Vještine razgovora

Vještine razgovora

U posljednjem dijelu teksta preuzetog iz Reuters-ovog priručnika za reportere,  donosimo savjete novinarima o tehnikama intervja, te nekoliko sugestija o etici i sigurnosti novinara istraživača.

PRAVLJENJE INTERVJUA

•    Priprema – Prikupite što više podataka o osobi i organizaciji da ne biste gubili vrijeme postavljajući očita pitanja. Time ćete pokazati intervjuisanoj osobi da ste 'uradili domaću zadaću'. Takođe ćete joj uliti veće povjerenje u vaše sposobnosti i veća je vjerovatnoća da će ponuditi više informacija.

•    Pitanja unaprijed – Ako neko sa kim želite da napravite intervju insistira da unaprijed vidi pitanja, povinujte se ako morate, ali kada dođe do intervjua nemojte smatrati da su to jedina pitanja koja možete postaviti.

•    Upoznavanje – Prvih par minuta provedite ćaskajući o opštim stvarima. Ako ste uradili svoju zadaću, saznali ste nešto o interesima intervjuisane osobe. Ovo sve pomaže da se napravi opuštena atmosfera.

•    Provjerite imena i titule.

•    Kontakt očima, govor tijela – Nemojte svoju stolicu primaknuti sasvim do stola intervjuisane osobe i unijeti se prema njoj, jer bi to moglo djelovati zastrašujuće. Odgurnite svoju stolicu malo unazad, pomjerite je pod uglom i naslonite se. Redovno uspostavljajte kontakt očima.

•    Diktafoni, bilježnice – Pitajte možete li koristiti diktafon. Ako ga koristite, nemojte ga staviti odmah ispred intervjuisane osobe, jer je time stalno, zujanjem, upozoravate da se njene riječi snimaju. Stavite ga sa strane. Pokušajte da ne izvučete bilježnicu odmah, a zatim je diskretno stavite na koljena umjesto na sto.

•    Naka vaša pitanja budu kratka – Pokušavate da izvučete podatke od sagovornika, a ne da pokažete koliko ste pametni.

•    Nemojte prvo postavljati teška pitanja – Rizikujete da ćete uvrijediti osobu koju intervjuišete i skratiti intervju. Nezgodna pitanja ostavite za kasnije da biste bili sigurni da imate bar nešto materijala iz intervjua koji možete koristiti.

•    “Pojedini vaši kritičari sugerišu” - Ovo je jedan od mogućih načina da postavite teško pitanje. Dajte naslutiti da ne dijelite takvo viđenje.

•    Postavljajte otvorena, a ne zatvorena pitanja – Zatvorena pitanja obično počinju glagolom – “Jeste li”, “Možete li”, “Da li ste”, i na njih se obično može odgovoriti jednom riječju – “da” ili “ne”. Pokušajte da napravite otvorena pitanja – “Šta mislite o”, “Šta ste čuli”, “Zašto je to važno”, “Kako biste opisali”.

Uvijek ima prostora za zatvoreno pitanje kada pokušavate da sagovornika pritisnete da odgovori sa “da” ili “ne” o ključnoj stvari.

•    Izbjegavajte više pitanja u jednom – Sagovornik će jednostavno odgovoriti na najlakše.

•    Koristite tišinu – Nemojte automatski uskočiti sa komentarom ako sagovornik nakon pitanja zašuti. Možda razmišlja o tome šta će reći, ili vaga da li da vam da ključnu informaciju. Dajte mu vremena.

•    Ako ne razumijete – Ako se mučite da shvatite šta vam govori, upotrijebite fraze kao što su: “Ako sam vas dobro razumio” ili “Kako biste to objasnili čovjeku na ulici”.

•    Ima li još nešto što ste trebali upitati? Upotrijebite ovo “sveobuhvatno” pitanje na kraju svakog intervjua. Ponekad intervjuisane osobe imaju informacije o temama za koje ni ne znate.

KONFERENCIJE ZA ŠTAMPU

•    Sjedite naprijed – i oduprite se naporima moderatora da pitanja budu postavljena u grupama – pametan govornik će odgovoriti na ona jednostavna, a preskočiti teška.

•    Provjerite background – Ako poznajete temu o kojoj se radi, prikupite o njoj što više informacija. Kontakti vam možda mogu reći o čemu će se vjerovatno govoriti i prenijeti eventualne glasine.

•    Provjerite imena – Učesnici na press konferencijama su obično označeni napisima sa imenima. U svojoj bilježnici nacrtajte kartu koja pokazuje gdje ko sjedi i dajte im brojeve, 1, 2 i 3. Tako ćete za svaki citat moći brzo naznačiti ko govori.

•    Radite zajedno – Često je teško postaviti naknadno pitanje na svoje pitanje, pa zbog toga postavite podpitanja na pitanja drugih reportera. Prostorija puna reportera koji međusobno dobro sarađuju često dobije više informacija nego mala grupa koja postavlja ekskluzivna pitanja.

•    Prag – Priđite govornicima dok napuštaju prostoriju ili prije toga. Mnogi će rado odgovoriti na dodatna pitanja.

•    Potražite specijalizovanog reportera – Ako treba da pratite komplikovanu, nepoznatu temu, potražite specijalizovanog reportera – onog koji postavlja upućena pitanja – i kasnije porazgovarajte sa njim. Stručnjaci će obično rado podijeliti svoje znanje.

