Osim Baze sudski utvrđenih činjenica i Priručnika za nastavnike historije, BIRN BiH je kroz dvogodišnji projekt provodio treninge i edukacije za nastavnike i učenike

foto: BIRN BiH

Forumom „Rat je tema. Obrazovanje je svrha.“, održanom Sarajevu, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) okončala je dvogodišnji projekt „Izgradnja dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini: Investiranje u budućnost“.

Događaj je okupio nastavnike, učenike, preživjele i žrtve rata, stručnjake te predstavnike obrazovnih institucija kako bi razgovarali o tome kako mladima odgovorno govoriti o ratnoj prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu sudski utvrđenih činjenica, uz razvijanje kritičkog mišljenja, empatije i dijaloga.

„Unutar projekta izgradili smo Bazu sudski utvrđenih činjenica, tako što smo preuzeli apsolutno sve ikada izrečene presude za ratne zločine u Hagu za Bosnu i Hercegovinu, na svim nivoima, i sačinili bazu svega onoga što je sudski utvrđeno da se desilo u ratu u BiH. To je jedinstvena baza koja po regijama omogućava da otkrijete sve ono što je utvrđeno kao ratni zločin, zločin protiv čovječnosti ili zločin genocida. A zašto je ta baza napravljena? Upravo u obrazovne svrhe“, rekao je Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH, i urednik portala Detektor.

Govoreći o rezultatima projekta, radu s nastavnicima i mladima, značaju korištenja sudski utvrđenih činjenica u obrazovanju te o tome zašto je način na koji nove generacije uče o ratnoj prošlosti važan za dugoročnu izgradnju mira u Bosni i Hercegovini, rekao je kako je smisao stvaranja baze „podučavati o ratu na inovativan i drugačiji način“.

Kroz projekt je u treninge i obrazovne aktivnosti uključeno više od 150 nastavnika i obrazovnih profesionalaca. Razvijeni pristupi primijenjeni su kroz 24 časa sa više od 600 učenika, dok je 111 mladih učestvovalo u studijskim posjetama Sarajevu, Tuzli i Srebrenici. Uspostavljena je i formalna saradnja sa pet ministarstava obrazovanja.

BIRN BiH je kroz svoj rad razvio i resurse koji povezuju sudski utvrđene činjenice, svjedočenja i multimedijalne sadržaje, uključujući Bazu sudski utvrđenih činjenica i Priručnik za nastavnike historije.

„Primarno smo ovo izgradili kao alat za obrazovne svrhe, dakle u formalnom obrazovanju, ali već smo primijetili koliko je to zanimljivo, recimo, ljudima koji pripremaju različite vrste umjetničkih izložbi koje se odnose na rat u BiH. Također smo imali upite udruženja preživjelih i svjedoka rata koji rade na nekim memorijalnim kompleksima i koji su tražili sudski utvrđene činjenice da na osnovu njih grade narative. Dakle, ovo treba da bude jedna osnova, zato što se BiH nikada sistemski nije bavila tranzicijskom pravdom“, rekao je Džidić.

'Nasljeđe rata i dalje oblikuje javni diskurs'

Osvrćući se na naslov foruma, Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, navela je kako on „dobro sažima važnost učenja mladih ljudi o prošlosti na temelju činjenica, znatiželje i empatije“, prije svega zbog toga što „više od tri desetljeća nakon rata, nasljeđe rata i dalje oblikuje javni diskurs i gotovo njime dominira“.

„Ako mladi ljudi ne shvate što se zaista dogodilo tokom rata, kako će tumačiti razarajući narativ? I kako bi trebali kritički postavljati pitanja o činjeničnoj osnovi onoga što čuju oko sebe? Zbog toga je učenje zaista temeljno za izgradnju otpornosti društva da se nosi s ovim vrlo razdornim, mržnjom ispunjenim narativom kojem smo svjedočili, pogotovo posljednjih sedmica“, rekla je Spence.

