Kako redakcije u BiH i regiji koriste alate vještačke inteligencije.

Ilustracija: Said Selmanović

Alati umjetne inteligencije uveliko se koriste u brojnim redakcijama širom svijeta, za transkripciju razgovora, prevođenje, generisanje kratkih vijesti i analizu podataka.

U Bosni i Hercegovini rijetke su redakcije koje su integrisale alate umjetne inteligencije u svoj svakodnevni rad i investirale u one prilagođene vlastitim potrebama.

Urednik portala Fokus.ba Dinko Dundić kaže kako novinari te redakcije već dugo koriste ChatGPT, a odnedavno su počeli eksperimentisati i sa drugim AI alatima, poput Midjourneya i Ideograma za analizu dokumenata, SEO optimizaciju i kreiranje infografika.

Pojasnio je da AI alati skraćuju vrijeme rada. naročito kod prevoda i analize podataka, te da su sve napredniji, korisniji i pouzdaniji u novinarstvu.

“Naravno, to ne znači da ono što oni kreiraju možemo uzeti zdravo za gotovo. I dalje na kraju novinari moraju sve provjeriti. Klasičan fact-checking je obavezan za sve što se kreira uz pomoć AI alata”, pojašnjava.

Novinari bh. redakcije Bloomberga eksperimentišu sa brojnim AI alatima, prevashodno koristeći ChatGPT.

Zadovoljni su njihovom učinkovitošću, a prioritet im je da novinar koji koristi AI alate dobro poznaje materiju o kojoj piše, kaže Rijad Durkić, urednik Bloomberg Adria Digital BiH.

“Prije svega mislim na korištenje AI kod naprednih pretraga. Ušteda vremena je sigurna, čak vjerujem da je globalno AI ušteda i radne snage na makro nivou, što otvara brojne dileme. Svi ti alati olakšali su i unaprijedili rad novinara, posebno specijaliziranih medija. Brojni su benefiti, posebno u analizi velikih izvještaja, opsežnih dokumenata”, rekao je Durkić.

Redakcija portala Klix u svoj svakodnevni rad integrisala je softverska rješenja vještačke inteligencije, a njihovo rješenje za upotrebu AI u borbi protiv govora mržnje u komentarima dobilo je i regionalnu nagradu.

“Osim toga, koristimo i TurboScribe alat za transkripciju audio materijala. Imamo integrisane određene alate koji nam koriste kod kreiranja fotografija ili dijeljenja vijesti na društvene mreže”, pojašnjava glavni urednik Klix.ba Semir Hambo.

Učinkovitost zavisi od alata i nisu svi na istom nivou, iskustvo je redakcije Klixa.

Svjesni su da je, i pored mnogih benefita upotrebe alata vještačke inteligencije, ljudski pečat i dalje nezamjenjiv.

“Ti alati u svakom slučaju nisu na nivou da bez ljudske intervencije mogu završiti posao”, kaže Hambo.

Vještačka inteligencija ne može bez ljudskog teksta

Brojni su novinari i urednici koji ne koriste alate umjetne inteligencije, jer smatraju da nisu pouzdani niti korisni.

Urednica istraživačkog portala Spin.info iz Istočnog Sarajeva Sanja Vasković kaže kako u njihovoj redakciji nemaju naviku da koriste AI.

“Bavimo se istraživačkim novinarstvom i nisam sigurna koliko nam tu može pomoći. Zanimljivo je da smo nedavno pitali ChatGPT o izgradnji nekog projekta i on nam je citirao dijelove iz našeg ranije objavljenog teksta. Vjerujem da je kolegama koji se bave dnevnim novinarstvom korisna alatka”, kaže Vasković.

Naučna novinarka i urednica portala Nauka govori Jelenu Kalinić alate vještačke koristi umjereno jer ne odgovaraju njenim potrebama.

“Koristimo Canvu (ona nije skroz AI, ali ima i AI funkcije), te alate za kreiranje slika. Slike koje su naslovnice tekstova nikada nisu 100% generisane AI alatima, nego imaju 'touch' ruke osobe koja nam dizajnira, neka naša osobna rješenja i templejte te odabir palete boja”, kaže Kalinić.

Velike jezičke modele poput ChatGPT-a ne koristi, ali vjeruje da su u redakcijama vijesti dobar saveznik u svakodnevnom radu.

