manipulacije, kupovinom ovih proizvoda teško da mogu poboljšati svoje zdravlje, ali svakako doprinose profitu onih koji ih prodaju.

Upravo o takvoj praksi sugestivnog oglašavanja i prodaje suplemenata Raskrinkavanje je pisalo krajem 2021. godine. Na brojnim web-stranicama, u oglasima koji imaju formu novinarskih tekstova, tvrdi se da biljni preparati liječe razne bolesti, a njihovu efikasnost potvrđuju navodni certifikati, kliničke studije i izjave ljekara. Međutim, ništa od toga nije tačno. Ovi preparati nisu registrovani kao lijekovi, navodni certifikati su fotošopirani, a fotografije ljekara i zadovoljnih korisnika preuzete su s interneta.

Osim što je razobličena dezinformativna šema kojom se krajnji korisnici obmanjuju i uvjeravaju u ljekovita svojstva preparata, istraživanje Raskrinkavanja pokazalo je da iza kompleksnih operacija njihove proizvodnje, plasmana, marketinga i prodaje stoji kompanija MonetizeAd iz Sarajeva.

Ova “agencija za digitalno oglašavanje”, koja se u sponzorisanim tekstovima na bh. portalima predstavlja kao perspektivna kompanija koja zapošljava stotine mladih, nalazi se u centru mreže povezanih privrednih društava osnovanih u svakoj zemlji bivše Jugoslavije, ali i šire.

Zahtjev za nestanak svakog inkriminirajućeg traga

Portal Raskrinkavanje prilikom pripreme teksta za objavu svakoj temi pristupa jednako profesionalno, vodeći računa o standardima novinarske profesije i specifičnostima fact-checking novinarstva, koje zahtijeva strogo pridržavanje etičkih i metodoloških principa. Rad Raskrinkavanja redovno evaluiraju Međunarodna mreža za fact-checking (IFCN) i Evropska mreža za standarde u fact-checkingu (EFCSN). Dodatno, pomenuto istraživanje nastalo je u saradnji s redakcijom Fake News Tragača iz Novog Sada, još jednim fact-checking medijem koji primjenjuje iste standarde.

Međutim, predstavnici kompanije MonetizeAd smatrali su da je tekst klevetnički te da će tako doprinijeti smanjenju njenog ugleda na tržištu “bez ikakvog povoda i razloga”. Već u januaru 2022. godine, od pravnog opunomoćenika kompanije stigla je opomena pred tužbu.

U opomeni naziva “Poziv za dobrovoljno uklanjanje napisanog članka ili ispravljanje neistinitih tvrdnji” izostala je detaljna argumentacija o tome koji dijelovi objavljenog teksta nisu tačni. Umjesto toga, naglašen je društveni doprinos kompanije, posebno kroz zapošljavanje mladih i odgovorno poslovanje. Opomena je također sadržavala upozorenje da će objavljeni tekst prouzrokovati nematerijalnu štetu (op. a. narušavanje ugleda) i materijalnu štetu. Međutim, materijalna šteta opomenom je najavljena, iako u trenutku slanja opomene ona nije bila precizirana.

Kompanija je opomenom pokušala pokazati da ne stoji iza web-stranica na kojima se nalazio obmanjujući sadržaj, u kojima se, pored niza dezinformacija, tvrdilo i o medicinskim svojstvima preparata koji nisu lijekovi i koji se ne bi smjeli oglašavati na taj način. Odgovornost je prebačena na partnersku marketinšku firmu, koja navodno radi oglašavanje tih proizvoda u ime kompanije MonetizeAd.

Takva argumentacija nastaviće se i tokom pravne trakavice koja je uslijedila, iako su u tekstu Raskrinkavanja ostavljeni dokazi kroz istragu otvorenih izvora da je kompanija registrovala domene na kojima se nalazio dezinformativan sadržaj vezan za njihove proizvode. Da bi se izbjegao pravni postupak zbog navodnog narušavanja ugleda i pretpostavljene materijalne štete, Raskrinkavanju je u opomeni upućen zahtjev za uklanjanje teksta.

Opomena je sadržavala netačne tvrdnje da niko s Raskrinkavanja nije želio ostvariti kontakt sa predstavnicima kompanije, pa su nas, uprkos, kako su naveli, šteti koju je naše pisanje prouzročilo (ili će prouzročiti), pozvali u sjedište firme kako bi na licu mjesta otvoreno dali odgovore u vezi sa svim činjenicama koje bi nas mogle zanimati u vezi s onim čime se oni bave.

Poslije poziva na razgovor, SLAPP

U nedostatku bilo kakvih valjanih dokaza koji bi osporili tačnost navoda iz teksta, poziv na otvoreni razgovor u našoj redakciji shvaćen je kao pokušaj neprimjerenog uticaja s ciljem uklanjanja objavljenog sadržaja. Zbog toga je odlučeno da se na takav zahtjev ne odgovara. Nekoliko mjeseci kasnije, upravo kako je zaprijećeno u pozivu na dobrovoljno uklanjanje teksta, uslijedila je tužba s izuzetno visokim odštetnim zahtjevom. Kroz takav pokušaj pravnog pritiska, koji bi trebao dovesti do brisanja priče s portala, tuženi su autori teksta i direktor udruženja kao pravnog lica u sklopu kojeg Raskrinkavanje djeluje.