Prema njenim riječima, „kako se prošlost podučava ili ignorira, određuje kako će se nove generacije i zajednice međusobno razumjeti i živjeti zajedno. Obrazovanje je tako važna ulazna tačka“.

„Zbog toga bi obrazovanje trebalo poučavati mlade kritičkom razmišljanju, ispitivanju dokaza i razlikovanju činjenica od dezinformacija, razgovoru o teškim pitanjima na analitičan, istraživački i znatiželjan način“, smatra Spence.

Govoreći o projektu, navela je kako je proizveo vrlo važne obrazovne alate temeljene na više od 1.000 presuda domaćih i međunarodnih sudova, zajedno sa svjedočanstvima i razvijenim multimedijskim sadržajem.

„Pravno utvrđene činjenične baze i priručnik za nastavnike historije pružaju edukatorima i mladima vrhunske resurse za odgovoran, na činjenicama temeljen angažman u razredu“, rekla je Spence.

Prema njenim riječima, „način na koji se historija predaje učenicima i studentima u Bosni i Hercegovini od temeljnog je značaja za oporavak i pomirenje društva“. U tom smislu, podsjetila je kako smo „proteklih sedmica imali priliku vidjeti neke događaje koji su pokazali nedostatak adekvatnog podučavanja historije, te koliko je bilo uznemirujuće vidjeti, između ostalog, mlade ljude kako izlaze na ulice i uzvikuju ime Ratka Mladića“.

„Meni je ovo duboko uznemirujuće, ali ujedno i otrežnjujući podsjetnik da zaista moramo više ulagati u nastavu historije širom ove zemlje i postepeno širiti obim ove aktivnosti. Zbog toga se nadam da će doći do institucionalizacije ovakvog načina predavanja historije“, rekla je Spence u izjavi novinarima.

Najavila je zbog toga da je, po završetku ovog projekta, „ambicija nastaviti i raditi sa edukatorima i obrazovnim institucijama kako bi ovu metodologiju nastave historije ugradili u obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini“, no svjesna je da je to „prilično ambiciozno i neće se dogoditi preko noći, jer su potrebna dugoročna ulaganja“.

Baza edukativnog karaktera, namijenjena je svima

Među presudama u Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u Bosni i Hercegovini najviše je onih koje je donio Sud BiH za zločine koje su počinjeni na području Višegrada, Rogatice, Zvornika, Ključa, Bužima, Lukavca, Doboja i Teslića. Baza je dopunjena presudama iz Srbije za zločine u Bratuncu, Višegradu, Foči i Goraždu, te sa nekoliko presuda kantonalnih, okružnih, vrhovnih sudova u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, te Brčko distrikta.

Cilj baze, kako je objavio Detektor, nije navoditi sve osuđene i oslobođene osobe za zločine, za šta su sve ili nisu proglašeni krivim, već na jednom mjestu zabilježiti ubistva, ranjavanja, zatvaranja, silovanja, mučenja, napade, deportacije i druge zločine za koje su Vijeća nesporno utvrdila da su desili tokom rata u Bosni i Hercegovini. Bez obzira da li su presude osuđujuće ili oslobađajuće, u sastav baze su, kao i ranije, ušle ukoliko su Vijeća u njima utvrdila da su ispunjeni opći elementi ratnog zločina, te vezu između radnji izvršenja i posljedice koja je nastupila.

Reference su pronađene u prvostepenim presudama u predmetima gdje žalbena vijeća nisu mijenjala ranije konstatovana činjenična stanja, ali i u drugostepenim postupcima kada je dolazilo do ukidanja ranije presude i određivanja novog suđenja.

Baza je edukativnog karaktera i namijenjena je svima – od učenika u osnovnim i srednjim školama, njihovim nastavnicima i profesorima, ali i svim novinarima i istraživačima jer će im pružiti osnovne stvari za ono što su utvrdila sudska vijeća u Hagu i regiji.

___