Podaci Reportera bez granica ukazuju na broj ubijenih, zatvorenih i otetih novinara širom svijeta

foto: Ilustracija / Unsplash

Tokom protekle godine ubijeno je 67 novinara i novinarki, a najmanje 53 od njih su žrtve rata ili kriminalnih mreža, navodi se u novom izvještaju organizacije Reporteri bez granica (RSF).

Gotovo polovina (43 posto) novinara ubijenih u proteklih 12 mjeseci, ubijena je u Gazi od izraelskih oružanih snaga. U Ukrajini, ruska vojska nastavlja da cilja strane i ukrajinske novinare, a Sudan se takođe pojavio kao izuzetno smrtonosna ratna zona za novinare. U Sudanu je četvero novinara ubijeno protekle godine dok su obavljali svoj posao, od kojih je najmanje dvoje umrlo nakon što su ih otele snage u Sudanu Rapid Support Forces, navedeno je u izvještaju.

Dodaje se da su u Meksiku organizovane kriminalne grupe odgovorne za alarmantan porast ubistava novinara zabilježen u 2025. godini. Navedeno je i da je ova godina bila najsmrtonosnija u posljednje tri godine za Meksiko i da je ta zemlja druga najopasnija zemlja na svijetu za novinare, sa devet ubijenih.

Podaci RSF-a su pokazali da su ove godine ubijena dva strana novinara - francuski fotoreporter Antoni Lallican, koji je ubijen u ruskom napadu dronom u Ukrajini, i novinar iz Salvadora Javier Hércules, koji je ubijen u Hondurasu, gdje je živio više od deset godina. Kako se dodaje, svi ostali novinari koji su ubijeni, izvještavali su u svojim zemljama.

Kada su u pitanju države koje najviše zatvaraju novinare na svijetu, Kina i dalje zauzima prvo mjesto sa 121 zatvorenim novinarom. U Rusiji je zatvoreno 48 njih i ta zemlja se nalazi na drugom mjestu. Takođe, Rusija ima više zatvorenih stranih novinara nego bilo koja druga država, a u njoj je zatvoreno 26 Ukrajinaca. Mijanmar sa 47 zatvorenih novinara se nalazi na trećem mjestu. Takođe, prema izvještaju RSF-a, godinu dana nakon pada režima Bashara al-Assada, mnogi novinari uhapšeni ili zarobljeni pod njegovom vlašću još nisu pronađeni, što Siriju čini zemljom koja ima najveći broj nestalih novinara. Izrael se nalazi iza Rusije po broju zatvorenih stranih novinara. Do 1. decembra 2025., 20 palestinskih novinara nalazilo se iza izraelskih rešetaka, od kojih je 16 uhapšeno u protekle dvije godine u Gazi i na Zapadnoj obali. Širom svijeta je trenutno pritvoreno ukupno 503 novinara. 

Novinari ubijeni i ciljani zbog svog posla

Thibaut Bruttin, generalni direktor RSF-a, rekao je da je mržnja prema novinarima dovela do smrti 67 novinara ove godine te da to nije bilo slučajno i nisu bili kolateralne žrtve.

„Ubijeni su i ciljani su zbog svog rada. Sasvim je legitimno kritikovati medije – kritika bi trebala poslužiti kao katalizator promjena koje osiguravaju opstanak slobodnih medija, javnog dobra, ali nikada ne smije pasti u mržnju prema novinarima, koja je uglavnom rođena iz – ili namjerno podstaknuta – taktikom oružanih snaga i kriminalnih organizacija“, izjavio je Bruttin.

Dodao je i da je neuspjeh međunarodnih organizacija, koje više nisu u stanju osigurati pravo novinara na zaštitu u oružanim sukobima, posljedica globalnog pada hrabrosti vlada.

„Ključni svjedoci historije, novinari, postepeno su postali kolateralne žrtve, nepogodni očevici, aduti za pregovaranje, pijuni u diplomatskim igrama, muškarci i žene koje treba 'eliminisati'. Moramo biti oprezni s lažnim predstavama o novinarima: niko ne daje svoj život za novinarstvo – on im se uzima; novinari ne umiru tek tako – oni bivaju ubijeni“, poručio je.

RSF ističe da je od ukupnog broja ubijenih medijskih profesionalaca ove godine, najmanje 79 posto njih bili žrtve oružanih snaga ili paravojnih grupa, odnosno 37 novinara i kriminalnih mreža (16 novinara).

U izvještaju je navedeno i da je izraelska vojska odgovorna za više od 43 posto zločina počinjenih protiv novinara u proteklih dvanaest mjeseci.

„Ukupno, od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila gotovo 220 novinara, od kojih je najmanje 65 ubijeno ili zbog svog posla ili dok su radili“, naveo je RSF.

Neki novinari se vode kao nestali više od 30 godina

Situacija u zemljama poput Rusije, Gruzije, Azerbejdžana i Bjelorusije ilustruje ozbiljne prijetnje s kojima se suočava sloboda medija u bivšem sovjetskom bloku. U Gruziji, kako se dodaje, autoritarne taktike vlade dovele su do hapšenja gruzijske novinarke Mzije Amagglobeli u januaru. U Azerbejdžanu se 25 novinara trenutno nalazi iza rešetaka.

Trenutno se 135 novinara vodi kao nestalo u 37 zemalja. Neki se vode kao nestali više od 30 godina. Iako se novinari vode kao nestali širom svijeta, taj trend naglo raste u Meksiku (28) i Siriji (37). Mnogi u Siriji su bili taoci takozvanog ISIL-a ili zatvoreni od strane Bashara al-Assada, ali pad ova dva režima još nije doveo do pronalaska ovih novinara, piše u RSF-ovom izvještaju.

Dodaje se i da 20 novinara trenutno drže kao taoce širom svijeta. Pobunjenici Huti su 2025. godine uzeli sedam novinara za taoce, što Jemen čini zemljom s najvećim brojem novinara žrtava ove vrste otmice u posljednjih 12 mjeseci. 

Kada je riječ o Maliju, prošle su dvije godine otkako su Salecka Ag Jiddoua, novinara i direktora Radija Coton d'Ansongo, i Moustaphe Konéa, voditelja na istoj lokalnoj radio stanici, oteli članovi neidentifikovane naoružane grupe 7. novembra 2023. godine dok su putovali u Gao, grad na sjeveru zemlje, zajedno sa dvojicom kolega.

Izvor: RSF

___