Ljudi se uglavnom ne osjećaju ugodno s vijestima koje se stvaraju pomoću AI, pokazali su rezultati istraživanja Reutersovog instituta

foto: Pixabay / Ilustracija

Upotreba generativne umjetne inteligencije (artificial intelligence, AI) nastavlja brzo rasti i po prvi put polovina ispitanika Reuters Institute navodi da namjerno koristi namjenske sisteme generativne AI.

U izvještaju Reutersovog instituta, o AI i vijestima za 2026. godinu, navedeno je da je upotreba sistema generativne AI i dalje češća među mlađim osobama, kao i među onima s višim primanjima i višim nivoom obrazovanja. Također, vjerovatnije je da će je koristiti osobe na radnim mjestima koja zahtijevaju više kvalifikacije, što sugeriše da je usvajanje AI djelimično potaknuto specifičnim vrstama poslova i njenom integracijom u radno okruženje.

Istraživanje o AI i vijestima provedeno je u devet zemalja: Argentini, Australiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Japanu, Norveškoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Ovaj izvještaj je nastavak izvještaja koje je Reutersov institut objavio na osnovu podataka prikupljenih u šest od navedenih zemalja tokom 2024. i 2025. godine, odnosno iz Argentine, Danske, Francuske, Japana, Velike Britanije i SAD.

Istražilo se kako ljudi koriste generativnu AI u svakodnevnom životu, kakav će, prema njihovom mišljenju, biti njen uticaj na različite sektore društva, te šta misle o njenoj primjeni u vijestima i novinarstvu.

Na osnovu rezultata ovog i prethodnih istraživanja, došlo se do saznanja da upotreba samostalnih sistema generativne AI i chatbotova nastavlja ubrzano rasti. U šest zemalja za koje raspolažu podacima iz prethodnih godina, sedmična upotreba porasla je sa jedne trećine (34 posto) prošle godine na polovinu (51 posto) u 2026. godini.

Također, ubrzano raste i svakodnevna upotreba sistema generativne AI u šest zemalja te se gotovo udvostručavala iz godine u godinu: sa sedam posto u 2024. na 16 posto u 2025. te na 28 posto u 2026.

ChatGPT ostaje lider na tržištu, ali i brojni drugi sistemi bilježe rast baze korisnika. U prosjeku za šest zemalja za koje imaju podatke od ranije, Reutersov institut ističe da je sedmična upotreba ChatGPT-a porasla sa 22 posto na 34 posto, Googleov Gemini je porastao sa 11 posto na 24 posto sedmične upotrebe, Microsoft Copilot sa šest posto na 11 posto, a Claude sa jedan na sedam posto. Povjerenje u ChatGPT, Gemini, Copilot i Claude poraslo je kako su se ljudi upoznali s ovim sistemima i postali njihovi korisnici, ali veliki broj ljudi i dalje niti vjeruju niti ne vjeruju mnogim od ovih sistema, dijelom i zato što ih nisu svjesni.

Oni s višim nivoom pismenosti u oblasti AI vjerovatnije su čuli za različite sisteme, ali nisu nužno skloniji da ih koriste ili da im vjeruju – dijelom i zato što su bolje informisni o mogućnostima i ograničenjima AI.

Pismenost u oblasti AI je najviša u Finskoj, Australiji i Velikoj Britaniji, a nešto niža u Francuskoj i Argentini.

Jedno od deset ispitanika kaže da plaća pristup sistemima AI, pri čemu devet posto ima pristup plaćenim sistemima putem svog radnog mjesta ili škole. 

Traženje informacija sve češći razlog korištenja AI

Pored samostalnih AI sistema kojima se pristupa direktno, ljudi sve češće vide različite oblike generativne AI integrisane u druge platforme i usluge koje koriste – prije svega u pretraživačima poput Googlea i Binga, gdje 57 posto u različitim zemljama kaže da su se susreli sa sažecima AI u posljednjoj sedmici, ali i na pametnim telefonima, tabletima ili računarima (25 posto), te na društvenim mrežama i aplikacijama za razmjenu poruka (21 posto). Veliki dio ovoga je „slučajna“ izloženost AI – susretanje s AI u uslugama koje ljudi koriste iz drugih razloga – a samo 20 posto kaže da je nigdje nisu vidjeli (uz dodatnih devet posto koji nisu sigurni).

Informativni mediji također doprinose izloženosti publike sadržajima generisanim pomoću AI. U prosjeku, 24 posto ispitanika u devet zemalja navelo je da je tokom protekle sedmice vidjelo oznaku da je sadržaj kreiran pomoću AI, dok je 20 posto vidjelo sažetak vijesti u obliku nabrajanja, generisan pomoću AI.

Traženje informacija sve je češći razlog korištenja AI. Time se nastavlja trend koji je Reuters Institute zabilježio i prošle godine, kada je informisanje postalo zastupljenija svrha korištenja od kreiranja medijskih sadržaja.

U šest zemalja za koje raspolažu podacima od ranije, udio korisnika koji su generativnu AI koristili za traženje informacija tokom protekle sedmice porastao je sa 11 posto u 2024. na 24 posto u 2025. te na 38 posto u 2026. godini.

„Istraživanje neke teme” (24 posto) i dalje je najčešći oblik upotrebe, ali korisnici se sve češće obraćaju AI i radi dobijanja savjeta (20 posto) – što je sada jednako učestalo kao i „traženje odgovora na činjenična pitanja” (18 posto). Traženje preporuka iznosi 15 posto. Očito je i da AI, kako je navedeno u izvještaju, zadovoljava širi spektar potreba, te se navodi da je značajan broj korisnika koristi za generisanje novih ideja (14 posto), sažimanje tekstova (13 posto) i traženje podrške (13 posto).

