Da bi mladi učestvovali u odlučivanju, najprije moraju znati da za to imaju priliku, a njihov najveći saveznik trebaju biti lokalni mediji

foto: Unsplash / Ilustracija

Srednjoškolci iz Jajca postali su prije 10 godina simbol borbe mladih protiv etničkih podjela u obrazovanju. Usprotivili su se tada odluci nadležnih vlasti da se u tom gradu osnuje nova škola namijenjena isključivo bošnjačkim učenicima. Smatrali su da bi takva odluka dodatno produbila podjele među mladima, umjesto da im omogući da se zajedno obrazuju.

Njihova borba privukla je pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini, ali i van granica države. Za hrabrost i aktivizam kojim su spriječili daljnju segregaciju u školama, srednjoškolci iz Jajca osvojili su nagradu „Max van der Stoel“ za 2018. godinu, koju dodjeljuje visoki komesar OSCE-a za nacionalne manjine. Uz priznanje, dobili su i novčanu nagradu od 50.000 evra.

O priznanjima i podršci sa svih strana učenicima srednjih škola, koji su se borili protiv podjela i segregacije, svjedoči i Edvin Crnkić, urednik portala Jajce Online. Upravo je taj lokalni medij bio jedan od prvih, ali i najodanijih saradnika mladih. Među prvima je prepoznao njihovu inicijativu, dao im vidljivost i kredibilitet.

„Dali smo im prostor, podržali ih i pratili njihovu borbu. Objavljivali smo njihove zahtjeve i trudili se da javnost bude upoznata s onim što rade. Oni nisu čekali da neko drugi govori u njihovo ime. Sami su se organizovali i suprotstavili odluci o formiranju nove etnički odvojene škole, za koju su smatrali da bi dodatno produbila podjele u obrazovanju“, kaže Crnkić.

Epilog borbe je i činjenica da su nagradna sredstva usmjerili u svoju zajednicu i školu, kroz različite projekte i poboljšanje uslova. To je najbolji pokazatelj da njihov angažman nije bio samo protest, nego iskrena želja da se nešto promijeni.

Crnkić kaže kako lokalni mediji danas itekako mogu pomoći da se mladi uključe u javne rasprave, tribine, forume građana i slične mehanizme.

„Lokalni mediji mogu mnogo pomoći, posebno zato što su blizu ljudima i problemima koji postoje u jednoj zajednici. Kada radite u manjoj sredini, lakše je prepoznati određeni problem, staviti ga u fokus i dati prostor ljudima kojih se taj problem direktno tiče“, kaže sagovornik Mediacentra.

Smatra da kod mladih često nije problem u tome što nemaju šta reći, nego što nemaju dovoljno prostora da se njihov glas čuje. Zbog toga, smatra, lokalni medij tu može biti neka vrsta mosta između mladih, građana i institucija.

„Kroz Jajce Online podržavali smo različite inicijative, od društvenog aktivizma i podizanja svijesti o određenim problemima do humanitarnih akcija. Mislim da medij ne treba samo izvještavati o onome što se već dogodilo, nego treba prepoznati inicijativu, otvoriti prostor za razgovor i pratiti šta će se dalje dogoditi.“

Mediji mogu biti prostor za artikulaciju potreba mladih

Slično razmišlja i Nikolija Bjelica, urednica portala Direkt koji djeluje na prostoru istočne Hercegovine. Mišljenja je da lokalni mediji mogu biti važan poligon i prostor na kome mladi mogu da artikulišu svoje potrebe i neke teme koje ih zanimaju.

„Iako je njihovo dominantno područje prostor društvenih mreža, mislim da bi izlazak u medije proširio doseg njihovih poruka. Pogotovo što su lokalni mediji sada u potpunosti prisutni na društvenim mrežama, pa im je put do mladih olakšan“, kaže Bjelica.

Mediju u kojem radi mladi i njihovi problemi su važni, pa se trude takve sadržaje prilagoditi i plasirati u formatima koji su mladima najatraktivniji.

Kroz razgovor, radionice i obradu nekih tema koje se tiču mladih zaključili su da oni nisu previše zainteresovani za većinu tema koje konkretno Direkt obrađuje (lokalne politike, korupcija, itd.), ali plasmanom i tih tema kroz nove formate žele mlade privoljeti da se zainteresuju za teme poput korupcije. Paralelno, mladima serviraju teme koje su im zanimljive.

„Direkt se posljednjih godina bavio nekim od njih, intervjuisali smo maturante, davali smo prostor talentovanim mladim ljudima, pisali o njihovim uspjesima, bavili se i problematikom vršnjačkog nasilja… Naše iskustvo je da je mlade (ne možemo generalizovati) poprilično teško animirati da se uključe u neke aktivnosti i kada se uključe to su uglavnom isti ljudi. Po meni bi najvažnije bilo da se oni uključe i zauzmu za svoje probleme i da budu slobodni da predlažu teme”, kaže naša sagovornica.

Smatra i da lokalni mediji treba da modifikuju načine na koji komuniciraju sa mladima, da izađu iz uobičajene komunikacije, da ih direktno pozivaju da im predlože teme.

„Mediji koji imaju kapacitete za to mogli bi u svoj prostor uvrstiti i mlade ljude kao reportere – dobili bi nove teme i publiku, a mladi bi konačno imali svoj medijski prostor.“

Aktivnosti koje imaju altruistički poriv

Bjelica primjećuje i da se mladi u svojoj lokalnoj zajednici brzo organizuju kada su u pitanju humanitarne aktivnosti i akcije, kad treba napraviti neki praznični bazar i to promovisati, kada treba učestvovati u aktivnostima koje imaju altruistički poriv.

