Organizacije civilnog društva pozvale Ministarstvo pravde BiH da doradi prednacrt novog ZOSPI-ja

Organizacije civilnog društva pozvale Ministarstvo pravde BiH da doradi prednacrt novog ZOSPI-ja

Organizacije civilnog društva pozvale Ministarstvo pravde BiH da doradi prednacrt novog ZOSPI-ja

Organizacije civilnog društva iz BiH brine što bi se novim ZOSPI-jem mogao produžiti rok za postupanje po zahtjevu sa trenutnih 15 na dodatnih 15 dana.

foto: pixabay

Organizacije civilnog društva pozivale su Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine da povuče na doradu Prednacrt Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) jer, kako piše Vanjskopolitička inicijativa BH, nije u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama, te da prednacrt novog ZOSPI-ja ugrožava stečena prava i dostignuća iz postojećeg zakona.

“Posebno zabrinjava veoma dugačka lista izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti, kao i mogućnost da se rok (15 dana) za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama produži na još 15 dana”, piše Vanjskopolitička inicijativa BH.

Prednacrt novog ZOSPI-ja predviđa da je drugostepeni organ u postupcima za ostvarivanje prava na pristup informacijama Žalbeni savjet pri Savjetu ministara, za kojeg organizacije navode, da se ne može smatrati nezavisnom institucijom sa ljudsko-pravaškim mandatom.

Među organizacijama civilnog društva koje su potpisale poziv upućen Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine su: Centar za istraživačko novinarstvo, Transparency International u Bosni i Hercegovini, Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini, Udruženje/udruga BH novinari, Fond otvoreno društvo BiH, Centar za zastupanje građanskih interesa, Sarajevski otvoreni centar, Udruženje građana „Zašto Ne“, Vanjskopolitička inicijativa BH, Centar za promociju civilnog društva, Civil Rights Defenders.

Navedene organizacije brine i to što je Institucija ombudsmana za ljudska prava gotovo potpuno izostavljena iz prednacrta novog ZOSPI-ja, iako je to, kako su navele, jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu pomenutog zakona.

Organizacije civilnog društva su navele i to da se prema Konvenciji Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima u Članu 9. predviđa da bi države trebale edukovati javne institucije o njihovim obavezama u vezi sa pristupom informacijama, učeći ih kako da pravilno primijene zakon, te da trenutni prednacrt ni na jednom mjestu ne predviđa edukaciju službenika i institucija.

Organizacije civilnog društva pozdravile su to što je navedeno ministarstvo uputilo prednacrt na konsultacije gdje su sve učesnike pozvale da u ranoj fazi izrade propisa daju svoj doprinos, kao i to što se u tom prednacrtu predviđa tzv. proaktivna transparentnost ili, kako su navele, obaveza javnih organa da veliki broj informacija objavljuju na svojim službenim web stranicama i centralnom portalu.

Pri doradi Prednacrta novog ZOSPI-ja, navedene organizacije civilnog društva od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine zahtijevaju da uvaži njihove prijedloge i da posebno obrati pažnju na to da proaktivna transparentnost ne smije biti prepreka ostvarivanju prava na pristup informacijama na zahtjev, da se zakonom osigura okvir za edukacije službenika za informisanje i svih institucija koje postupaju u postupcima za ostvarivanje prava na pristup informacijama, da izuzeci kod pristupa informacijama moraju biti precizno normirani i svedeni na zaštitu uskog kruga legitimnih vrijednosti (nacionalna sigurnost, zaštita privatnosti, sprečavanje kriminala i sl.), da test javnog interesa kojim se utvrđuje da li je opravdana primjena izuzetka mora biti razrađen i jasno preciziran u novom ZOSPI-ju kako bi se zaštitio interes javnosti, da rokovi za postupanje kod zahtjeva za pristup informacijama moraju biti kratki i nikako se ne smije dopustiti dodatno produženje roka, te da institucije koje osiguravaju primjenu tog zakona moraju biti nezavisne i specijalizovane za oblast pristupa informacijama.

Navedene organizacije su navele i da je Zakon o slobodi pristupa informacijama jedan od ključnih zakona za osiguranje medijskih i građanskih sloboda, kao i da on omogućuje novinarima, građanima, aktivistima i organizacijama da prate rad javnih tijela, i svaka izmjena tog propisa mora biti pažljivo razmotrena i usklađena sa međunarodnim standardima.

Izvor: VPI

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.