“Mi koji radimo duboke analize, kada radimo intervjue i istraživanja, kolumne i mišljenja te eksplanatorne tekstove — tu su ovi alati skoro beskorisni. Dobri su ako nam treba neka definicija da ne moramo prekucavati tekst, ali naši članci moraju imati sočnost, analizu, a chatovi nude generičke tekstove s izvještačenim stilom i često ponavljaju iritantno neke riječi poput 'fascinantno je', 'da li ste znali?'. Lično nalazim da su ovi modeli vrlo neuspješni i kada treba napisati naslov i podnaslove jer, i kada mu to zadamo, on uradi nešto što ne prepozna neki dobar momenat u tekstu, neku izjavu ili humor”, kaže Kalinić.

Izbjegava i korištenje takvih alata za uređivanje teksta i naslova jer bi to značilo da chat moraju “nahraniti originalnim tekstom”.

“Jasno je da bi to mogao učiniti neko drugi s našim člankom, ali bar ne želimo mi da damo tu ljudsku hranu AI. Jer AI ne može bez ljudskog teksta — inače, istraživanja su pokazala, informacija se degradira ako se AI 'hrani' AI-generisanim tekstovima.”

Najkorisniji alat vještačke inteligencije za nju su programi za transkripciju teksta, poput otter.ai, posebno s engleskog jezika, za koje govori da se i oni moraju provjeriti.

Potrebe za edukacijom

Urednica Informativnog programa Face TV Helena Javor Ibrahimbegović kaže da njihovi novinari ne koriste nijedan alat vještačke inteligencije.

“Iz iskustva naših kolega iz drugih medijskih kuća s kojima smo razgovarali o korištenju AI alata, te iz nekih naših probnih iskustava, došli smo do zaključka da ti alati jesu učinkoviti, ali nisu pouzdani. Posebno nisu pouzdane besplatne verzije koje se najčešće koriste, s obzirom na to da nisu ažurirane. Daju najčešće netačne informacije, te, naprimjer, za jednu osobu u nekoliko različitih tekstova mogu navesti različite funkcije i slično“, pojašnjava Javor Ibrahimbegović.

Novinari redakcije portala Impuls nisu koristili dostignuća vještačke inteligencije. Ne smatraju da su nužno loši, ali dok se njihova upotreba ne reguliše, nemaju povjerenje u njihovu tačnost.

“Baš zbog rasprostranjene dostupnosti mislim da je lako generisati i distribuirati lažne informacije. Za istraživačke tekstove, koji zahtijevaju vrijeme i provjeru informacija na više izvora, AI mi se tek ne čini kao metoda koju bismo mogli koristiti”, kaže glavna urednica Impulsa Jelena Jevđenić.

Nije upoznata sa svim alatima i smatra da je potrebno vrijeme za usvajanje novih tehnologija.

Urednik Fokusa naglašava potrebu za konstantnim učenjem i prilagođavanjem kako bi mediji i novinari ostali konkurentni u poslu.

“Kao što se novinarstvo promijenilo s dolaskom interneta, a kasnije i društvenih mreža, tako će sigurno biti i velikih promjena kada se AI bude sve više koristila u novinarstvu, ali i u životu uopšte”, smatra on.

Asistent Filozofskog fakulteta u Sarajevu Feđa Kulenović smatra da se upotreba u redakcijama u BiH nalazi u eksperimentalnoj fazi, a uočava da je ta praksa imala sličan put nakon pojave društvenih mreža.

“Ne samo ovdje – jako kasno su postavljene strateške osnove za ozbiljno uključivanje. Na kraju se u ovoj novoj digitalnoj transformaciji vidi nekoliko stvari: mediji nemaju dovoljno ljudskih potencijala i znanja da znaju šta da rade s ovom novom tehnologijom, a da opet ne upadnu u zamku rada za druge bez ikakve naknade”, kaže Kulenović.

Uočava da su se strategije potrebne za ozbiljan pomak tek počele razvijati, pa je uvjeren da ćemo u narednih nekoliko godina vidjeti ozbiljne, etički bazirane napore za veće iskorištavanje potencijala AI.

“Naravno, sve to ovisi o finansijskim sredstvima, što će vrlo vjerovatno usporiti veliki rast.”

Kao stručnjak za medije uviđa da vještačka inteligencija može biti — i već jeste — korisna u novinarstvu. Postoji čitav niz naučnih studija, grupa poput JournalismAI, koji pokazuju sve prednosti iz različitih uglova, dodaje.

“Prije svega, za početak AI pomaže pri boljem oblikovanju teksta za specifičnu ciljnu grupu, što vodi ka još većoj personalizaciji sadržaja — ali uvijek uzimajući u obzir da je čovjek na početku i na kraju tog procesa”, dodaje Kulenović.

