SafeJournalists, mreža novinarskih udruženja sa Zapadnog Balkana, oglasila se povodom Dana žena

foto: Jasmin Brutus / Mediacentar Sarajevo

SafeJournalists, mreža novinarskih udruženja sa Zapadnog Balkana, upozorila je da se novinarke u zemljama regije i dalje suočavaju sa stalnim prijetnjama, pritiscima i rodno zasnovanim uznemiravanjem, naročito u digitalnom prostoru, dok institucije često ne reaguju dovoljno brzo i efikasno.

Između 2021. i kraja 2024. godine, SafeJournalists mreža je zabilježila ukupno 196 incidenata počinjenih isključivo nad novinarkama, dok je samo tokom 2025. godine dokumentovan 121 slučaj.

Iz mreže ističu da te brojke ukazuju na alarmantan trend rasta i naglašavaju hitnu potrebu za snažnijim mjerama zaštite, posebno u slučajevima online uznemiravanja, prijetnji i koordinisanih kampanja targetiranja.

Prema SafeJournalists, najrasprostranjeniji oblik napada je postalo digitalno nasilje i ide u rasponu od koordinisanih kampanja blaćenja i rodno zasnovanog govora mržnje do seksualizovanih prijetnji, uključujući prijetnje silovanjem i smrću, koje su često usmjerene i na članove porodice.

Uprkos digitalnim tragovima, istaknuto je iz mreže, institucionalni odgovori su često spori ili izostaju, što obeshrabruje prijavljivanje i normalizuje online nasilje. Dodaje se da žene čine većinu novinarske radne snage u zemljama koje obuhvata SafeJournalists mreža, ali su i dalje izložene rodnom jazu u platama, sporijem napredovanju u karijeri i potcjenjivanju unutar uredničkih hijerarhija, uz visok nivo neformalnih ugovora o radu i nedostatak socijalne zaštite. Takvo okruženje, naglasio je SafeJournalists, povećava ranjivost, podstiče autocenzuru i sužava prostor za profesionalni integritet.

Žene u medijima: Stereotipi i nedostatak vidljivosti

Pored sigurnosnih i radnih izazova, i dalje postoji uporan problem u načinu na koji su žene predstavljene u medijima. Mreža navodi podatke Globalnog projekta za monitoring medija (GMMP), koji već 30 godina mjeri iste pokazatelje rodne zastupljenosti u vijestima, a koji su pokazali da digitalizacija nije dovela do značajnog raskida sa stereotipima te da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u „ozbiljnim vijestima“ (hard news), a prečesto se prikazuju kroz prizmu viktimizacije ili tradicionalnih uloga, dok se rodno zasnovano nasilje i dalje nedovoljno obrađuje u odnosu na razmjere problema.

Prepoznajući razmjere problema, SafeJournalists mreža podsjeća da je pokrenula potpisivanje Deklaracije o unapređenju sigurnosti novinarki na Zapadnom Balkanu na regionalnoj konferenciji održanoj u Beogradu u septembru 2025. godine. Deklaraciju je do sada potpisalo gotovo 400 aktera iz cijelog Zapadnog Balkana, što pokazuje, kako je rečeno iz mreže, široku spremnost medijske zajednice i relevantnih partnera da se ovim pitanjem bave na sistematski način.

SafeJournalists mreža u saopštenju povodom Međunarodnog dana žena poziva institucije, medijske kuće i profesionalna udruženja da osiguraju efikasno postupanje u slučajevima rodno zasnovanog i digitalnog nasilja, da redakcije uspostave jasne interne mehanizme zaštite i podrške, kao i da mediji osiguraju dosljedno rodno odgovorno izvještavanje oslobođeno stereotipa.

„Bezbjednost novinarki i ravnopravna vidljivost žena u vijestima nisu 'specijalizovana agenda', već temelj profesionalnog novinarstva i slobode medija“, zaključili su iz mreže.

Izvor: SafeJournalists

___