Već godinama svjedočimo u kakvoj situaciji se nalazi javni radiotelevizijski servis BiH, svi su upoznati sa alarmantnom situacijom, ali niko ne reaguje.

foto: Jakov Leon

Poštovani građani Bosne i Hercegovine, izvinjavamo se zbog prekida programa BHT1. Nismo u mogućnosti emitovati redovni program zbog tehničkih problema.

Tako je glasilo saopštenje BHRT-a prije nekoliko dana, a tehnički problemi bili su – poplavljene prostorije. Zbog jake kiše voda je prodrla kroz dotrajalu hidroizolaciju i nanijela štetu i opremi, ali i programu. Bilo je ugroženo i emitovanje programa Federalne televizije.

Već godinama svjedočimo u kakvoj situaciji se nalazi javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, a tehničke poteškoće su ono na šta je Samostalni sindikat BHRT-a već godinama upozoravao sve nadležne, menadžment, kao i domaće i međunarodne zvaničnike, ističe Merima Kurtović-Pašalić, predstavnica Sindikata BHRT-a.

Svi su upoznati sa alarmantnom situacijom na javnom servisu, ali niko ne reaguje. BHRT je usvajanjem budžeta nedavno ostao bez finansijske pomoći države, odnosno 22 miliona konvertibilnih maraka koje su trebale biti usmjerene na otplatu duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji. Istovremeno, dug RTRS-a prema BHRT-u, koji je narastao na gotovo 100 miliona konvertibilnih maraka, predstavlja glavni razlog trenutne krize. (Ali ne i jedini, jer ukupan dug BHRT-a za poreze i doprinose na plate zaposlenih iznosi 54 miliona konvertibilnih maraka, objavili su nedavno BH novinari.) Zbog neizmirenih obaveza javnom servisu prijeti isključenje struje i plina. Sve to djeluje nevjerovatno za 21. vijek, ali je realnost bh. javnog servisa.

Frustrirajuća situacija za 780 zaposlenika

Još jedna neizvjesna utakmica je pred zaposlenicima BHRT-a, kojih ima ukupno 780. Višegodišnja agonija opstanka, redovnog finansiranja i nezakonite raspodjele RTV takse se nastavlja, što zaista djeluje više nego frustrirajuće za sve zaposlenike Javnog servisa BiH, ističe Kurtović-Pašalić.

„Čini mi se da je u stvari iz godine u godinu sve teže. Od borbe za opstanak Javnog servisa nemamo vremena ukazivati na propuste unutar firme, a ima ih itekako. Pored višegodišnjeg neuplaćivanja doprinosa, nemamo još uvijek novu sistematizaciju. Otkako je u Federaciji BiH povećan minimalac na 1.000 konvertibilnih maraka, 60-ak posto naših uposlenika radi upravo za minimalac, a pritom su se izjednačili niskokvalificirani radnici sa uposlenicima sa srednjom stručnom spremom. Većina uposlenika sa visokom stručnom spremom ima tek prosječnu plaću i to je nedovoljno da se preživi mjesec dana nakon inflacije koja skače iz mjeseca u mjesec. Ugrožena je egzistencija većine radnika. Radnici BHRT-a vole svoj posao i zato u nemogućim uvjetima i izdržavaju tu višegodišnju agoniju ali sve ima svoje granice. Fitilj je pri kraju“, ističe Kurtović-Pašalić.

Suština problema, po njenom mišljenju, je što je BHRT jedan za sve i što nije ničiji politički megafon. Javni servis BiH, dodaje Kurtović-Pašalić, nije senzacionalistički i populistički i zato je, nažalost, nezanimljiv i političarima i građanima.

Sagovornicu smo pitali i ko danas zapravo finansira neizvjesnu utakmicu u kojoj se nalazi BHRT i koliko je uopšte to moguće, jer pretplata ne pokriva ni osnovne troškove, a politički akteri blokiraju dugoročno rješenje.

