Novinari i urednici moraju voditi računa da postoji razlika između interesa javnosti i znatiželje javnosti, navedeno je u Kodeksu Vijeća za štampu i online medije

foto: BHRT / Screenshot

Helikopterska nesreća kod Brčkog, u kojoj su poginule četiri osobe, ponovo je ukazala na propuste u poštovanju etičkih i profesionalnih standarda u novinarstvu u bosanskohercegovačkim medijima.

Većina medija u Bosni i Hercegovini objavila je snimak u kome je prikazan trenutak pada helikoptera EUFOR-a, čime se prednost dala senzacionalizmu i prikupljanju pregleda naspram odgovornog informisanja javnosti.

Izvještavanje o ovakvom događaju jeste u interesu javnosti, dok objavljivanje uznemirujućeg snimka nije, jer njegov sadržaj može izazvati uznemirenost javnosti, a traumu i bol kod porodica i prijatelja.

Interes javnosti nije isto što i znatiželja javnosti. „Novinari i urednici moraju voditi računa da postoji razlika između interesa javnosti i znatiželje javnosti. Znatiželja javnosti ne smije biti razlog za objavljivanje medijskih sadržaja kojima se narušava nečija privatnost“, navedeno je u članu 15. Kodeksa Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.

Također, isti član Kodeksa navodi i da teme koje uključuju lične tragedije budu obzirno obrađene, a pogođenim ličnostima da se priđe diskretno i sa saosjećanjem.

Novinari i urednici izbjegavat će, između ostalog, kako glasi član 15, objavljivanje uznemirujućih sadržaja, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu.

Objava u suprotnosti sa novinarskom etikom

Generalna tajnica BH novinara Borka Rudić za Media.ba poručuje upravo da bi novinari trebali znati šta je interes, a šta znatiželja javnosti, ali i da je u ovom događaju prevagnula znatiželja.

„Objava tog snimka je u suprotnosti sa novinarskom etikom, sa Kodeksom Vijeća za štampu i online medije u BiH, jer u Kodeksu se navodi da novinari moraju sa puno obzira, razumijevanja i suosjećanja prilaziti svim ličnim i porodičnim tragedijama. Ovo je, za porodice onih koji su bili u helikopteru, jedna od takvih tragedija“, ocijenila je Rudić.

Ističe da je činjenica da su neki mediji objavili ovakav sadržaj zapravo podilaženje klikabilnom novinarstvu i njegovim kvazivrijednostima, u smislu da publika ima pravo da se informiše.

„Ima pravo da se informiše, ali ima i pravo da ih niko ne uznemirava snimcima koje objavljuju“, naglasila je Rudić.

Dodaje i da joj je žao što ljudi koji na takav način izvještavaju javnost i koji nikako ne mogu da „obuju cipele onih porodica čiji su članovi nastradali ili ne pokazuju nimalo razumijevanja za ljudske tragedije“ jer se to, kako je rekla, svakome od nas može dogoditi.

„Ključni aksiom razumijevanja novinarstva jeste i da obujemo tuđe cipele, da pomislimo kako bismo se mi osjećali da je u pitanju neko naš“, naglasila je Rudić.

Ostaje trajni zapis veoma osjetljive situacije

Da je potpuno neprihvatljivo objaviti ovakav snimak i da tu ne postoji javni interes, smatra i Lejla Turčilo, redovna profesorica na Odsjeku Komunikologija/Žurnalistika Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

„To je slijeđenje one logike 'If it bleeds, it leads'. Dakle, ima krvi – ide na naslovnu stranu. Neprihvatljivo je sa stanovišta ne samo javnog interesa, nego i svake vrste etičkih standarda, u smislu pogotovo činjenice da danas mreže pamte i da će ovo biti neka vrsta trajnog video zapisa nečega, odnosno situacije koja je vrlo osjetljiva i po poginule i povrijeđene i po njihove članove porodice i u ovom trenutku, ali i u nekoj potencijalnoj perspektivi u budućnosti – oni imaju pravo na privatnost“, rekla je Turčilo.