Redakcije u regiji

U redakcijama u zemljama okruženja AI alati se koriste godinama. Portal Dan je prije nekoliko godina imao prvu AI voditeljicu vijesti, a redakcije širom Balkana u svakodnevnom radu koriste dostignuća vještačke inteligencije.

Jure Tepina, voditelj digitalnih sadržaja CME Adrije (net.hr, 24ur.com), kaže kako ova dva portala iz Hrvatske i Slovenije već duže koriste AI za automatizaciju novinarskog posla. U cijelom procesu obavezan je ljudski nadzor nad radom AI.

“I zbog toga koristimo tailor-made rješenja ili smo razvili alate sa svojim programerima. Na taj način imamo najveću kontrolu nad time koje izvore koristimo – kontrola data entry points je obavezna za sprečavanje ugrađenog bias-a”, kaže Tepina.

Materijal generisan vještačkom inteligencijom tretiraju kao sve neprovjerene izvore.

“Rezultati su za sada još mješoviti, imamo puno pogodaka i puno promašaja”, rekao je Tepina.

Redakcija portala Blic.rs već dugo koristi ChatGPT, ali i nekoliko interno razvijenih AI alata koji pomažu novinarima u tehničkim aspektima opreme tekstova, ali ne i u samom pisanju.

Glavni urednik Blica Marko Stjepanović kaže kako alati vještačke inteligencije još nisu na nivou da mogu bez nadzora obavljati novinarski ili urednički posao, ali da neprekidno napreduju.

“Bićemo sve zadovoljniji AI alatima”, kaže Stjepanović.

Plan Blica je da budu čak ispred trendova u oblasti AI kako bi ne samo očuvali poslovanje, nego ga i unaprijedili.

“AI alati će tek biti korisni jer će štedjeti vrijeme, a vrijeme je novac. AI alati će u bliskoj budućnosti biti personalizovani na nivou svakog individualnog novinara. Ovakvi personalni AI asistenti će se konstantno usavršavati na osnovu primjera iz svakodnevnih ličnih iskustava svakog pojedinačnog novinara”, uvjeren je Stjepanović.

Regulacija upotrebe

U Bosni i Hercegovini ne postoji zakonski ni samoregulatorni okvir za upotrebu vještačke inteligencije u radu novinara i medija.

Iz Savjeta za štampu i online medije u BiH kažu kako imaju u planu da u narednom periodu donesu smjernice za upotrebu AI alata u novinarstvu.

Taj dokument neće biti obavezujući, ali će biti etička smjernica novinarima.

Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK), s druge strane, svojim aktima obavezuje nosioce dozvola za radio i TV stanice na poštivanje propisa i smjernica, ali one ne postoje kada je u pitanju upotreba vještačke inteligencije.

Iz RAK-a naglašavaju da mogućnosti i načini korištenja vještačke inteligencije u medijima nisu novina samo za medije, već da je to i polje koje otvara mnoga pitanja za regulatorna tijela, čak i u evropskim zemljama.

“Trenutno ne postoji ujednačena praksa po ovom pitanju. U nekim zemljama postoje smjernice za etičko korištenje umjetne inteligencije u medijima, čije donošenje su inicirala novinarska udruženja u pokušaju postavljanja osnovnih principa odgovornog korištenja umjetne inteligencije u medijima”, kažu iz RAK-a.

Naglašavaju da, i pored niza prednosti upotrebe vještačke inteligencije, postoje brojni izazovi i pitanja koja se moraju riješiti, poput etičnosti korištenja podataka i transparentnosti algoritama.

“Edukacija, regulacija i transparentnost ključni su za odgovorno korištenje AI tehnologija, naročito u političkim/izbornim kontekstima. U tom smislu treba pomenuti i EU Akt o vještačkoj inteligenciji, koji je sredinom prošle godine stupio na snagu u zemljama EU, kao pokušaj regulacije umjetne inteligencije i postavljanja jasnih smjernica i standarda za razvoj i upotrebu AI tehnologija”, navode iz RAK-a.

Akt predviđa pravila za stavljanje na tržište AI modela opšte namjene, pravila o kvalitetu podataka, zabrani određenih praksi u području AI, transparentnosti za AI sisteme, pravila o praćenju i nadzoru tržišta i odgovornosti širom EU.