„Od 2017. godine RTRS ne plaća dio RTV pretplate koji prikuplja na području entiteta Republika Srpska i s njima smo godinama na sudu zbog toga. Njihova dugovanja prema BHRT-u su premašila 100 miliona konvertibilnih maraka. Prema posljednjoj sudskoj odluci dužni su nam uplatiti ta sredstva. S druge strane, imamo teritoriju entiteta Federacije BiH gdje se ne prikuplja RTV taksa na cijeloj teritoriji. Ne plaća Hercegovina, čak su i neki zastupnici, svojevremeno iz zastupničkih klupa pozivali da se pretplata ne plaća. Dakle, pozivali su na kršenje Zakona o Javnom RTV sistemu BiH“, podsjeća Kurtović-Pašalić.

Međutim, napominje, i to se može riješiti da postoji politička volja, jer od 2022. godine kada je BHRT bio u još jednoj velikoj krizi i bez plaća, zahvaljujući Parlamentu Federacije BiH, konkretno tadašnjim zastupnicima Saneli Prašović-Gadžo i Irfanu Čengiću, Zastupnički dom usvojio je Izmjene i dopune Zakona o izvršnom postupku, koje se odnose na naplatu RTV takse na cijelom području Federacije BIH.

„Od tada stoji u ladici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji bi trebao da je potvrdi i da se krene u primjenu. Bila bi veća naplata. Pozivam federalne parlamentarce da završe taj posao ako žele da pomognu Javnom servisu BiH, ali i Javnom servisu Federacije BiH. Dakle, odgovor na pitanje je da BHRT finansira jedan dio osviještenih građana iz nekoliko kantona, koji su svjesni da je to zakonska obaveza, ali i patriotska, jer Javni servis BiH jednako je država Bosna i Hercegovina”, poručila je Merima Kurtović-Pašalić.

Ustavna i zakonska obaveza zaštite javnog servisa

Podrška radnicima BHRT-a ne izostaje. Udruženje BH novinari traži od predstavnika nadležnih institucija da prestanu sa odugovlačenjem i međusobnim prebacivanjem odgovornosti te da, bez ikakvih političkih kalkulacija, preuzmu ustavnu i zakonsku obavezu zaštite javnog servisa. Zahtijeva i hitno donošenje privremenih finansijskih mjera koje će spriječiti gašenje BHRT-a, pokretanje postupaka za naplatu dugovanja RTRS-a bez odgađanja, kao i pokretanje zakonskih izmjena koje će osigurati održiv, transparentan i pravedan model finansiranja sva tri javna servisa.

„Upozoravamo da će svaka dalja pasivnost biti smatrana direktnim urušavanjem javnog interesa i napadom na pravo građana na informisanje. Od odgovornog državnog rukovodstva očekujemo konkretne, mjerljive i odmah provodive poteze, a ne nova obećanja i isprazne izjave o 'zabrinutosti' za sudbinu državnog javnog servisa“, istaknuto je u saopštenju.

Evropska unija je duboko zabrinuta zbog situacije sa BHRT-om.

„Nezavisni, uravnoteženi i objektivni javni emiteri ključni su stub demokratskog društva, podržavajući pluralizam i slobodu medija te pružajući garancije transparentnosti i odgovornosti. Zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji ne može biti jedina u Evropi bez državnog javnog servisa. Nestanak ili kolaps BHRT-a predstavljao bi veliki korak unazad za zemlju, te narušio međunarodnu sliku Bosne i Hercegovine“, napisao je, u svojoj kolumni, Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije i specijaln predstavnik EU u Bosni i Hercegovini.

Nažalost, cjelokupna novinarska i medijska zajednica se nalazi u krizi što svjedoče i nedavni otkazi na HRT-u, gašenje Al Jazeere Balkans i mnogih drugih medija. Izazovno vrijeme za medije u kojem, čini se, samo najjači opstaju. O značaju javnih servisa, ali i o trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi BHRT razgovarali smo sa Majom Sever, predsjednicom Europske federacije novinara i Jakovom Leonom koji je vodeći medijski savjetnik, a kao novinar i urednik radi na Deutche Welle.

Maja Sever, koja dolazi iz javnog medijskog servisa, i dalje smatra da mnogo toga i dalje počiva na profesionalizmu novinara i urednika, međutim kada je u pitanju BHRT, čini se da se godinama unazad iscrpljuje, jer ne postoji politička volja izabranih političkih predstavnika da se riješi stabilno i dugoročno finansiranje.

