Hrvatska ima kontradiktoran zakonski okvir u pogledu zaštite identiteta djece u medijima

U Hrvatskoj predstavljeno istraživanje “Zaštita identiteta djece u medijima: jesmo li pretjerali?”

Hrvatska ima kontradiktoran zakonski okvir u pogledu zaštite identiteta djece u medijima

Objavljeno istraživanje Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava.

foto: Pixabay / Ilustracija

Istraživanje “Zaštita identiteta djece u medijima: jesmo li pretjerali?” Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) u Hrvatskoj pokazalo je da se hrvatska regulativa ne bazira na zaštiti djetetove dobrobiti, već na isključivoj i beziznimnoj zaštiti djetetovog identiteta čak i kad je zaštita identiteta u direktnoj suprotnosti s pravom djeteta na zaštitu njegovog zdravlja i života.

Takav zakonski okvir je suprotan regulativi i praksi drugih zemalja Evropske unije (EU), naveo je DZNAP, prenosi Hrvatsko društvo novinara (HDN).

Materijal koji je prikupljen tokom istraživanja, dodaje DZNAP, pokazuje da je Hrvatska jedina država EU koja na različit način reguliše zaštitu privatnosti djeteta u elektronskim i štampanim medijima te je, bez objašnjenja zakonodavca, štampanim medijima dopušteno ono što elektronskim nije.

U studiji se navodi da u je Hrvatska među rijetkim državama koje za elektronske medije ne propisuju obavezu procjene rizika o tome kako bi objava identiteta utjecala na opću dobrobit ili interes djeteta niti predviđa informirani pristanak roditelja ili skrbnika o objavi djetetovih informacija.

Istraživanje “Zaštita identiteta djece u medijima: jesmo li pretjerali?” je provela novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin koja je donijela analizu regulatornog okvira i prakse Hrvatske te 11 drugih država članica EU. 

“Je li doista nužno da se svaki put kad mediji pišu o djeci zacrni djetetova fotografija te mu se sakrije ime i prezime? Je li zaštita djetetova identiteta doista najviše rangirano djetetovo pravo koje su pod svaku cijenu i u svakoj prilici dužni štititi novinari i nakladnici, pa makar i na štetu njegova prava na život i zdravlje”, pita se Kristina Turčin u svom stručnom radu.

U zaključcima i prijedlozima autorica podsjeća da je Vlada Hrvatske najavila donošenje novog Zakona o medijima, čiji je nacrt na ljeto 2023. godine predstavljen stručnoj javnosti. Prema tom nacrtu, piše u istraživanju, sve odredbe o zaštiti privatnosti i identiteta djeteta ostaju jednake sadašnjoj medijskoj regulativi koja je, kako je autorica navela, neučinkovita i za medije i za djecu čiji interes treba štititi, da odskače od prakse drugih država EU te je, u posebno u slučaju odredbi Zakona o elektronskim medijima, neusklađena s pravnim načelima i praksom Evropskog suda za ljudska prava. 

Kompletno istraživanje je dostupno ovdje.

Izvor: DZNAP, HDN

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.