Iako se u posljednjih deceniju intenziviralo, izvještavanje o pravima LGBTI osoba i Povorci ponosa je i dalje površno, poručeno je sa panela na temu “Od političkog do ličnog: utjecaj medijskog izvještavanja na porodične dinamike“ organizovanog u petak u Sarajevu.

 

Analize od prije deset godina medijskog izvještavanja o LGBTI zajednici Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja radi na unapređenju ljudskih prava, posebno položaja i prava LGBTI osoba i žena u Bosni i Hercegovini, pokazale su  kako se mnogo toga u načinu izvještavanja promijenilo. Nekadašnja članica SOC-a, dugogodišnja aktivistica, novinarka i članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa Lejla Huremović podsjeća kako se ranije u bosanskohercegovačkim medijima nisu mogle vidjeti ni fotografije povorki koje su organizovane širom svijeta, ali se to u značajnoj mjeri promijenilo organizovanjem prve Bh. povorke ponosa. 

 

 

“Naš izlazak znači davanje realne slike onoga što naši životi jesu. Mediji se jesu promijenili. Nisu idealni, ali uzimajući u obzir šta na fakultetima učimo, odnosno ne učimo, takođe je važan segment zašto mediji jesu takvi”, govori Huremović i zaključuje da mediji bolje izvještavaju nego ranije, ali da to rade površno tako što će izvijestiti da će povorka biti organizovana, da je dobila podršku, ali neće objasniti kontekst u kojem se povorka dešava, dok se teme LGBTI i dalje pominju kao nešto što nije normalno, te da mediji u izvještavanju koriste stereotipe.

 

Mirza Halilčević, član Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, smatra da je rad s novinarima veoma značajan, čemu svjedoči sve veća zainteresovanost medija, ali i razumijevanje novinara o ovim temama, no dodaje da je i dalje riječ o medijima kojima je ova tema “donekle bliska”. “Iz posljednjih nekoliko dopisa koje smo dobili od medija na osnovu onoga kako oni kreiraju strukturu onoga što bi htjeli da bude krajnji proizvod vidimo sve više ozbiljnog interesa za temu LGBTI zajednice”, navodi Halilčević. 

 

Selma Zulić-Šiljak, projektna koordinatorica u Mediacentru Sarajevo i istraživačica u oblasti socijalne pravde, suočavanja sa prošlošću i rodnih politika, kao jedna od panelistica predstavila je analizu medijskog izvještavanja sa prošlogodišnje Bh. povorke ponosa koja je pokazala da većina profesionalnih medija u Bosni i Hercegovini o Povorci izvještava ili suzdržano ili površno – a za neke “nije ni bilo tog događaja”. No, kako je objasnila, bilo je nekoliko primjera gdje se Povorka tretirala kao najbitnija vijest dana, gdje je novinar, osim izvještavanja sa događaja i izjava učesnika, napravio paralelu sa evropskim zemljama – dao kontekst, i novi ugao izvještavanja sa komentarima aktivista za ljudska prava koji su komentarisali stav Evropske unije o LGBTI zajednice, te stanje u BiH.

 

 

“Većina medija ovo društveno pitanje uglavnom nije tretirala kroz ljudske priče ili uz kontekstualizaciju problema, kao ni kroz otvaranje dublje diskusije o položaju gej muškaraca, lezbejki, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba u bh. društvu, gdje bi se kroz fokusirano izvještavanje približio problem koji je posljedica društvenog nerazumijevanja. Oni koji su to uradili i dali kontekts, ako ništa, a ono usporedbu da drugim zemljama Evrope, su rijetki – praktično na nivou izuzetka“, kazala je Zulić-Šiljak. 

 

Panelu su se pridružili i urednici specijaliziranih portala koji se bave pitanjima ljudskih prava, koji se kroz različite sadržaje bave problemima marginalizovanih skupina. Među njima i Anes Osmić, novinar i urednik Omladinskog magazina Karike, koji, kako je rekao, želi otvoriti siguran prostor mladim ljudima da ispričaju priče o kršenju ljudskih prava, sa važnim aspektom o tome kako je to uticalo na njihov život. 

 

“Koliko god da nam se čini da mlade ljude ne privlače takve teme, ipak ih intrigiraju. Željeli smo otvoriti prostor i o temi LGBTI osoba i njihovih prava koja nam je podjednako važna kao i svaka druga kojom se bavimo”, kaže Osmić. On govori i da kada je u pitanju životno iskustvo LGBTI osobe, prema njegovom mišljenju, izdvajaju se tri narativa. Prvi je konstantno objašnjavanje, koje “sklizne” u poziciju pravdanja, drugi da svaki put kad se pojavi queer osoba to bude shvaćeno kao agresivna propaganda, a treći narativ je senzacionalistički pristup u odnosu na teme o LGBTI osobama. 

 

“Na Karikama smo željeli da kroz projekat ‘Iza duge’ damo prostor LGBTI osobama da budu subjekti, a ne objekti svojih priča”, istakao je.

 

Nejra Agić, urednica LGBTI.ba, portala koji je u vlasništvu Sarajevskog otvorenog centra, i jedini specijalizovani portal za izvještavanje o pravima LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, kaže da nastoje da taj medij bude mjesto gdje će LGBTI osobe same o sebi govoriti, dijeliti svoja iskustva, jer takvu priliku, kako navodi, u većini medija nemaju. “Pokušavamo da tekstovi budu korisni za zajednicu, da taj tekst ima veću vrijednost i uvijek su nam ciljna grupa LGBTI osobe i potrebno je da imaju mjesto koje je samo za njih namijenjeno”, kazala je Agić. 

 

I Dalibor Tanić, aktivista Udruženja Aksiom i urednik portala Newipe.net, specijalizovanog za pitanja romske zajednice u BiH, smatra da bi mediji poput LGBTI.ba i Newipe, koji imaju užu specijalnost, trebalo da senzibilizuju cjelokupnu novinarsku zajednicu, ali i da pokažu na koji način se treba pisati i pristupati ovim temama. “Portali Diskriminacija.ba, Newipe.net i LGBTI.ba su nastali, jer su to teme koje su isključene iz medija”, dodao je Tanić. 

 

Panelisti smatraju kako su tematski portali potrebni i kako bi se dekonstruisali različiti narativi prisutni u bh. medijima, poput onih o nacionalizmu, patrijarhatu i mizoginiji, te da je važno mainstream medijima ukazati na načine o kojima bi trebalo izvještavati o takvim narativima i njihovim fizičkim i psihičkim posljedicama, a čija je pozadina i nerazumijevanje LGBTI prava i položaja cijele zajednice.

 

Na panelu, koji je treći događaj u sklopu kojeg se obilježava prvi mjesec ponosa Bh. povorke ponosa, je predstavljena i izložba queer radova, te prikazan pobjednički queer video u organizaciji Omladinskog magazina Karike.