„Profesija drži standard, ali sustav, pa i sustav upravljanja ga potkopava. Suština problema ponajprije je u financijskoj blokadi koja je jednostavno zarobila ovaj medij i na cijeli sustav upravljanja se reflektira taj financijski, ali zapravo politički problem“, smatra Sever.

Fragmentirana i komplicirana struktura javnog servisa otežava rad

Javni servis, prema njenim riječima, ne može biti ni kvalitetan ni vjerodostojan dok upravljačke strukture ovise o stranačkim dogovorima, dok urednici rade bez dovoljno zaštitnih mehanizama i dok se novinari suočavaju s nesigurnim radnim uvjetima i nedostatkom resursa.

„Sama struktura javnog servisa u BiH je fragmentirana i komplicirana, što dodatno otežava rad. Ljudi tamo iz mjeseca u mjesec ne znaju hoće li im biti isplaćena plaća, hoće li medijska kuća nastaviti s radom. Politički problemi na razini BiH reflektiraju se u svakodnevni rad javnog medijskog servisa. To je zapravo baš loše“, ukazuje Sever.

BHRT nastoji ispuniti svoju zadaću, i to je, nastavlja Sever, vidljivo u mnogim segmentima, ali činjenica je da je sposobnost isporuke nepristranog, pouzdanog i sveobuhvatnog informativnog programa ograničena zbog konstantne financijske nesigurnosti i političkih pritisaka.

„Novinari i urednici unutar kuće rade u uvjetima koji često nisu dostojni javnog servisa, što direktno utječe na kvalitetu sadržaja i na mogućnost da se dosljedno održi profesionalna distanca od političkih centara moći”, pojašnjava Maja Sever.

Poručuje da dobar javni servis u BiH „treba biti neovisan, stabilan, profesionalan, tehnološki moderan i duboko ukorijenjen u javni interes“. Međutim, ističe, potrebne su mnoge reforme kako bi BHRT to postao.

„Rješenje počinje od stvaranja zakonski osiguranog, stabilnog i depolitiziranog modela financiranja. Javni servis ne smije ovisiti o godišnjim političkim dogovorima ni o volji pojedinih aktera. Financiranje mora biti predvidljivo i neovisno, jer jedino tako urednici i novinari mogu raditi bez straha i bez pritisaka“, predlaže Sever.

„Sljedeći korak je profesionalizacija upravljačkih tijela kroz transparentne natječaje, jasne kriterije i eliminiranje političkog kadroviranja. Urednička nezavisnost mora biti zaštićena sustavom, a ne prepuštena individualnoj hrabrosti urednika. Paralelno s tim potrebna je digitalna transformacija, ulaganje u tehnologiju i stvaranje modernog, relevantnog programa. Reforma javnog servisa mora biti sveobuhvatna, a ne parcijalna – mora istovremeno zahvatiti zakonodavni okvir, upravljanje, financiranje, organizaciju i radne uvjete zaposlenika”, poručila je Maja Sever. Na kraju, čvrsto vjeruje da je zaštita javnih servisa istovremeno zaštita demokratije, a kada javni servis oslabi, oslabi i društvo.

Posao obavljaju profesionalno

Jakov Leon, urednik i novinar na DW, ističe da je Javni servis Bosne i Hercegovine nesumnjivo profesionalan i objektivan medij kojem se vjeruje. Mnogo je izazova sa kojima se uposlenici suočavaju i uprkos tome, posao se obavlja profesionalno. Svakako najveći izazov je finansiranje. Pitali smo sagovornika šta to trenutno u sistemu najviše sprečava BHRT da bude pouzdan i kvalitetan servis građanima.

„Više je dijelova slagalice koji nedostaju da bi se ista složila. Ne volim odgovor vraćati pitanjem, ali – vjeruje li iko u BiH da trenutno postoji politička volja, bilo u vlasti, bilo u opoziciji, da se iskreno riješi problem finansiranja sva tri javna servisa, ne samo BHRT-a? Moj utisak, nakon svih ovih godina bliske saradnje s kolegama na raznim EU projektima, jeste da je odgovor prilično poražavajući“, odgovara Leon.

