U Hrvatskoj novinar snosi dvostruku pravnu odgovornost za objavljeni rad – parničnu i kaznenu, podsjetio je Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

foto: Unsplash / Ilustracija

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) uputilo je apel Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da, uz najavljene izmjene Kaznenog zakona, napokon dekriminalizira djela protiv ugleda i časti.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je, na konferenciji za novinare u Zagrebu, kao najveći problem Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (AntiSLAPP zakon) istaknuo činjenicu da se odvraćajuće mjere koje zakon propisuje ne odnose na kaznene postupke.

„U Hrvatskoj novinar snosi dvostruku pravnu odgovornost za objavljeni rad – parničnu i kaznenu“, podsjetio je Zovko. „Budući da se ovaj Zakon ne odnosi na kaznene postupke, opravdano strahujemo kako će to značiti veći broj kaznenih postupaka protiv novinara i urednika. Zbog toga pozivamo Ministarstvo da iz Kaznenog zakona briše odredbe o kaznenim djelima protiv časti i ugleda“, rekao je Zovko. Kao primjer je naveo kazneni postupak koji se po tužbi bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića protiv kolega Branka Mijića i Gorana Gazdeka vodi već šestu godinu – zbog HND-ovog priopćenja koje su potpisali kao tadašnji potpredsjednici Društva.

Zbog velikog broja tužbi, HND je 2015. godine osnovao Centar za zaštitu slobode izražavanja, koji nudi besplatnu pravnu pomoć kolegicama i kolegama koji se nađu na udaru tužbi zbog obavljanja svojeg posla. Pravnici Centra već tada su sastavili preporuke za postupanje u slučajevima tužbi protiv novinara i medija. Među ključnim je preporukama istaknuta potreba dekriminaliziranja djela protiv ugleda i časti.

Problem SLAPP-a, istaknuto je, nije novi problem, iako se u hrvatskom pravnom okviru pojavljuje kao novi pojam. Među velikim brojem tužbi godišnje, kako pokazuju rezultati HND-ove godišnje ankete o tužbama protiv novinara i medija, pravnici Centra za demokraciju i pravo „Miko Tripalo“ analizirali su sudske odluke u takvim tužbama u periodu od 2016. do 2023. godine.

„Rezultati analize ovih predmeta pokazali su kako je u tom razdoblju u prosjeku bilo 60 tužbi godišnje koje su imale barem jedan element SLAPP-a“, rekao je Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra „Miko Tripalo“ napomenuvši kako je riječ samo o tužbama protiv novinara i medija.

„Kada bismo tome dodali i tužbe protiv okolišnih organizacija, aktivista i zviždača, taj bi broj sigurno bio i znatno veći. Isto istraživanje pokazalo je i kako sudski postupci u ovim predmetima traju u prosjeku četiri godine, dok su odštetni zahtjevi vrlo visoki“, naveo je Jakovina.

Da SLAPP nije problem samo novinara, nego i drugih organizacija civilnog društva, upozorila je i glavna tajnica HND-a Melisa Skender rekavši da je HND ušao u radnu skupinu za izradu nacrta zakona tek nakon što je javno zaprijetio kako će prekinuti svaku suradnju s Ministarstvom pravosuđa ako u radnoj skupini ne bude imao svojeg predstavnika.

„Moram reći kako smo u toj radnoj skupini bili jedini predstavnici najčešćih meta SLAPP-a i zalagali se da SLAPP bude definiran sukladno indikatorima iz preporuka Vijeća Europe. Taj prijedlog je višekratno odbijen s obrazloženjem da je definicija SLAPP-a iz europske Anti-SLAPP Direktive dovoljna za prepoznavanje očigledno neutemeljenih tužbi. Kako će je sudovi primjenjivati i koliko učinkovito koristiti za rano odbacivanje i druge odvraćajuće mjere, ostaje vidjeti“, napomenula je Skender. Najavila je i kako će HND, uz partnerske organizacije Centar „Miko Tripalo“ i Kuću ljudska prava s kojima čini okosnicu neformalne Catalyst mreže, pratiti provedbu zakona u sudskoj praksi.

Skender je podsjetila da se novinarska zajednica, ali i brojne organizacije civilnog društva te pojedinci, suočavaju sa serijskim tužiteljima čiji je glavni cilj zastrašiti sve koji kritički propituju rad moćnika.

U tom kontekstu, Zovko je naveo kako je Hrvatska u posljednjih pet godina iznjedrila čak tri europska „šampiona“ u dodjeli neslavne nagrade za najveće SLAPP-tužitelje: Hrvatsku radioteleviziju, sudiju Zvonka Vrbana i ovogodišnjeg „pobjednika“, sudiju Ivana Markovića.

Izvor: HND

___