Izazovi s kojima se danas suočavaju novinari, urednici i mediji bili su tema prve javne debate o pravnom aspektu za zaštitu medija održane u Mostaru

foto: Mediacentar Sarajevo

Fizička sigurnost novinara kao prioritet, financijska stabilnost medija i novinara, te poštovanje postojećih zakona i profesionalnih standarda u pravosuđu među ključnim su prioritetima na koje je ukazano tokom javne debate o pravnom okviru za medije održane u Mostaru.

Debata, održana u okviru projekta „Reforme za integritet medija i slobodu govora“, koji zajednički provode Mediacentar Sarajevo, Udruženje „JaBiHEU“ i Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, okupila je novinarke i novinare, urednice i urednike, predstavnike civilnog društva i institucija.

„Razlog zbog kojeg smo pokrenuli ciklus od osam debata širom Bosne i Hercegovine je jednostavan: pravni i institucionalni okvir za medije u Bosni i Hercegovini već godinama ne prati stvarno stanje u medijskom sektoru, niti odgovara izazovima s kojima se danas suočavaju novinari, urednici i mediji“, rekla je Bojana Mrkić iz Mediacentra.

„Trenutno se suočavamo sa situacijom u kojoj, između ostalog, zakon o elektronskim medijima još uvijek nije usvojen, online mediji nisu sistemski regulisani, ne postoji zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, fond za medijski pluralizam, o kojem se govori godinama, i dalje ne postoji, itd. Istovremeno, određeni formalni procesi ipak postoje“, dodala je.

Prema njenim riječima, važno je da se debatama osigura nastavak razgovora o neophodnim reformama zakonskog okvira koji se tiče medija, kao i da se omogući i potakne aktivno učešće predstavnika medijske zajednice, ne samo u razgovorima o novim zakonskim rješenjima koja su potrebna, već i u osvrtu na provedbu postojećih zakona.

„Svrha debata nije razgovor istomišljenika koji ostaje zatvoren u jednoj prostoriji. Na sve debate pozivaćemo predstavnike vlasti, a u slučajevima kada izostane njihov odziv, dostavljat ćemo im zaključke i poruke proizašle iz ovih razgovora“, rekla je Mrkić.

„Smatramo važnim da na ovaj način, kroz razgovore u većim i manjim sredinama širom Bosne i Hercegovine, doprinesemo stvaranju jasne slike o posljedicama koje zaostajanje u unapređenju zakonskih i institucionalnih okvira ima po slobodu izražavanja i medijske slobode“, dodala je.

Tarik Moćević, projektni koordinator u Mediacentru Sarajevo, ukazao je na problem SLAPP tužbi protiv novinara, ali i veliki problem koji je donijela kriminalizacija klevete u entitetu Republika Srpska, što je stvorilo „jak odvraćajući efekt jer novinari biraju teme koje će raditi, što dovodi do određenih oblika samocenzure“.

„Postoje i zakoni koji se ne provode dobro, na primjer zakon o javnim servisima, ali i zakoni koji se trebaju usvojiti. Godinama se insistira na zakonima koji se ne usvajaju. Na primjer, nacrt teksta zakona o elektronskim medijima je tehnički gotov, ali nemamo informaciju kako izgleda. Uspostavljanje kontakt-tačaka je velika prednost, no nema standarda, ni kontrola, ni reakcije – one jesu uspostavljene, ali novinari nisu zadovoljni komunikacijom“, rekao je Moćević.

Novinare danas tuže zbog napisanih istina

Govoreći o iskustvima iz prakse, novinarka Kristina Spajić-Perić je podsjetila na „druge vrste pritisaka u prošlosti, kad su premlaćivani sociolozi i sindikalisti, kad nije bilo komentara protiv vlasti, dok se danas sve preselilo na 'zidove' društvenih mreža“.

„Danas je to sve suptilnije, a novinari su danas tuženi zbog napisanih istina. Nije problem kad si tužen zbog neistine, ali jeste kad si tužen zbog istine. SLAPP tužbe su problem, a mediji moraju sami plaćati branitelje i provoditi vrijeme na sudovima braneći istinu“, rekla je Spajić-Perić.

Prema riječima novinara Igora Božovića koji je, zbog svojih tekstova bio i meta fizičkih napada, „u svakom incidentu koji uključuje novinara treba krenuti od toga da je povod njihovo pisanje“. Ističe i kako „važnost zakonskog okvira mora postojati da bi se netko pozvao na njega“.

„Možemo vagati ko su krivci za stanje u kojem jesmo. U jednom trenutku to je javnost. U drugom su to mediji, jer smo počeli sve promatrati mlako. Izgubili smo jedno važno pitanje – zašto. Ne pitamo se više zašto. Umjesto interesa javnosti pratimo zanimanje javnosti“, rekao je novinar i urednik Berislav Jurič.

Smatra i da bi „pravosuđe trebalo biti jedan od ključnih saveznika medija, pogotovo da prati njihovo pisanje i predmete koje novinari istraže“. Upozorio je i da se u Bosni i Hercegovini sa zakašnjenjem razgovara o zakonima kojima bi se regulisao medijski sektor. „Dok se borimo za neke zakone, drugi odlučuju o umjetnoj inteligenciji“, poentirao je Jurič.

