Istraživanje, koji je provelo Udruženje građana Pro Educa, provedeno je od 30. aprila do 23. juna 2025. godine na uzorku od 316 medijskih radnica i radnika, među kojima su novinarke i novinari, kamermani, montažeri iz javnih i privatnih medija. 

Da je novinarstvo stresnije od drugih zanimanja smatra 67,7 posto ispitanika, a novinarke su, kako je istaknuto, sklonije stresu. Glavni izvori stresa su kratki rokovi, potplaćenost i politički/spoljni pritisci, teme koje pokrivaju i lični odnosi među kolegicama i kolegama. Za razliku od stresa, muškarci su češće izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama, naspram žena.

Od vrste nasilja koje trpe novinarke i novinari istaknuti su: online vrijeđanje, uznemiravanje i prijetnje putem telefona/pošte, online prijetnje, fizički napadi te praćenje i proganjanje. 

Pokrivanje i izvještavanje o tragičnim i traumatičnim temama medijske radnice i radnike uznemiri i potrese kratkoročno, a 9,5 posto ispitanika je izjavilo da ih rad na ovim temama “progoni” i nakon objavljenog teksta i reportaža, da ostaju traumatizovani i potreseni.

Mobing u redakcijama češće pogađa žene. Među 40,5 posto ispitanika koji su ga iskusili, većina su bile novinarke. Među onima koji vrše mobing navedeni su urednici, menadžment, kolege i kolegice, vlasnici medija, a u najmanjoj mjeri ga vrši neko drugi.

Više od polovine (57,9 posto) više puta je doživjelo sindrom sagorijevanja, što je, prema riječima glavnog istraživača Srđana Puhala, doktora psihologije, frapantan podatak.

Ipak, kako je dodao, medijske radnice i radnici imaju racionalan pristup nošenja sa stresom, među kojima je aktivno suočavanje, humor i traženje pozitivnog u datoj situaciji.

Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari, kazala je da se u posljednje vrijeme novinari i novinarke suočavaju s brojnim napadima, prijetnjama, uključujući i fizičke napade i prijetnje smrću, s političkim pritiscima i s mnogo sigurnosnih rizika zbog svog profesionalnog novinarskog rada. Istraživanje je, kako je dodala, provedeno jer sve češće, pored pravne, novinarke i novinari traže psihološku i medicinsku pomoć.

Istraživanje je pokazalo i da je zadovoljstvo životom medijskih radnica i radnika iznad prosjeka, ali ga umanjuju materijalna nesigurnost i osjećaj neizvjesne budućnosti.

U zaključcima i preporukama istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u BiH navodi se da je važno uspostaviti sistem za psihološku podršku, prevenciju mobinga i nasilja, edukaciju i osnaživanje, poboljšanje radnih uslova i destigmatizaciju mentalnog zdravlja.

Istraživanje je urađeno uz finansijsku podršku Evropske unije i u okviru projekta “Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH”, koji je podržala Regionalna mreža Safejournalists.net.

___