Starije osobe su češće žrtve digitalnih prevara, a obuke iz medijske pismenosti za njih su rijetke.

Foto: Lidija Pisker i Mihail Miloševski

Šezdesetpetogodišnji Mirsad iz Zenice nije mogao ni slutiti da bi ga oglas za prodaju sinove gitare, koji je prije dvije godine postavio na web stranicu za prodaju OLX.ba, mogao koštati ozbiljnih problema. Kupac koji mu se javio putem WhatsAppa djelovao je ljubazno i zainteresovano te mu je Mirsad, ne sluteći opasnost, poslao broj žiro računa, iako na stranici OLX piše da se komunikacija treba voditi isključivo unutar nje. No, kada je kupac zatražio i broj bankomat kartice, Mirsad je posumnjao da nešto nije u redu i obratio se banci, gdje su mu potvrdili da je riječ o pokušaju prevare. “Osjetio sam se poniženim shvativši da je taj neko ustvari htio da me prevari”, kaže Mirsad. 

Nekoliko stotina kilometara južnije, u Sjevernoj Makedoniji, šezdesetdevetogodišnji Ljubiša iz Skoplja doživio je znatno stresnije iskustvo. Tokom samo jedne noći u aprilu ove godine, s njegove debitne kartice nestalo je 537 američkih dolara kroz šest neovlaštenih online transakcija povezanih s Facebookom za koje misli da su mogući rezultat phishing linka koji je otvorio. Poruke potvrde dolazile su mu putem Vibera, ali ne i sigurnosni kodovi koji služe za odobravanje transakcije, kako je inače bio naviknut. Taj propust ga je dodatno uznemirio. Nekoliko dana kasnije i druga njegova kartica postala je meta napada, ali ju je taj put uspio na vrijeme blokirati. 

I Mirsad i Ljubiša su na vrijeme reagovali: Mirsad je spriječio prevaru, a Ljubiša je slučaj prijavio policiji i još čeka povrat novca. Ali ono što su doživjeli ukazuje na mnogo dublji problem: digitalni prostor u kojem osobe starije životne dobi sve češće postaju mete prevara, dezinformacija i manipulacija. 

Poput Mirsada i Ljubiše, i njihove zemlje dijele mnoge sličnosti. Ekonomsku sliku i Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije obilježavaju visoka stopa nezaposlenosti, niska prosječna primanja i ekonomska nesigurnost. Obje zemlje suočavaju se s negativnim demografskim trendovima – niskim natalitetom i masovnim odlaskom mladih – što dodatno opterećuje njihove ionako krhke ekonomije. I politički kontekst je sličan: obje zemlje su na putu ka evropskim integracijama, ali ih usporavaju unutrašnje nestabilnosti, etničke podjele i duboko ukorijenjena korupcija.

U takvom okruženju, digitalna pismenost starijih generacija ne posmatra se kao prioritet, te starije osobe ostaju prepuštene same sebi, bez institucionalne podrške i sistemskih obrazovnih programa. Online prostor, koji bi trebao služiti kao alat za informisanje, povezivanje i olakšavanje svakodnevice, za mnoge od njih postaje izvor nepovjerenja i nesigurnosti.

Digitalni jaz kao zajednički izazov

Starije generacije češće postaju žrtve online prevara i dezinformacija na globalnom nivou, pokazuju istraživanja. To je rezultat niže digitalne pismenosti, slabijeg razumijevanja savremenih taktika prevara i većeg nivoa povjerenja prema tradicionalnim izvorima informacija. U Evropskoj uniji, na primjer, nivo digitalnih vještina ukazuje da je on snažno uslovljen sociodemografskim faktorima, prema podacima Eurostata iz 2023. godine: “Samo 28% osoba starosti između 65 i 74 godine posjedovalo je barem osnovne digitalne vještine, dok je taj postotak iznosio 70% među tzv. ‘digital natives’ uzrasta od 16 do 24 godine, kao i u starosnoj grupi od 25 do 34 godine.”

Iako starije osobe često pokazuju veću skepsu prema vijestima na koje nailaze na internetu, oni su skloniji dijeljenju dezinformacija, što može biti rezultat manjka digitalnih vještina i ograničene izloženosti novim izvorima informacija. “Jedno od objašnjenja zašto je to tako temelji se na činjenici da su stariji odrasli relativno novopridošli na društvenim mrežama i teže razlikuju sponzorirani ili izmijenjen sadržaj od autentičnih objava”, navodi se na web stranici Medijskapismenost.hr hrvatske Agencija za elektroničke medije.