Dvije SLAPP tužbe mogu ugasiti male medije

Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, ukazala je tokom debate kako zakonski okvir postoji, te pozvala da „svako od nas učini napor da to ispoštujemo“.

„Svi su malodušni kad je zakonski okvir u pitanju – hoće li se ili neće nešto donijeti. Naravno da je zakonski okvir bitan, kao i okruženje u kojem novinari rade, jer novinarstvo jeste misija, vrlo važno i časno zanimanje. Zato je važno govoriti o nedostatku pritiska, ne o solidarnosti, nego o nedostatku pritiska četvrtog stuba vlasti. Nikad mediji kad je riječ o prisustvu nisu bili moćniji, a nikad manje nisu pritiskali vlast o svojim pitanjima“, rekla je Jurišić.

„Jako sam subjektivna kad je riječ o slobodi medija, jako me interesuju prava novinara, ali mislim i da je finansijski momenat u ovom trenutku bitan i da se po tom pitanju napraviti pritisak“, dodala je.

Komunikologinja Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da je nerealno očekivati od novinara da vrše pritisak, jer su „pri dnu ljestvice odlučivanja o svim ovim procesima“.

„U istraživanjima koje smo radili novinari su rekli da je prva adresa na kojoj su ugroženi mediji u kojima rade. Već činjenicom da dnevno moraju proizvesti 10 priloga, priča, tekstova… pokriti dnevne događaje, činjenicom da imaju neriješena osnovna socijalna i egzistencijalna pitanja, mislim da se izgubi ta vrsta energije da se mijenja ono što je sistem dužan i plaćen da radi i mijenja. Naprosto trebamo priznati da institucije i sistem nemaju interes da ova pitanja budu uopšte riješena, jer ovakav sistem najviše odgovara nosiocima javnih funkcija vlastima i nemaju interes da riješe problem“, rekla je Turčilo.

Ukazala je i na činjenicu da je pravni okvir baza, ali i upozorila da postojanje i poštovanje pravne norme ovisi o političkoj volji, a to ne bi smjelo biti prihvatljivo.

„Kad nema postojanja političke volje, nema ni djelovanja sistema. Pravni okvir mora postojati bez obzira koliko je nefunkcionalan sistem. Zakon o transparentnosti vlasništva ne postoji decenijama i to je politički motivisano, jer savršeno odgovara onima na vlasti da taj zakon ne postoji. Odgovornost za provođenje zakona nije ni na kome drugome osim na onome ko ih donosi. Nužno je snažnije insistiranje novinara, ali i sankcije onima koji ne dostave odgovore, kako ne bi ostalo nedorečeno da pravni okvir postoji, ali i da se mora provoditi“, zaključila je Turčilo.

Tokom debate je upozoreno i kako u pravosudnim institucijama ne postoji dovoljno razumijevanje što je to novinarski posao, sloboda medija, sloboda govora… Pravosuđe mora jednostavnije prepoznati, ali i biti sposobno odbaciti SLAPP tužbe, odnosno predvidjeti mehanizme za rano prepoznavanje takvih tužbi.

„Dvije SLAPP tužbe jednostavno mogu ugasiti male medije“, upozorila je Kristina Spajić-Perić.

Planirano osam javnih debata

U najavi javnih debata, koje se realiziraju kroz projekt koji financiraju Evropska unija i Kraljevina Holandija, istaknuto je kako se unapređenje slobode izražavanja i medijskih sloboda godinama ponavljaju među zahtjevima Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu. Kao jedan od ključnih prioriteta istaknuti su u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine, s posebnim naglaskom na osiguranje odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguranja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa. U nedavno usvojenoj Reformskog agendi također se navode iste mjere, uz naglašavanje važnosti ponovne dekriminalizacije klevete.

Iako se već godinama formalno radi na izradi novih zakona, poput zakona o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama i o javnom radiotelevizijskom (RTV) sistemu, kao i o transparentnom vlasništvu nad medijima, oni još uvijek nisu usvojeni. Čeka se i na dodatne mjere koje bi ojačale integritet medija, poput osnivanja fonda za medijski pluralizam i zabrane koncentracije vlasništva u cilju sprečavanja monopola u medijskom sektoru.

Posljednjih godina sve češće se predlažu zakonska rješenja koja bi mogla imati negativan uticaj na slobodu izražavanja. U entitetu Republika Srpska, uprkos protivljenju civilnog društva i međunarodne zajednice, kleveta je ponovo kriminalizirana 2023. godine, što je ocijenjeno kao veliki korak unazad za slobodu izražavanja i medijske slobode. Iako još nema presuda protiv novinara, izvjesno je da ovaj zakon dovodi do autocenzure. Na nižim nivoima vlasti u Federaciji BiH predlažu se zakonska rješenja sa ciljem suzbijanja štetnog sadržaja i dezinformacija na internetu, koja bi mogla dovesti do negativnih posljedica po slobodu izražavanja i medijske slobode.

U posljednje vrijeme, sve češće se spominje strateški okvir kao neophodan prvi korak koji bi osigurao put ka reformama za zaštitu medijskih sloboda i slobode izražavanja.

Naredna debata bit će održana u Banjoj Luci, te drugim sredinama, a zaključci izvedeni sa debata doprinijet će daljim zagovaračkim naporima Mediacentra, Udruženja „JaBiHEU“ i Vijeća za štampu i online medije u BiH.

___