„Naprimjer, Omladinska organizacija iz Bileće je sama po sebi svojstvena i snažna. Oni uopšte ne trebaju da prave performanse da bi ih mediji primjetili. Mi ih svakako pratimo tokom cijele godine jer rade sjajne stvari, festivale, događaje za djecu“, zaključuje Bjelica.

Sanja Vasković, urednica portala Spin info smatra da lokalni mediji i te kako mogu i moraju biti glas javnosti samim tim i glas mladih. Potrebno je pokazati, kaže, da ste spremni saslušati njihove probleme i teme koje su u fokusu mladih ljudi što je danas izazovnije nego ikad u malim lokalnim sredinama gdje mladi odlaze.

„Mediji mogu ponuditi prostor mladima da razgovaraju o temama koje su njima značajne i koje otvaraju pitanja učešća mladih ljudi u predlaganju i donošenju odluka koje direktno utiču na njihov život. Osim toga, mladi mogu postati i oni koji dijelom kreiraju sadržaj medija“, mišljenja je Vasković.

Vjeruje da je potrebno pokazati otvorenost prema ovoj populaciji i privući ih na načine da osjete da je nekome ipak važno i njihovo mišljenje.

„Kao neko ko djeluje na prostoru Istočnog Sarajeva, gdje je i sjedište fakulteta na kojem se nalazi i studijski program za novinarstvo, uvijek smo otvoreni za saradnju sa studentima novinarstva. Mladim ljudi imaju slobodan prostor za kreiranje sadržaja na našem portalu.“

U razgovoru za Media.ba, Vasković se prisjeća primjera omladinskih inicijativa koje su bile uspješne i o kojima je, zahvaljujući podršci medija, čula šira društvena zajednica.

„Jedna od inicijativa koju bih izdvojila u svom gradu jeste borba protiv izgradnje minihidroelektrana na Kasindolskoj rijeci koju su pokrenule naše mlade sugrađanke Sara i Sunčica koje ni danas ne odustaju uprkos sudskim procesima koji se vode protiv njih. Kada su prvi put izašle na ulicu da skupljaju potpise za građansku inicijativu, pridružio im se veliki broj mladih ljudi koji su bezrezervno podržali ovu inicijativu.“

Šta kažu mladi?

Nikolina Lozo (26) iz Višegrada kaže da lokalnih medija nema dovoljno i da dominiraju radio stanice koje su obično finansirane iz budžeta opština ili gradova. Zbog toga smatra da nema ni dovoljno prostora da se govori o problemima koji se tiču mladih.

„Kao neko ko aktivno prati širok spektar tema iz društveno-političke sfere mogu reći da su me određene priče podstakle da promišljam o problemima u mojoj zajednici. Uspješnijih akcija nije bilo jer mladi kod nas su pasivni i nezainteresovani za većinu problema kojih ih se tiču“, kaže Lozo.

Ipak, zahvaljujući medijima je saznala za dosta inicijativa koje nisu konkretno vezane za njenu lokalnu zajednicu, ali jesu za druge lokalne zajednice.

„Tu mogu navesti inicijativu koju su pokrenuli dvojica mladića iz Doboja i na kraju su uspjeli da omoguće studentske stipendije za studente iz Doboja. Lično sam predlagala više inicijativa prema mojoj lokalnoj zajednici, odnosno prema institucijama, a koje se tiču omladinske banke, ali nažalost nisam dobila nikakav odgovor o mojoj inicijativi.“

Njena vršnjakinja Jovana Mišikić iz Brčkog kaže kako mladi, nažalost, nemaju stvarnu mogućnost da utiču na odluke u svojoj zajednici, ali smatra da mediji mogu da im pomognu tako što će ih promovisati i dati im više prostora.

„Naravno da bi me debata, poziv lokalnog medija potakli na angažman ali pod uslovom da taj poziv ne dolazi pod krinkom predizborno-političkog marketinga. Smatram da mladi u Bosni i Hercegovini nisu lijeni i apatični, već su previše puta izigrani i obezvrijeđeni simulativnom participacijom u medijima, ali i u društvu generalno. Rijetko se informacije o javnim raspravama, mogućnostima učešća mogu saznati u lokalnim medijima”, kaže ova mlada pravnica i politikološkinja.

Lokalnim medijima zamjera što rijetko preuzimaju ulogu promotera takvih događaja. Ocjenjuje da su mediji u Bosni i Hercegovini uglavnom rezervisani za dnevno-političke i senzacionalističke naslove.

„Neophodna je veća podrška mladima u sprovođenju njihovih inicijativa tako što će se one medijski adekvatno pratiti i što će institucije biti pozvane na odgovornost ukoliko ne sarađuju i ne omogućavaju pravilnu participaciju mladih u društvu“, kaže Mišikić.

Dok se za većinu mladih u Bosni i Hercegovini smatra da su inertni, pitanje je koliko se zapravo čuje njihov glas. Da bi mladi učestvovali u odlučivanju, najprije moraju znati da za to imaju priliku, a njihov najveći saveznik trebaju biti lokalni mediji. Osim davanja prostora i vidljivosti mogu im približiti javne rasprave, građanske inicijative i druge načine da njihovi prijedlozi dođu do institucija.

Ovaj članak realizovan je u okviru projekta 'Od rješenja do promjene: Jačanje uticaja mladih, aktivista civilnog društva i mladih novinara u Bosni i Hercegovini' koji Mediacentar implemetira uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke putem ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i zivik programa finansiranja.

___