Radionica za penzionere, Institut za komunikacijske studije, Sjeverna Makedonija

U Bosni i Hercegovini starije osobe (65+) znatno rjeđe od mladih kažu da znaju prepoznati dezinformacije – samo 12% u poređenju sa 29% mladih. Teže razlikuju i komercijalne sadržaje, bilo da su u pitanju tradicionalni ili online mediji. Takođe, stariji više vjeruju informacijama koje vide na televiziji i internetu, ali rjeđe provjeravaju činjenice online. Ovo su rezultati istraživanja o medijskim navikama odraslih u Bosni i Hercegovini, koje je 2021. godine provela Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine uz podršku Vijeća Evrope. Zvanični podaci u Bosni i Hercegovini fragmentirani između različitih nivoa vlasti i teško ih je objediniti u jasan trend na nacionalnom nivou. Ipak, policijske uprave i udruženja potrošača sve češće apeluju na građane i građanke da budu oprezni u digitalnoj komunikaciji, jer je broj prijava online prevara u porastu. 

Mediacentar Sarajevo mapirao je u studiji “Između slobode izražavanja i štete po demokatiju” iz 2022. godine glavne tipove štetnog sadržaja, mete i posljedice, te analizirao efikasnost zakonodavnog, regulatornog i samoregulatornog okvira u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglašena potreba za usklađivanjem s međunarodnim standardima i jačanjem medijske i informacijske pismenosti građana kao ključnog odgovora na širenje štetnog sadržaja na internetu.  

U Sjevernoj Makedoniji, istraživanje Agencije za elektronske komunikacije Sjeverne Makedonije iz 2022. godine pokazuje da je skoro polovina stanovništva zabrinuta da bi mogli postati žrtve krađe identiteta putem interneta, dok je 16% ispitanih priznalo da su već bili mete online napada i prevara. 35,5% ispitanih su potvrdili da su bili žrtva prevare na internetu, a 5,6% njih su odgovorili da su bili prevareni više od tri puta. Od spomenutih 35,5% koji su potvrdili da su bili žrtve, skoro jedna polovina ili 48,2% su rekli da nisu poduzeli ništa nakon što im se to desilo. 

Phishing prevare (pokušaji prevare putem lažnih e-mailova, poruka ili web stranica, s ciljem krađe ličnih podataka poput lozinki, brojeva kartica ili identiteta) u Sjevernoj Makedoniji rastu iz godine u godinu, a kao ključni problem navodi se niska digitalna pismenost među starijom populacijom. 

Da su ovakve prevare u porastu, potvrđuju i zvanični podaci Ministarstva unutrašnjih poslova. Tokom 2022. godine, u Sjevernoj Makedoniji je prijavljeno 135 slučajeva online prevara, od čega je njih 30% bilo usmjereno na osobe starije od 60 godina. Samo u Skoplju zabilježeno je više od 50 slučajeva koji su uključivali phishing e-mailove i lažne investicijske šeme. Između 2020. i 2023. godine, zabilježen je rast online prevara nad starijima od čak 60%, uključujući lažne online trgovine, fiktivne državne pomoći i prevare putem lažnog predstavljanja.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova o prevarama na internetu u Sjevernoj Makedoniji.

Jedan od najpotresnijih slučajeva koji oslikava ranjivost starijih osoba dogodio se 2023. godine, kada je osamdesetrogodišnju ženu telefonom kontaktirala nepoznata osoba, predstavljajući se kao policajac. Rekao joj je da je njena kćerka učestvovala u saobraćajnoj nesreći i pregazila dijete, te da može izbjeći krivično gonjenje ako odmah preda 10.000 eura. Uplašena i u šoku, žena je novac predala osobi koju nikada ranije nije vidjela.

Iako se ova prevara nije dogodila putem interneta, već putem telefona, koristi iste obrasce kao i mnoge digitalne prevare: lažno predstavljanje, emocionalni pritisak i osjećaj hitnosti. Granica između online i offline manipulacija sve je tanja, a rizici za starije osobe podjednako visoki – bez obzira na to dolazi li poruka putem ekrana, slušalice ili lično, na vrata.

