Nije povećana taksa za javne servise, niti su uvedeni kriterijumi za javne nabavke medijskih usluga.

foto: Wikipedia/Narodna skupština Srbije

Na prijedlog Ministarstva informisanja i telekomunikacija, Narodna skupština Republike Srbije usvojila je u ponedjeljak izmjene tri važna medijska zakona – Zakona o javnom informisanju i medijima, Zakona o elektronskim medijima i Zakona o javnim medijskim servisima.

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina izjavio je da usvajanje ovih zakona predstavlja važan korak u nastavku reforme medijskog sektora i u ispunjavanju međunarodnih obaveza Republike Srbije. Prema saopćenju Ministarstva, cilj usvojenih izmjena je unapređenje pravnog okvira u oblasti medija, usklađivanje sa evropskim standardima, te jačanje transparentnosti i odgovornosti u radu medija i javnih servisa.

Iako su predstavnici Evropske unije pozdravili donošenje izmjena, novinarska udruženja i sindikati izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji je cijeli proces vođen – bez javne rasprave i kroz hitnu proceduru, kao i zbog sadržaja pojedinih rješenja.

Novinarska udruženja objavila su jučer zajedničko saopćenje u kojem navode da pozdravljaju usvajanje prijedloga za izmjene članova Zakona o javnom informisanju i medijima, koji se odnose na pretpostavku nevinosti i izvještavanje o krivičnim postupcima. Objašnjavaju da je time izbjegnuta dodatna šteta po slobodu izražavanja i omogućeno novinarima da profesionalno izvještavaju o temama od javnog interesa.

Ipak, ističu da brojni problemi i dalje ostaju neriješeni i ozbiljni. Posebno upozoravaju na činjenicu da nisu usvojeni prijedlozi koji se odnose na uvođenje jasnih kriterijuma za javne nabavke u oblasti medija – uključujući obavezno vezivanje tih kriterijuma za ostvarivanje javnog interesa i poštovanje profesionalnih standarda.

Izmjene Zakona o elektronskim medijima nisu obuhvatile preporuke koje se odnose na regulaciju političkog oglašavanja, funkcionerskih kampanja i manipulativnog političkog marketinga. Ove prakse i dalje ostaju izvan regulatornog okvira, i pored jasnih i višegodišnjih preporuka domaćih i međunarodnih posmatrača.

“U delu koji se odnosi na javne medijske servise i dalje su prisutne duboke sistemske slabosti. Upravni odbor i dalje nema odlučujuću ulogu u imenovanju uredničkog kadra, funkcija Poverenika za prava gledalaca i slušalaca ostaje marginalizovana, a nova pravila o budžetskom finansiranju ostavljaju prostor za političke zloupotrebe”, saopšteno je.

Udruženja su tražila i povećanje takse za javne servise – sa sadašnjih 350 na najmanje 500 dinara – ističući da je riječ o neophodnom koraku za održivost javnih servisa. Odluka da se taksa ne poveća smatraju populističkom mjerom sa ozbiljnim posljedicama po rad i kvalitet programa, prije svega pokrajinskog javnog medijskog servisa.

“Usvojene izmene predstavljaju korak u dobrom pravcu samo u pojedinim segmentima, ali suštinski problemi i dalje ostaju – od neuređenih javnih nabavki i netransparentnog vlasništva, do nesaniranih slabosti u izbornom izveštavanju i funkcionisanju javnih medijskih servisa”, navode.

Zajedničko saopćenje su potpisali Asocijacija medija, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacija onlajn medija (AOM), GS KUM Nezavisnost, Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Poslovno udruženje Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija „Lokal Pres“ i Slavko Ćuruvija fondacija, Udruženje novinara Srbije (UNS).

Izvori: NUNS, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija