Novinari, medijski stručnjaci i pravnici su raspravljali o presudama protiv novinara, njihovom utjecaju na slobodu izražavanja, kao i o usklađenosti domaće sudske prakse sa evropskim standardima

foto: Dženat Dreković / CIN

Okrugli sto „Sudska praksa u predmetima klevete: Pravo ili prijetnja novinarstvu“, na kojem se raspravljalo o spornoj sudskoj praksi u predmetima klevete koja dovodi do cenzure i autocenzure u medijima, održan je u Sarajevu u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Novinari, medijski stručnjaci i pravnici su raspravljali o sve učestalijim presudama protiv novinara, njihovom utjecaju na slobodu izražavanja, kao i o usklađenosti domaće sudske prakse sa evropskim standardima, posebno sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, prenio je CIN.

„Apsolutno sam za to da novinari moraju poštivati kodekse koje nameće novinarska struka. To je jedna strana, a druga strana je da sudije i tužioci moraju prepoznati šta su novinarska prava, šta jeste praksa Evropskog suda za ljudska prava i presude kojih ima veliki broj“, rekla je Leila Bičakčić, direktorica CIN-a.

(Dženat Dreković / CIN)

Na okruglom stolu se razgovaralo o sudskim odlukama koje ukazuju na zabrinjavajuće trendove u tumačenju i primjeni prava u predmetima klevete protiv novinara, urednika i medija.

Prema riječima Denisa Džidića, direktora i glavnog urednika BIRN-a BiH, za istraživanja korupcije i korištenja javnih sredstava koja idu prema kompanijama, na sudovima se nailazi na zatvorena vrata.

„Pitanje zaštite ličnih podataka je jedino pitanje ljudskih prava koje pravosuđe koristi […] Svaki podatak se ukida, ne vodeći računa o javnom interesu“, rekao je Džidić. Smatra i da se, usljed generalnog trenda smanjenja medijskih sloboda, stvara atmosfera straha u društvu.

Kritičko izvještavanje o poslovanju pravnih i fizičkih lica od javnog interesa sve češće rezultira negativnim odlukama sudova, čak i kada je zasnovano na dokumentima i izjavama nadležnih organa. Sudovi traže i brisanje novinarskih tekstova s portala što predstavlja jednu od najrestriktivnijih mjera u oblasti slobode izražavanja, jer direktno utječe ne samo na rad medija, povećanje cenzure i autocenzure već i na pravo javnosti da bude informisana.

(Dženat Dreković / CIN)

Anida Sokol iz OSCE-a ukazala je na globalni trend pada novinarskih sloboda, pozivajući se na izvještaj kojim je obuhvaćeno 180 zemalja svijeta.

„U 110 od ukupno 180 zemalja svijeta se zakoni sve više koriste protiv slobode izražavanja i za ograničavanje medijskog izvještavanja“, rekla je Sokol, dodavši da je sve veći broj slučajeva zabrane praćenja sjednica i drugih događaja od javnog interesa.

Ovakvim praksama se sve ozbiljnije ugrožava sloboda novinara da argumentovano obavještavaju javnost o dešavanjima u društvu, a javni interes predstavlja kao privatni, stavljajući tako zabranu na javno propitivanje i kritiku, što su preduslovi ispravljanja negativnih društvenih pojava, zaključeno je na okruglom stolu.

Razgovaralo se i o proceduralnoj analizi, odnosno koliko su dostupne informacije od javnog značaja. Na tom panelu govorili su Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik CIN-a, Nermina Kuloglija-Zolj, novinarka Detektora i Bojana Mrkić, stručnjakinja za medije i operativna menadžerica u Mediacentru Sarajevo.

Izvori: CIN, BIRN BiH

___