Obrazovanje i podrška: rijetki, ali važni resursi

U zapadnoevropskim zemljama postoji niz programa i inicijativa usmjerenih na poboljšanje digitalnih vještina i medijske pismenosti starijih osoba, često podržanih kroz evropske projekte poput Digitalne vještine za osobe treće životne dobi, Strateško partnerstvo za uključivanje starijih osoba u digitalni svijet (SPIDW), Ujedinjeni stariji protiv dezinformacija (SUM) i ICTSkills4All. Ovi programi nude praktične obuke, tj, treninge i radionice, kao i tzv. e-learning platforme za samostalno učenje putem interneta, kao i peer-to-peer pristupe, gdje stariji uče jedni od drugih ili uz podršku mlađih volontera i volonterki. Cilj je osnažiti starije osobe da samostalno koriste digitalne alate, pristupaju javnim servisima, kritički analiziraju online informacije i prepoznaju dezinformacije i propagandu, čime se značajno smanjuje njihova ranjivost na online manipulacije.

Starije osobe u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, pak, nisu te sreće. Programi obuka o digitalnim vještinama u ovim zemljama uglavnom su usmjereni na mlađe generacije, dok stariji građani i građanke često ostaju izvan programa obuka, iako su upravo oni među najranjivijim grupama u digitalnom prostoru. 

Radionica Naš most, Zenica, BiH

“Generacija kojoj ja pripadam je, tako da kažem, zakinuta za edukaciju o ovim temama. Neki bi rekli da smo malo zakasnili, ali ima ona stara narodna poslovica koja kaže da nikad nije kasno”, kaže Mirsad iz Zenice, osvrćući se na potrebu za većim angažmanom u digitalnoj edukaciji starijih osoba.

S Mirsadom se slažu i u organizaciji za razvoj medija Mediacentar Sarajevo, koja kroz projekat “Naši mediji” nastoji pomoći starijim osobama i drugim ranjivim grupama da razviju kritički odnos prema internetskim sadržajima i smanje rizik od dezinformacija. U sklopu ovog projekta, novinar Tahir Žustra održao je u Tuzli radionicu medijske pismenosti s grupom starijih žena u februaru ove godine.

Reakcije su bile jako pozitivne, a aktivnost je uspjela probuditi znatiželju učesnica, navodi on. “Radionice ovog tipa jako su važne za sve članove društva, naročito za starije osobe koje su u našoj zemlji uglavnom prepuštene same sebi, bez jasnih smjernica, upozorenja i upustava za rukovođenje i tehnologijom, ali i onim što tehnologija nudi, poput društvenih mreža, pretraživanja, provjeravanja i slično”, kaže Žustra. 

Još jedan pozitivan primjer dolazi iz Zenice, gdje udruženje Naš most Zenica kroz aktivnosti poput podcasta i društvene igre “Čovječe, ne ljuti se” pomaže starijim osobama da prepoznaju dezinformacije i online prevare. Igra je nastala kao rezultat radionica koje je vodila Lidija Pisker, jedna od autorica ovog teksta, na osnovu stvarnih pitanja i strahova učesnika radionica medijske pismenosti za starije osobe koje je vodila – poput bojazni da će “pogriješiti na internetu“. Bazirana na klasičnoj tabli “Čovječe, ne ljuti se“, igra uključuje izazovna pitanja iz oblasti digitalne sigurnosti i prilagodljiva je veličini grupe, prostoru i tehničkim uslovima. Na zabavan i grupni način starijima nudi priliku za učenje o tome kako se zaštititi u digitalnom okruženju.

Radionica, Naš most, Zenica, BiH

Jedna od rijetkih institucija koja se aktivno bavi edukacijom starije populacije u Sjevernoj Makedoniji je Institut za komunikacijske studije (IKS). Institut organizuje radionice i predavanja na teme povezane s medijima, novinarstvom i kritičkim promišljanjem informacija. Dosad je u 14 IKS-ovih radionica, održanih u više gradova širom Sjeverne Makedonije (Skopje, Štip, Tetovo, Prilep i Kumanovo) učestvovalo više od 350 penzionera i penzionerki uz podršku Britanske ambasade u Skoplju.

Ohrabrujuće je što su penzioneri i penzionerke, kao jedna od najranjivijih društvenih grupa kada je riječ o dezinformacijama i digitalnim zloupotrebama, sve svjesniji problema s kojima se suočavaju, smatraju u IKS. Upravo zato starije osobe aktivno učestvuju u edukativnim radionicama koje IKS organizuje s ciljem osnaživanja njihovih vještina prepoznavanja vjerodostojnosti informacija. 

