Istraživanje OSCE-a o mentalnom zdravlju novinara pokazuje da je više od 81 posto novinara bar jednom doživjelo sagorijevanje zbog posla

foto: Pixabay / Ilustracija

Više od trećine novinara i novinarki u Srbiji ima dijagnostikovan mentalni poremećaj ili misli da ga ima, iako se nisu obratili za pomoć, što je dvostruko više nego u opštoj populaciji Srbije, navedeno je u istraživanju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS, OSCE).

Više od 81 posto novinara je bar jednom doživjelo sagorijevanje zbog posla. Anksioznost je doživjelo 31,7 posto ispitanika, depresiju (40,4 posto), napad panike (31,7 posto) i PTSP (19,2 posto).

Autori istraživanja „Analiza mentalnog zdravlja novinara“ su Tamara Džamonja Ignjatović, Jovana Gligorijević, Veran Matić, Miroslav Janković i Branko Čečen.

To je druga po redu analiza koju je provela Misija OEBS-a u Srbiji, a cilj je prikupljanje pouzdanih podataka o izvorima stresa, učestalosti psiholoških teškoća i postojećim mehanizmima podrške, kako bi se na osnovu njih razvile konkretne preporuke i održive mjere pomoći.  

Podaci iz istraživanja pokazuju da finansijska nesigurnost ili potplaćenost zahvata 55 posto ispitanika. Također, među uzrocima stresa na drugom mjestu se nalaze kratki rokovi i veliki broj radnih sati (49,5 posto).

Spoljni pritisci i prijetnje su kao uzrok stresa porasle na 47,2 posto, sa 37,8 od prošlog istraživanja, koje je objavljeno 2024. godine.

Mobing u redakcijama u Srbiji je također prisutan te je navedeno da 41,7 posto ispitanika ima iskustvo zlostavljanja na radu, od čega su urednici najčešći počinioci (23,9 posto), zatim menadžment (16,5 posto) i kolege (9,2 posto).

Pogoršan položaj novinara i novinarki

Između dva istraživanja, položaj novinarki i novinara se drastično pogoršao. Broj fizičkih napada i prijetnji je skočio, dok je broj presuda za ova dva vida ugrožavanja pao sa 13 na samo jednu pravosnažnu.

Online vrijeđanje je doživjelo 67,4 posto ispitanika, online prijetnje 42,7, vrijeđanje telefonom ili pisanim putem 37,6, prijetnje istim putem 27,1.

Više od svake desete osobe u istraživanju je doživjelo fizički napad, sličan procenat i napad na imovinu, praćenje ili proganjanje gotovo petina, a seksualno uznemiravanje 7,3 posto.

Najmanje 71 posto ispitanika smatra da njihove porodice trpe „donekle“ ili „značajno“ zbog njihovog posla.

U istraživanju je navedeno da dugotrajna izloženost traumatičnim sadržajima, stalna potreba za donošenjem brzih odluka pod pritiskom, kao i osjećaj lične ugroženosti, ostavljaju duboke psihološke posljedice. Ipak, kako se dodaje, mentalno zdravlje novinara i dalje se rijetko posmatra kao društveno pa čak i profesionalno pitanje, a još rjeđe kao oblast koja zahtijeva institucionalni odgovor i sistemsko angažovanje.

Kompletno istraživanje se nalazi na ovom linku.

Slično istraživanje je provedeno i u Bosni i Hercegovini prošle godine. Podaci iz istraživanja Udruženja Pro Educa o mentalnom zdravlju novinara su pokazali da svaki deseti ispitanik ima dijagnostikovan mentalni poremećaj, a najčešći problemi su anksioznost, depresija i panični napadi.

Izvor: Cenzolovka, Istraživanje

___