Pretpostavljena materijalna šteta iz opomene pred tužbu se u tužbenom zahtjevu konkretizovala kroz izmaklu korist kompanije od raskinutog ugovora s klijentom “s kojim rade jedan jako fin posao”. Klijent je, prema argumentaciji iz tužbe, jednostrano otkazao saradnju nakon objave našeg teksta, i to putem email prepiske koja je dostavljena kao dokaz. U spisu nije bio priložen sam ugovor kako bismo saznali šta je činilo navedeni “jako fin posao”. No, na osnovu nekoliko priloženih faktura i po tvrdnjama tužitelja, izgubljena korist zbog raskida ugovora iznosila je 1.300.000,00 konvertibilnih maraka.

Iako je u tužbenom zahtjevu navedeno da je pisanje Raskrinkavanja narušilo čast i ugled ne samo pravnog lica, nego i njegovih osnivača, njihovih porodica, ali i radnika i njihovih porodica, nanesena “nenadoknadiva materijalna šteta” osnovni je razlog pokretanja postupka. “Nematerijalni” zahtjevi iz tužbe podrazumijevali su javno izvinjenje i objavu presude u cjelosti.

Međutim, finansijski podaci kompanije ne ukazuju na negativne posljedice po njeno poslovanje. Prijavljeni prihod i profit rasli su iz godine u godinu, što dovodi u pitanje navod da je ugled firme ozbiljno narušen zbog teksta Raskrinkavanja. Kompanija je u 2022. godini, dakle godinu dana nakon objave teksta, ostvarila zaradu od preko 3.100.000 KM, što je za preko 1.150.000 KM više nego u 2021. godini. U 2023. godini kompanija je prijavila preko 5.400.000,00 KM zarade.

Čak i nekome bez pravne stručnosti trebalo bi biti jasno da je riječ o neutemeljenoj tužbi za istraživački tekst koji je napisan isključivo vođen načelom interesa javnosti, koja bi se mogla naći u zamci online kupovine preparata koji ne djeluju onako kako im informacije s interneta govore. Uprkos tome, parničnom postupku se moralo pristupiti ozbiljno, što je podrazumijevalo odgovor na tužbeni zahtjev, pri čemu je trebalo raščlanjivati svaku njegovu rečenicu i opovrgnuti je dokazima iz teksta.

Dorada tužbe, dodatni pritisak i ponižavanje

Pripremno ročište je otkazano nakon što je tužitelj zatražio doradu tužbenog zahtjeva. Iako su argumenti o navodnoj kleveti tek minimalno izmijenjeni, a pokušaji osporavanja iznesenih činjenica ostali gotovo isti, došlo je do promjene u traženoj naknadi štete. Materijalna šteta je smanjena za 300.000 KM, ali je dodana naknada za nematerijalnu štetu od 10.000 KM. Novi tužbeni zahtjev zahtijevao je i novi odgovor tuženih, što je dodatno iscrpljivalo resurse i autora i cijele redakcije.

Na prijedlog sudije održan je sastanak s predstavnicima kompanije kako bi se sudu pokazala otvorenost za komunikaciju i dobra volja za rješavanje spora. Iako se taj susret mogao smatrati suvišnim, ogolio je stvarne namjere tužitelja i otklonio sve sumnje o prirodi slučaja. U izuzetno neprijatnoj i ponižavajućoj atmosferi sastanka, pravnici kompanije su ponudili odustajanje od zahtjeva za naknadu štete, ali pod uslovom da se tekst izbriše ili izmijeni prema njihovim željama. Stav naše redakcije bio je jasan – tekst se ne može izbrisati, već se može mijenjati samo ako kompanija dostavi dokaze koji bi osporili iznesene nalaze. Takvi dokazi nikada nisu predočeni.

Općinski sud u Sarajevu je na sljedećem ročištu odbacio tužbeni zahtjev iz procesnih razloga, ali je tužitelj uložio žalbu o kojoj Kantonalni sud tek treba odlučiti.

Iako su objavljene informacije višestruko provjerene, suočavanje s hipotetičkom mogućnošću presude u korist tužitelja u sporu vrijednom preko milion KM nije bilo jednostavno. Možda i ako sudija prepozna SLAPP tužbu, postavlja se pitanje da li postoje pravni mehanizmi da je odbaci isključivo na toj osnovi? Ukoliko bi postupak ušao u fazu dokazivanja, hoće li sud razumjeti problem obmanjujućeg online oglašavanja i prihvatiti dokaze o povezanosti kompanije s web-stranicama koje plasiraju dezinformativan sadržaj? Ova i druga pitanja dodavala su i dodaju neizvjesnost na već postojeći pritisak u vezi samog postupka.

Primjer poput ovog ponovo naglašava bitnost zaštite novinara i novinarki koji izvještavaju u interesu javnosti od svakog oblika pritiska. Prema podacima udruženja BH novinari, slučajeva u kojima se zloupotrebljava pravni sistem kroz tužbe za klevetu sa visokim iznosom štete za ušutkavanje, zastrašivanje i odvraćanje od istraživanja nepoželjnih praksi u društvu, sve je više u BiH.

Uprkos teškom ličnom i profesionalnom teretu koji nosi prvi susret sa sudskim procesom, kao i neizvjesnosti pravnog ishoda u nepredvidivom sistemu kakav je bosanskohercegovački, tekst Raskrinkavanja nije ni obrisan ni naknadno uređivan. Kao najčitaniji članak na portalu od njegovog pokretanja 2017. godine, ostao je vrijedan resurs za sve one koji su se u online prostoru susreli i još uvijek se susreću s obmanjujućim reklamama, koje lažno obećavaju izlječenje preparatima efikasnijim od bilo koje standardne terapije.