Oznake PRESS su postale meta koju ruske snage koriste za identifikaciju i napad na medijske timove dronovima, upozorile su novinarske organizacije

foto: NUJU / EFJ

Međunarodne novinarske organizacije obilježavaju četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, uz odavanje počasti i sjećanje na novinare i novinarke koji su ubijeni dok su obavljali svoju dužnost izvještavajući o ratu.

„Odajemo počast novinarima koji su podnijeli najveću žrtvu donoseći vijesti o ratu ukrajinskoj i međunarodnoj publici“, navedeno je u saopštenju partnera organizacije Media Freedom Rapid Response (MFRR), među kojima je i Međunarodni institut za medije (IPI).

IPI se pridružuje partnerima u pozdravljanju kontinuirane hrabrosti novinara u Ukrajini, koji nastavljaju izvještavati o ratu uprkos ozbiljnim rizicima, ali i smanjenju međunarodne pažnje.

Povodom četvrte godišnjice invazije na Ukrajinu, Evropska i Međunarodna federacija novinara (EFJ i IFJ) su izvijestile da je Nacionalni savez novinara Ukrajine (NUJU) obnovio kampanju prikupljanja sredstava za održavanje svoje mreže od šest centara solidarnosti novinara. Ti sigurnosni centri, kako je navedeno u saopštenjima EFJ i IFJ, omogućavaju ukrajinskim i stranim novinarima da nastave izvještavati u ratnim uslovima. Obje organizacije su navele da podržavaju kampanju NUJU i pozivaju novinarske organizacije i građane koji su u mogućnosti da daju donacije.

Ti centri su, uz podršku Fonda za sigurnost IFJ/EFJ, osnovani 2022. godine i postali su model „sigurnosnih prostora“ za novinare koji djeluju u zonama sukoba. Šest centara solidarnosti, koji se nalaze u Kijevu, Lavovu, Ivano-Frankivsku, Dnjepru, Zaporožju i Harkivu, pružaju osnovne usluge novinarima koji izvještavaju na terenu, kao što su: besplatan najam zaštitne opreme, uređaji za detekciju dronova, obuka o sigurnosti i prvoj pomoći, pomoć pri preseljenju u hitnim slučajevima, pravne i psihološke konsultacije i sigurne radne prostore sa stabilnom električnom energijom i pristupom internetu.

Za četiri godine 9.000 novinara dobilo pomoć

EFJ i IFJ su saopštile da je od 2022. više od 9.000 ukrajinskih i stranih novinara primilo pomoć, a da se mreža sada suočava s ozbiljnim nedostatkom finansija jer potrebe rastu. Pored stalnih raketnih i napada dronovima, dugotrajni nestanci struje i oštećenja energetske infrastrukture dodatno su otežali rad novinara, navedeno je.

Podaci iz januara ove godine, u poređenju sa decembrom prošle godine, pokazuju nagli porast zahtjeva, navedeno je u saopštenju. NUJU je primio pet puta više zahtjeva za iznajmljivanje detektora dronova, tri puta više zahtjeva za radne prostore sa pouzdanom električnom energijom i internetom, dvostruko više zahtjeva za sigurnosnu obuku i 50 posto više zahtjeva za psihološku podršku.

Sergiy Tomilenko, predsjednik NUJU-a, rekao je da je njihova mreža centara solidarnosti poput telefonske linije za novinare tokom rata. „Kada vam je potrebna zaštitna oprema, siguran radni prostor ili hitna pomoć kontaktirate nas, a mi odgovaramo. Ovako solidarnost funkcioniše u praksi: trenutna, konkretna, spasonosna“, izjavio je Tomilenko.

Maja Sever, predsjednica EFJ-a, rekla je da su centri solidarnosti novinara važna sigurnosna mreža za novinare koji rade u jednom od najopasnijih sukoba na svijetu. Pozvala je sve organizacije članice da podrže ovu kampanju, poručivši da, sve dok rat traje, ovi sigurnosni prostori moraju ostati operativni - za ukrajinske novinare i za međunarodne novinare koji dokumentuju rat.

Centri solidarnosti novinara pokazuju kako izgleda međunarodna solidarnost u akciji, kazala je Dominique Pradalié, predsjednica IFJ-a, dodavši da poziva sindikate i udruženja novinara širom svijeta da doprinesu finansiranju.