Upotreba AI u kontekstu vijesti i dalje je, gledano u cjelini, ograničena na manju grupu korisnika, ali je u porastu. U šest zemalja za koje imaju podatke počevši od 2024. godine, taj udio je porastao sa tri posto u 2024. na šest posto u 2025. te na devet posto u 2026. (osam posto kada se posmatra svih devet zemalja obuhvaćenih izvještajem).

Među onima koji koriste AI za vijesti, „tražeći nastavak neke priče“ (49 posto), je sada najčešći slučaj upotrebe, ispred „praćenja najnovijih vijesti” (46 posto), što predstavlja pad od osam posto u odnosu na 2025. u šest zemalja za koje raspolažu podacima od ranije.

Većina ispitanika nema veliko iskustvo u oslanjanju na sisteme AI radi dobijanja informacija, niti ima jasne ili čvrste stavove o pouzdanosti rezultata koje ti sistemi pružaju. Ipak, ukoliko se posmatraju isključivo oni koji se oslanjaju na ove sisteme, u devet obuhvaćenih zemalja, 75 posto korisnika koji su koristili AI za odgovore na činjenična pitanja vjeruje dobijenim odgovorima. Isto važi za 76 posto onih koji su AI koristili za savjete i 72 posto onih koji su je koristili za vijesti, dok samo mali broj ispitanika izražava nepovjerenje.

Ljudi se uglavnom ne osjećaju ugodno s vijestima koje se stvaraju pomoću AI

Istovremeno, povjerenje i pouzdanost u ovoj fazi ne djeluju kao ključni razlozi zbog kojih se ljudi oslanjaju na sisteme AI. Ispitanici u odgovoru o svojim motivima ove sisteme uglavnom doživljavaju kao alate koji olakšavaju procese i smanjuju napor. Također, 64 posto ispitanika navodi pogodnost bržeg i jednostavnijeg dobijanja odgovora kao najčešći razlog, a slijedi ga interaktivnost koju omogućavaju interfejsi zasnovani na prirodnom jeziku (56 posto). Samo manjina (21 posto) navodi da ih koristi jer putem ovih sistema dobijaju pouzdanije informacije nego iz drugih izvora.

U dijelu izvještaja Reutersovog instituta o AI u novinarstvu i vijestima navedeno je da se ljudi i dalje ne osjećaju ugodno s upotrebom AI u redakcijama, posebno s idejom da se vijesti u potpunosti ili prvenstveno stvaraju pomoću AI. U prosjeku, u devet zemalja, samo 12 posto kaže da su vrlo ili donekle zadovoljni vijestima koje u potpunosti stvara AI, a taj postotak raste na 19 posto ako postoji određeni ljudski nadzor. Ovi nalazi se, kako se dodaje, gotovo da nisu promijenili od 2024.

Ljudi se uglavnom ne osjećaju ugodno s vijestima koje se stvaraju pomoću AI, bez obzira na to da li se radi o breaking news ili izvještavanju, a također se još više ne osjećaju ugodno s korištenjem AI za komentare ili mišljenja. Ljudi se osjećaju ugodnije s korištenjem AI za zadatke poput prevođenja i uređivanja pravopisa i gramatike.

U šest zemalja ljudi i dalje misle da će AI učiniti vijesti jeftinijima za izradu i ažurnijima, ali i manje transparentnima i manje pouzdanima.

Uprkos vrlo izraženim promjenama u ukupnoj upotrebi AI i skromnom rastu upotrebe umjetne inteligencije za vijesti, stavovi ljudi o upotrebi AI u redakcijama ostali su uglavnom stabilni i negativni od 2024. godine.

U ovogodišnjem izvještaju, po prvi put, Reuters Institute je zabilježio da polovina ispitanika namjerno koristi namjenske sisteme generativne AI, prvenstveno ChatGPT, najmanje jednom sedmično.

Za manje od četiri godine od javnog predstavljanja ChatGPT-a, od novembru 2022. godine i utrke u razvoju AI koja je uslijedila a koja ne pokazuje znakove usporavanja, generativna AI postala je dio svakodnevice za većinu ljudi u demokratskim zemljama s visokim dohotkom. To se odnosi barem na devet zemalja na pet kontinenata koje su obuhvatili ovim istraživanjem – Argentina, Danska, Francuska, Japan, Velika Britanija i SAD, zemlje koje su praćene tokom 2024. i 2025. godine, uz Australiju, Finsku i Norvešku, koje su ove godine uključene prvi put.

Iako i namjerno korištenje AI i slučajno susretanje s njom nastavljaju ubrzano rasti, značajan dio javnosti i dalje je skeptičan prema generativnoj AI, dok drugi još nisu zauzeli stav. Zaključeno je da mnogi od onih koji koriste najrasprostranjenije namjenske sisteme AI – ChatGPT i njegove konkurente kao što su Gemini, Copilot i Claude – navode da imaju povjerenja u njih. Korisnici koji svjesno koriste generativnu AI ne samo da usvajaju ove alate, već su spremni i da se oslone na njih, čak i u situacijama kada su mnogi njihovi sugrađani znatno suzdržaniji. Usvajanje tehnologije je također neujednačeno. Korištenje AI češće je u profesionalnim zanimanjima nego u jednostavnijim poslovima, a osobe koje imaju plaćeni pristup vjerovatnije će koristiti naprednije alate, poput agenata AI, navedeno je između ostalog u izvještaju.

Kompletan izvještaj Reutersovog instituta je dostupan na ovom linku.

Izvor: Reuters Institute

___