„Model finansiranja kroz RTV taksu vezane za brojilo je od početka bio neodrživ i neprimjenjiv, svi to znaju. Zatim, zakoni koji regulišu rad javnih servisa s evropskim standardima imaju dodirnih tačaka tek u tragovima, da ne navodim da se i ti zakoni proizvoljno tumače. O razvoju, digitalizaciji i svemu što je neophodno za opstanak modernog javnog servisa u 21. stoleću, teško je govoriti kada se svakih nekoliko mjeseci dovodi u pitanje samo postojanje te institucije“, smatra Leon.

Ne vidi ni političku volju, a time ni razumijevanje važnosti BHRT-a kao jedinstvene medijske kuće u zemlji. Smatra da su dugovi mogli davno biti riješeni, a sama zgrada, koja je istovremeno i svojevrsni spomenik kulture, sa arhivom od državnog značaja, doslovno je na izdisaju. Sve to tjera ga na pitanje: svjedočimo li zapravo tihom gašenju javnog servisa, objektivnog glasa građana, samo to još niko ne želi javno priznati?

„Sistem upravljanja i uređivačka nezavisnost moraju biti i efikasniji i transparentniji. A kada pogledate kako se biraju upravna tijela i rukovodstva – gdje je nacionalna pripadnost važnija od kompetencija – onda je jasno gdje nastaje problem. Doduše, samo jedan u nizu”, ističe Leon, naglašavajući da trenutno raditi na Javnom servisu BiH postaje gotovo nemoguća misija.

Modeli naplate takse koji se mogu uzeti od drugih i prilagoditi u BiH

Provodi po nekoliko mjeseci godišnje radeći na BHRT-u i svaki put ima osjećaj da je situacija lošija nego ranije. Ono na šta se vraćamo od samog početka teksta je politička volja, kako bi se napravio pravi model finansiranja Javnog servisa BiH, sa čime se slaže i Leon.

„Naplata takse po brojilu je neodrživa u ovakvom ustavnom uređenju BiH i to svi znaju. Kad to već znamo – zašto se ne mijenja? Njemačka ima sjajan model koji funkcioniše u svim pokrajinama. Nezavisnu agenciju koja naplaćuje pretplatu po domaćinstvu. Finski model – naplata kroz porez na prihod – vjerovatno je najodrživiji. Ukratko, postoji najmanje deset modela finansiranja koji bi se mogli prilagoditi BiH, uz usklađivanje zakona“, predlaže Leon.

Nezavisnost javnih servisa je, po njegovim riječima, drugi ključni segment. I o njoj se, kako kaže, mora razgovarati otvoreno: postoje modeli zakona koji garantuju finansijsku i upravljačku nezavisnost.

„Sve je već izmišljeno, potrebno je samo prilagođavanje. Pritisci će uvijek postojati, ali sadašnja pravna regulativa je u apsolutno svim segmentima daleko od evropskih standarda. Što je ona efikasnija, na strani medija i nezavisnosti, to su i pritisci kratkog daha. Statut i sistematizacija su posebna tema, ali njihova zastarjelost direktno je posljedica lošeg zakonodavstva“, pojašnjava Jakov Leon. Ističe i da je to jedini ispravni put. Problem je što je taj put za BHRT posljednjih godina postao trnovit i maglovit, a sada je naišao i na zid – zid nezainteresovanosti, izbjegavanja odgovornosti.

Promjene na bolje su moguće, ali tek kada političari ozbiljno shvate ovaj problem i preuzmu odgovornost. Za kraj Merima Kurtović-Pašalić, predstavnica Samostalnog sindikata radnika BHRT-a, poručuje da Javni servis BiH mora postojati.

„Ne samo zato što smo jedan od 14 uvjeta na evropskom putu, niti zato što svaka država treba da ima jak i nezavisan ili bilo kakav, ali mora imati Javni servis, već zbog toga što je ovaj Javni servis BiH, pravni slijednik RTV Sarajevo postojao u najtežim trenucima tokom rata od 1992. do 1995. godine i ne smije se dozvoliti da u miru, oni koji su odgovorni kažu nema rješenja ili pronađite vi rješenje”, poručuje Kurtović-Pašalić.

Za 27. novembar najavljen je protest ispred Parlamentarne skupštine BiH, kada će biti  i emitovan vanredni program na BHRT-u u kojem je najavljeno da će se osuditi kršenje zakona i nečinjenje odgovornih. BHRT je pozvao sve, osim političara, da se pridruže i na taj način doprinesu borbi za goli opstanak javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine.

___