“U ovom trenutku je rano govoriti o konkretnim pristupima u regulaciji ovog pitanja u BiH iz ugla Agencije, ali trebamo imati u vidu da je Bosna i Hercegovina, sa svojim statusom kandidata, u obavezi da preuzme evropsko zakonodavstvo u naš domaći okvir, što uključuje i ovu regulativu, kao i ostale zakone koji se tiču korištenja digitalnih usluga, a koje su već u primjeni u zemljama EU”, rekli su iz RAK-a.

Etičke dileme

Dok se čeka regulacija i samoregulacija, novinari su oslonjeni na lične etičke norme.

Za urednika Fokusa, etičke dileme su najveći problem vezan za upotrebu AI alata.

“Zbog toga i izbjegavamo koristiti AI alate u punom kapacitetu, kako ne bi došlo do narušavanja etičkih standarda. Sa ogromnom bazom podataka koju AI posjeduje, može uvjerljivije od čovjeka napraviti i lažnu vijest”, kaže Dundić.

Uvjeren je da će se u budućnosti najviše pažnje morati obratiti upravo etičkim normama.

“Veoma bitne će biti edukacije i treninzi u predstojećem periodu, kako bi se AI alati koristili na etički prihvatljiv način te onemogućila moguća zloupotreba”, kaže Dundić.

Upotreba AI alata za glavnog urednika najčitanijeg portala u Srbiji otvara etičke dileme u domenu proizvodnje zvuka, fotografija i video zapisa.

“Do kraja ove dekade AI će biti toliko usavršen da, na primjer, u političkim kampanjama nećemo moći sa sigurnošću da znamo da li je neki politički akter zaista izgovorio ili učinio ono što svojim očima vidimo na snimku, ili je riječ o perfektno vjernoj AI simulaciji stvarnosti”, upozorava Stjepanović.

Alati koje koriste novinari Klixa ne zadiru previše u etičke dileme jer se radi uglavnom o tehničkim aspektima novinarskog rada.

“Međutim, ovo je tema koju je neophodno konstantno propitivati i unapređivati”, kaže glavni urednik najčitanijeg medija u BiH.

Tepina kaže da se etičke dileme rješavaju uspostavom reda: transparentnošću upotrebe, kontrolom nad algoritmima i uredničkim nadzorom.

“Nijedna informacija ne smije se objavljivati automatski, bez pregleda odgovornih urednika”, savjetuje Tepina.

Kulenović objašnjava da su etičke dileme najveća, razumljiva prepreka za širu upotrebu AI alata u novinarstvu.

Međutim, to ne znači da se ne mogu uraditi barem neki mali eksperimenti utemeljeni na etičkim principima.

“Ono što je najvažnije u ovom trenutku, a ostvarivije je, jeste da mediji ulože u ljudske potencijale koji će bolje razumjeti sve ove promjene i izvještavati o njima bez prevelikog oslanjanja na same, vrlo često nepouzdane izvore”, dodaje Kulenović.

Hoće li AI zamijeniti novinare?

U javnom prostoru odavno se vode diskusije može li AI zamijeniti novinare i urednike, ali sagovornici Mediacentra smatraju da se to neće desiti.

Ljudska ruka, izgovorena riječ i napisano slovo, saglasni su sagovornici, nezamjenjivi su.

“Ne vjerujem da će automatizacija gasiti radna mjesta, ali će ih sigurno promijeniti”, promišlja Tepina.

Urednica Spin.info vjeruje da AI neće moći zamijeniti neke profesije, a među njima vidi i novinarsku.

Sličnog mišljenja je i urednica FACE TV.

“Automatizacija zbog korištenja AI alata više prijeti da ugasi radna mjesta u drugim branšama, poput korisničke podrške, call centara, pa čak i nekih pozicija u IT sektoru. Kada su u pitanju mediji, AI nikada neće moći zamijeniti novinare/voditelje, prvenstveno zbog dvije činjenice – nedostajaće mu taj ‘ljudski dodir’, pečat i stil pisanja koji svaki novinar ima, te AI nikada neće moći sam saznati ekskluzivnu informaciju”, uvjerena je Javor Ibrahimbegović.

AI će ugasiti neka radna mjesta u budućnosti, ali će i otvoriti nova radna mjesta u novim profesijama, smatra Kulenović.

Uviđa da će AI zamijeniti novinare u pisanju kratkih vijesti, što će osloboditi vrijeme novinara koje će koristiti za pisanje dubinskih novinarskih sadržaja.

Ovaj tekst je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Za njegov sadržaj isključivo je odgovorna Fondacija Mediacentar i on ne odražava nužno stavove Evropske unije.