„Ovi centri se ne smiju zatvoriti kada su novinarima najpotrebniji“, naglasila je Pradalié.

Oznaka PRESS postala meta ruskih snaga

U saopštenju partnerskih organizacija MFRR-a povodom godišnjice ruske invazije podsjeća se na nedavno objavljeni godišnji izvještaj o praćenju slobode medija MFRR-a, gdje je navedeno da je 2025. godina bila najsmrtonosnija za novinare u Ukrajini.

U oktobru 2025. su tri medijska radnika ubijena u ruskim napadima u Donjeckoj regiji. Francuski fotoreporter Antoni Lallican ubijen je 3. oktobra u napadu koji je izveo dron FPV. Ukrajinska novinarka Aliona Hubanova i snimatelj Yevhen Karmazin ubijeni su 23. oktobra u ruskom napadu dronom. Prema monitoringu MFRR-a, još 12 novinara je povrijeđeno u protekloj godini tokom ruskih napada.

U saopštenju se upozorava da je u protekloj godini brzi napredak u tehnologiji dronova učinio novinarski rad u Ukrajini opasnijim nego ikad.

Navedeno je da višestruki incidenti koje su novinari prepričavali tokom proteklih mjeseci pokazuju da novinari više nisu zaštićeni oznakama PRESS. Umjesto toga, naglašeno je, oznake PRESS su postale meta koju ruske snage koriste za identifikaciju i napad na medijske timove dronovima.

U protekle četiri godine 16 novinara je ubijeno dok su izvještavali iz Ukrajine, dok je 62 njih ranjeno. Počinioci ovih ratnih zločina nastavljaju djelovati nekažnjeno i niko od odgovornih do danas nije odgovarao, naveo je IPI.

Dodaje se da je 26 ukrajinskih novinara još u ruskom pritvoru, uglavnom pod, kako je navedeno, izmišljenim optužbama za „terorizam“ ili „špijunažu“. Svjedočenja novinara puštenih iz ruskog zarobljeništva govore o sistematskom zlostavljanju i mučenju.

U tom kontekstu, IPI podsjeća na tragičnu i još uvijek neobjašnjenu smrt ukrajinske novinarke Viktorije Roščine u ruskom pritvoru u septembru 2024. godine.

MFRR nastavlja pružati podršku ukrajinskoj medijskoj zajednici

Širom Ukrajine, mediji i novinari se suočavaju sa sve težim uslovima rada, jer ruski napadi i dalje ciljaju kritičnu infrastrukturu zemlje. Ovi napadi su ostavili medijske kancelarije bez grijanja, struje ili tekuće vode, a Rusija je nastavila da napada energetske sisteme Ukrajine tokom oštre zimske sezone i temperatura ispod nule, navedeno je u saopštenju MFRR-a.

„Na godišnjicu invazije velikih razmjera, partneri MFRR-a i dalje izražavaju punu solidarnost sa novinarima i medijskim radnicima koji se suočavaju sa ovim situacijama. U protekle četiri godine, ukrajinski novinari su ponudili izvanredan primjer svojim evropskim kolegama nastavljajući svoj rad u izuzetno teškim ratnim uslovima, pri čemu su mnogi izgubili živote ili su povrijeđeni dok su dokumentovali ratne strahote“, istaknuto je u saopštenju partnera MFRR-a.

Poručili su da će nastaviti da prate, zagovaraju i pružaju podršku ukrajinskoj medijskoj zajednici sada i u budućnosti, dok nastavljaju da podržavaju borbu za slobodno i nezavisno novinarstvo u Ukrajini.

U tom kontekstu su pozvali sve zainteresovane strane sa diplomatskim i zagovaračkim uticajem da ulože hitne i održive napore ka oslobađanju ukrajinskih novinara koji su još iza rešetaka.

Pozvali su i međunarodnu zajednicu da odgovornost za kršenja prava novinara ugradi u šire mehanizme pravde i odgovornosti koji se bave ratom Rusije protiv Ukrajine. Takođe su pozvale i sve strane da poštuju međunarodno humanitarno pravo koje novinarima garantuje pristup zonama oružanih borbi i nudi im zaštitu kao pripadnicima medija.

Poziv je upućen i na hitno preusmjeravanje međunarodne podrške ukrajinskim medijima, uključujući i mehanizme finansiranja za obnovu kritične medijske infrastrukture uništene širom Ukrajine.

Izvor: IPI, EFJ, IFJ

___