Obuka za penzionare, Institut za komunikacijske studije, Sjeverna Makedonija

Promjene u pristupu informisanju su očigledne, navode iz IKS-a, jer nakon edukacija, penzioneri manje reaguju burno i emocionalno na senzacionalističke vijesti, a sve češće primjenjuju konkretne korake provjere: na kojem mediju je vijest objavljena, da li ima autora ili autoricu, da li ima izvore, te s kojom svrhom je objavljena. Ove radionice se nerijetko odvijaju i u okviru penzionerskih klubova, gdje se penzioneri i penzionerke okupljaju, razmjenjuju informacije i zajednički analiziraju sadržaje iz medija.

Nedostatak strateškog pristupa 

Iako su ovakve inicijative važan korak naprijed, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nemaju sistem institucionalne podrške za digitalno opismenjavanje starijih osoba. Postojeći edukativni programi uglavnom su kratkoročni, projektnog karaktera i teško dostupni osobama koje žive van urbanih sredina. 

Komunikolog Bojan Kordalov iz Sjeverne Makedonije, iskusan u edukaciji starijih osoba kroz različite nevladine programe, ističe da kombinacija siromaštva i nedostatka znanja čini starije osobe posebno ranjivima. Iako se često upozorava na digitalne prijetnje, konkretna znanja i alati za prepoznavanje i zaštitu su rijetko dostupni. “Institucije uglavnom reaguju kaznama, umjesto da se fokusiraju na prevenciju“, kaže Kordalov. 

Novoformirano Ministarstvo za digitalnu transformaciju Sjeverne Makedonije radi na jačanju digitalne bezbjednosti i zaštite građana na internetu. Kao odgovor na rastuće prijetnje, uvedena je zabrana ilegalnih online igara na sreću zbog zloupotreba ličnih podataka. Nacionalna strategija za cyber bezbjednost, usvojena krajem prošle godine, te nacrt nove IKT strategije posebno ističu važnost informacijske pismenosti građana, s fokusom na starije osobe kao ranjivu grupu.

Sevdali Selmani, rukovodilac Nacionalnog centra za odgovor na računarske incidente (CIRT) u Sjevernoj Makedoniji, navodi da se starije osobe najčešće suočavaju s phishing prevarama (lažne email i SMS poruke koje izgledaju kao da dolaze iz banke ili pošte), lažnim nagradnim igrama, lažnim tehničkim podrškama, kao i emotivnim manipulacijama putem lažnih romantičnih profila. 

Prevara na internetu u Sjevernoj Makedoniji

“Postoje i drugi oblici ucjena. Prevaranti se predstavljaju kao potencijalni partneri, a zatim traže novac. Često su pogođene i starije osobe koje kupuju online jer naruče robu koja nikad ne stigne. Posljedice mogu biti ozbiljne – od izgubljene ušteđevine do dubokog osjećaja srama i emocionalne povrede”, navodi Selmani.

Ovi problemi nisu ograničeni na Sjevernu Makedoniju, jer se slične zamke koriste u zemljama širom Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu: “Prevaranti koriste sistemske slabosti. Ako jedna zemlja provede dobru kampanju i podigne svijest, oni se brzo preusmjere na drugu. Zato moramo djelovati zajedno – regionalno”, kaže on.

Selmani smatra da je ključ u zajedničkim naporima, odnosno razmjeni informacija između državnih centara za cyber sigurnost, koordinisanoj akciji protiv prekograničnih kriminalnih mreža i zajedničkoj edukativnoj kampanji usmjerenoj na starije osobe.

Kao pozitivan primjer, Selmani navodi kampanju koju je prije četiri godine pokrenula njegova institucija. U jednom od video uradaka kampanje baka svom unuku objašnjava kako se zaštititi od online prevara, mijenjajući uvriježeno mišljenje da mladi bolje poznaju nove tehnologije od starijih osoba.

Ovaj video pokazuje da starije osobe, uz adekvatnu podršku, mogu ravnopravno učestvovati u digitalnom okruženju i doprinositi međugeneracijskoj razmjeni znanja. Da ne bi ostali primjeri sa ekrana koje nikad ili rijetko srećemo u stvarnom životu, ovakve prakse bi trebalo sistematski podsticati.

___