Snimak pada helikoptera ne doprinosi informisanju građana, već privlačenju broja pregleda. Novinari i urednici u tom smislu imaju odgovornost da procijene ne samo što javnost želi da vidi, nego i šta je opravdano da vidi.

Adis Nadarević, medijski analitičar i novinar, komentarišući snimak pada helikoptera koji su objavili mediji, za Media.ba kaže da se novinarska etika ne ogleda samo u tome šta medij odluči objaviti, nego i u onome što odluči ne objaviti, iako zna da bi mu to donijelo publiku.

„Nije na kritičarima da dokazuju zašto snimak nije trebalo objaviti, nego na urednicima da obrazlože zbog čega je prikazivanje smrtonosnog udara bilo neophodno“, izjavio je Nadarević.

Kaže i da javnost ima pravo znati da se dogodila nesreća, gdje se dogodila, ko je stradao, kakve su okolnosti i šta su eventualni propusti koji su joj doprinijeli, ali da „ne postoji automatsko pravo javnosti da posmatra posljednje sekunde nečijeg života samo zato što je neko uspio snimiti taj trenutak“.

„Kad objavite taj snimak morate biti svjesni kako postoje neki ljudi koji u njemu gledaju posljednje trenutke života svojih najmilijih i koji će te trenutke proživljavati do kraja života. Zbog čega? Zbog toga što je neko snimio te momente i zbog toga što je neko procijenio da postoje ljudi koji to žele vidjeti“, naglašava Nadarević.

U kontekstu praćenja ovog događaja, i objavljivanja snimka izbliza, Nadarević izvještavanje BHT1 ocjenjuje „primjerom kako se izvještava“. Dodaje da je javni servis BiH emitovao snimak kako helikopter nestaje iza brda i to je, kako je naglasio, sasvim dovoljno za prikazati javnosti kao ilustraciju događaja.

'Kameru i mikrofon nikad ne okrećemo prema onima koji su stradali'

Novinarka BHT1 Maja Nikolić, koja je pratila ovaj događaj u Brčkom, kaže da su se prilikom praćenja ovog događaja vodili novinarskom etikom, ali su također pratili i apele EUFOR-a da se bude itekako oprezan pri izvještavanju s mjesta nesreće.

„Kameru i mikrofon nikad ne okrećemo prema onima koji su stradali da dodatno ne uznemiravamo javnost snimkama koje nisu ugodne. To je i urednička odluka, a i novinar zna novinarsko ponašanje i prati novinarski kodeks. Javnost od tih snimaka nema koristi osim da ostane uznemirena“, naglasila je Nikolić.

Kaže da, kada vidite takav snimak, proživljavate teške trenutke, a ono što takvi snimci donose apsolutno nije u interesu javnosti.

„Mi se vodimo etičkim normama i da pravovremeno i tačno izvještavamo s mjesta događaja. Drugi se vode klikovima“, kaže Nikolić.

Tragedija se, kako kaže, dogodila u 16 sati, a ekipa BHT1 je bila u 19 sati u Brčkom, odakle su se uživo javili u Dnevnik. Pratili su, kako naglašava, zvanične informacije. Na mjestu nesreće se moglo čuti i mnogo informacija koje su neprovjerene i koje su se, kako je naglasila, pokazale kao netačne. 

U tom kontekstu ističe važnost institucionalne komunikacije.

„Imali smo Saliha Ibrahimbegovića, portparola Zdravstvenog centra Brčko Distrikt, koji je bio toliko susretljiv medijima i u svakom trenutku nam je davao tačne i provjerene informacije. Također bih pohvalila i komunikaciju sa EUFOR-om. To svakom novinaru itekako pomaže“, zaključila je Nikolić.

Članak je finansirala Evropska unija i regionalni projekt „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“ koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i kreiranje politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) kojeg je finansijski podržalo norveško Ministarstvo vanjskih poslova.

___