Prve novine štampane u Sarajevu 1866. godine nisu bile samo informativni list, već projekt prosvjećivanja, društvenog dijaloga i promocije univerzalnih vrijednosti

foto: Infobiro

„Presa seje i čini da uspevaju i sazrijevaju plemenite misli svake vrste, a osobito njoj nadležni podizanje narodnog izobraženja, rasprostranjenje poleznih znanja kod sviju staleža naroda, trudeći se da krug ovih sve veći postaje, da sve više napreduje u vrlini, kojima čovečnost i izobraženje važe kao velevrjedna dobra. Učenica i učiteljka ujedno, ovdje će se pojavljivati poučavajući, dok se tamo poučava o onome, što je narodu nužno, što mu polzuje ili što mu udi, skupljajući narodne potrebe i želje, objašnjavajući ih i bistreći ih, u protivpoložajima posredujući, i pomažući da se ovi izravnaju“.

Piše to u uvodniku prvog broja Bosanskog vjestnika, novina koje su pokrenute 7. aprila 1866. godine i koje su u mnogo čemu donijele revoluciju – ne samo po tome što su prve novine štampane u Sarajevu, odnosno tadašnjoj Bosni, nego i po tome kako su vidjele važnost novinarstva u zajednici.

Prije 160 godina Bosna je još, kao vilajet, bila dio Osmanskog carstva, no inicijativa Ignjata Soprona [Ignaz K. Soppron], zemunskog štampara i rođenog Novosađanina, da pokrene prvu štampariju u Sarajevu i osnuje novi list, bili su nešto nesvakidašnje.

„Izdavanje periodičnog lista svagda je preduzeće od priličnog značaja, a u ovom našem položaju mora se to smatrati kao neki osobiti događaj, kad se uzme u obzir vrijeme i mjesto izlaska ovog lista“, piše u uvodniku.

Načela pravde i istine, ali i najvećih dobra čovječanstva

Donoseći u svojim novinama domaće i strane vijesti, odnosno političke, ekonomske, životne i društvene teme, razne upute i savjete, poučne i zabavne tekstove, narodne pjesme i pripovijetke, ali i oglase, Sopron je stvorio periodičnu publikaciju koja je, s određenim vremenskim odmakom, slijedila trendove tadašnjeg novinarstva.

No, bio je svjestan važnosti novina u obrazovanju onih koji su ih čitali, navodeći u prvom broju [od 7/20. aprila 1866. godine] i kako je „presa […] ovlašćeni faktor […] jer je ona snažan podizanj pravstvenog i umnog obrazovanja kao što je i sredstvo sporazumljenja, pobuđenja i dopunjenja u mnogim odnošajima na narod i državu“.

„Ovom svom istinitom zadatku može presa samo onda odgovoriti, ako bude zadahnuta načelom pravde i istine, ako bude zastupala najveća dobra čovečanstva: vjeroispovijed, nravstvenost i ljudsko dostojanstvo. Ona mora slobodu duha isto tako visoko uvažavati, kao i zakonitost u državnim stvarima; i ako se bude ista još zauzimala za političnu i religioznu toleranciju, sjejala sjeme svega plemenitog i lijepog, i u obšte ako uz to još uzumije sa uvjerenjem raznositi zdrave misli i ideje, ljudstvu polezne, to onda sve spada među lijepe dužnosti prese“, navedeno je još u uvodniku.

Dubok trag u bh. novinarstvu

Iako pisano na jeziku svojstvenom za pretprošlo stoljeće, iz uvodnog teksta prvog broja je jasno koji su bili ciljevi i misija Bosanskog vjestnika – prosvjećivanje naroda, promocija moralnih vrijednosti, ali i podrška društvenog razvoja tadašnje Bosne.

Prvi cilj namjeravao je list provesti širenjem informacija i korisnih znanja za obrazovanje naroda, bez obzira je li riječ o podršci školovanju ili narodnom poučavanju. Drugi cilj zasnovan je na načelima promocije pravde i istine, morala i ljudskog dostojanstva, poštivanja vjeroispovijedi pojedinca, ali i pozivajući na političku i religijsku toleranciju. Na kraju, kao treći cilj, nastojao je biti sredstvo razumijevanja društvenih okolnosti i sporazumijevanja pripadnika naroda i tadašnje države, te promovirati plemenite, lijepe, zdrave ideje korisne svakom čovjeku.

Izlazeći svakih sedam dana, Bosanski vjestnik ipak je trajao kratko – u godini Sopronovog boravka objavljen je 51 broj. No, i to je bilo dovoljno da u bosanskohercegovačkom novinarstvu, zajedno sa svojim prethodnikom Bosanskim prijateljem, kao i mnogim nasljednicima, ostavi dubok trag.

Bosanski vjestnik dostupan je u Digitalnom arhivu Infobiro.

___