BARATANJE BROJEVIMA

Reporeteri u svim oblastima novinarstva moraju baratati brojevima, jer su finansijske i poslovne priče često glavni događaj dana. Pojedini reporteri se ukoče kada se suoče sa brojevima, a postoji i rašireno uvjerenje da reporter + brojevi = greška.

Da biste iz brojeva izvukli najbolje priče, držite se nekoliko osnovnih pravila:

•    Vršite poređenja – brojevi nam sami za sebe malo toga govore. Jedino kada se uporede sa drugim brojevima – prošle godine, prošlog mjeseca, u drugoj firmi – imaju smisla.

•    Brojevi pričaju priče – Pogledajte dalje od brojeva na moguće razloge za promjenu. Mjesečne brojke pokazuju da se uvoz žita u Mančukistan duplo povećao za godinu dana. Zašto? Zato što su vlasti uvele subvencije za hljeb da bi izbjegle građanske nerede.

•    Koristite razlomke i postotke radije nego brojke – Pola miliona je bolje nego 500.000. Tačne brojeve koristite štedljivo i ne u lidu.

•    Tražite ljudski ugao – Ljudi vole da čitaju o ljudima. Kako se povećanje kamatnih stopa odražava na obične kupce kuća? Hoće li ljudi ostati bez posla?

ETIKA

Novinarske organizacije u svakoj zemlji imaju vlastite etičke kodekse, pri čemu se pojedini detalji razlikuju u zavisnosti od domaćih uslova i običaja. Međutim, većina kodeksa se slaže u ključnim elementima:

•    Nikada ne izmišljajte, niti prisvajajte tuđi rad.

•    Nikada ne primajte mito – Mnogi novinari u zemljama u razvoju su slabo plaćeni, te su podložni mitu od strane političara i preduzeća da bi pisali povoljne priče ili prešutjeli negativne.

Uvijek se oduprite zahtjevima osoba koje intervjuišete za pravo da odobre vašu priču za objavljivanje.

•    Budite oprezni kod prihvatanja gostoprimstva – Ne postoji besplatan ručak. Ljudi i organizacije koji nude gostoprimstvo obično očekuju nešto zauzvrat.

•    Nikada ne otkrivajte svoje izvore – Reporteri u jednom broju zemalja su radije išli u zatvor nego da otkriju izvore na zahtjev suda.

•    Svoje političke stavove držite van svojih izvještaja.

SIGURNOST

Vaša sigurnost je najvažnija i nijedna priča, ma kako dobra, nije vrijedna rizika smrti ili ozbiljne povrede.

Ako se zateknete usred uličnog nasilja, korist od vas kao reportera je ozbiljno ograničena.

Ako postoji vjerovatnoća da ćete se suočiti sa takvom potencijalnom opasnosti, razgovarajte sa svojim urednicima o tome šta predlažete da uradite i objasnite rizike. Ako izvještavate o demonstracijama koje bi mogle postati nasilne, unaprijed proverite mjesto događaja i planirajte rutu za bijeg.

Od većine reportera se neće zahtijevati da pokrivaju rat. Mnoge medijske kuće sada zahtijevaju od svojih reportera koji pokrivaju sukobe da pohađaju kurs o savladavanju teškoća u neprijateljskom okruženju, koje obično vode bivši vojnici. Ako se bavite izvještavanjem o oružanim sukobima, postoji nekoliko osnovnih pravila kojih se treba pridržavati.

•     Odvagajte rizik i odlučite da li je priča toga vrijedna.

•     Naučite prvu pomoć, naročito kako zaustaviti krvarenje.

•     Nikada ne nosite oružje i ne putujte s novinarom koji nosi oružje.

•     Uvijek se jasno predstavite ako vam se neko suprotstavi. Nikada sebe nemojte opisati nikako drugačije nego kao reportera.

•     Uvijek nosite civilnu odjeću, osim ako ste akreditovani kao zvanični ratni dopisnik i morate nositi specijalnu odjeću. Nikada nemojte nositi vojnu ili paravojnu odjeću.

•     Uvijek budno obratite pažnju na znakove kada ulazite u drugačiju situaciju, naprimjer na teritoriju ili pod uticaj druge frakcije.

•     Ako radite sa obje strane fronta, nikada jednoj strani nemojte davati informacije o vojnim operacijama na drugoj strani.

•     Nemojte nositi karte sa oznakama koje bi mogle sugerisati da možda špijunirate.

•     Ako se nađete u situaciji gdje vam ljudi prijete, pokušajte da ostanete opušteni i da se ponašate prijateljski. Nosite cigarete ili druge sitne luksuzne predmete koje možete podijeliti.

•     Nosite narukvicu ili pločicu na kojoj piše vaša krvna grupa u slučaju ranjavanja.

•     Nosite obuću u kojoj možete trčati kada izvještavate o potencijalno opasnim situacijama.

•     Gdje su domaći ljudi, zašto je odjednom tiho.

•     Budite uplašeni, to je normalno, ali nemojte paničiti.

•     Osiguranje – Ako radite u opasnoj zoni, provjerite da li vas je poslodavac osigurao na odgovarajući način.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
S engleskog prevela: Kanita Halilović

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------