Analiza gotovo 3.000 medijskih objava ukazuje na koordinisane strategije targetiranja N1 i Nove S te normalizaciju propagandnog jezika u javnom prostoru

foto: Screenshot / Istraživanje

Za samo tri ljetna mjeseca prošle godine na 12 medija u Srbiji objavljeno je gotovo 2.000 sadržaja koji su na određeni način, prevalentno u negativnom tonu, u fokusu imale televizije N1 i Novu S, odnosno događaje koje su pratili, novinare/izvještače i goste u studiju. Od tog broja, Informer je objavio 1.334 sadržaja, direktno targetirajući N1 i Novu S, što znači da sadržaji tog tabloida o ovoj temi čine 67,90 posto ukupnog korpusa.

To je istraživačima, kako je istaknuto u istraživanju „Mediji protiv medija: Strategije urušavanja kredibiliteta nezavisnih medija u Srbiji“, u kome su dokumentovane strategije diskreditacije medija United Group, kao i percepcija tih strategija, predstavljenom u Novom Sadu, otvorilo sumnju da je riječ o instrumentalizovanoj kampanji koju je osmislio spin tim vladajuće elite.

Nešto već viđeno, ali ne u takvoj formi i obimu

Autorica istraživanja Dubravka Valić Nedeljković rekla je na predstavljanju istraživanja da su početkom juna primijetili „nešto što su već viđali ranijih godina“, ali „nikad u takvoj formi i takvom obimu“, naglašavajući da efekti nisu samo u onome što se izgovori eksplicitno, već i u implicitnim porukama koje proizilaze iz načina na koji su sadržaji uobličeni.

Prema njenim riječima, NNŠ i BIRODI su u periodu od 8. juna do 20. augusta izdvojili gotovo 3.000 jedinica sadržaja u 12 medija koji su intenzivno napadali N1 i Novu S, a sporadično Radar i Danas. Nakon selekcije, formiran je korpus od gotovo 2.000 jedinica, uz ocjenu da je i ponavljanje identičnih poruka dio ubjeđivačke strategije.

Drugi dio istraživanja uključio je anketu 130 ispitanika kroz tri nivoa: zatvorena pitanja na osnovu kvalifikacija preuzetih iz medijskih napada, otvorena pitanja o „novim i starim pojmovima“ (poput „novinari blokaderi“, „crne liste“, „antidržavni mediji“), i ispitivanje narativa kroz prepričavanje pasusa sastavljenog isključivo od kvalifikacija i optužbi.

Valić Nedeljković je kazala da je publika na nivou „čiste medijske pismenosti“ prepoznavala poruke u zatvorenim odgovorima, ali da su otvoreni narativi pokazali „svu snagu propagande“: čak i oni koji ne prate stalno tabloidne televizije u slobodnom prepričavanju počinju da koriste njihov rječnik i logiku, što je ocijenila kao signal da se društvo mora pripremiti za „jako komplikovanu“ predizbornu kampanju.

Gavrilović: U Srbiji u toku 'gušenje javnog mnjenja'

Saradnik u istraživanju Stefan Janjić je predstavio nalaze analize diskursa, navodeći da u posmatranom korpusu dominiraju dvije televizije – Informer sa 60-ak posto sadržaja i Pink sa oko četvrtinom. Janjić je rekao da ga je iznenadila učestalost napada i količina prostora posvećena medijima United Group, te da su identifikovali nekoliko ključnih diskursnih strategija: osporavanje načina izvještavanja N1, lično targetiranje novinara, povezivanje N1 sa protestima i optužbe da je taj medij „organizator“ protesta, kao i pozive institucijama da reaguju, uključujući zahtjeve za gašenje N1 i Nove S.

Posebno je ukazao na kontradikcije u porukama – istovremeno tvrdnje da „N1 niko ne gleda“ i da „N1 ruši državu“, kao i na praksu „lažne solidarnosti“ prema novinarima nakon koje slijede direktne uvrede imenom i prezimenom. Kao retorički najjači obrazac naveo je povezivanje sa fašizmom i ustaštvom, uz ocjenu da takve kvalifikacije stvaraju okvir u kojem se „svako sredstvo“ predstavlja kao opravdano.

Cilj ovakvih kampanja da se kritička javnost etikеtira kao „neprijatelj društva“, uz tezu da se ne radi o profesionalnoj kritici između medija, već o medijima koji djeluju kao „lične perjanice vlasti“ i učestvuju u sistemu legitimizacije moći, mišljenja je Zoran Gavrilović iz BIRODI-ja. Gavrilović je naveo da je u Srbiji u toku „gušenje javnog mnjenja“, jer građani stavove ne formiraju na osnovu objektivnih i blagovremenih informacija, već na osnovu propagande.

Recenzent istraživanja, profesor u penziji Rade Veljanovski, poručio je da je riječ o temi koja će se istraživati dugoročno i da su nalazi „surovi način otrežnjenja“, važan da bi se razumjelo „šta sve može da se dogodi“. Veljanovski je rekao da ukrštanje podataka NNŠ i istraživanja koje je prošle sedmice objavila Fondacija Slavko Ćuruvija o napadima na medije od visokih javnih funkcionra, upućuje na to da je riječ o „državnom projektu“ koji sistematski naglašava politički stav autoritarne vlasti kroz sve kanale javnog komuniciranja. Podsjetio je i na standarde iz člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, naglašavajući da je ključno mjerilo nezavisnosti medija upravo „bez mešanja javne vlasti“.

Istaknuto je i da istraživanje pokazuje da se rezultati ne tiču samo napadnutih redakcija, već i šire javnosti, jer pokazuju kako se diskurs propagande normalizuje i širi van svojih primarnih kanala, kroz jezik kojim publika počinje da opisuje stvarnost.

Istraživanje je dostupno na ovom linku.

Izvor: NUNS, NNŠ

___