Mediji u BiH su, izvještavajući o atentatu na Charlieja Kirka, većinom zatrpavali javnost informacijama koje joj nisu korisne.

foto: Vanja Stokić

Sa milionima pratilaca na društvenim mrežama, Charlie Kirk je imao značajan uticaj na američku političku scenu. Smatra se da je odigrao ključnu ulogu u ponovnom izboru Donalda Trumpa za predsjednika. Takođe je bio jedan od glavnih organizatora unutar pokreta Make America Great Again. Bio je poznat po zagovaranju prava na nošenje oružja, protivljenju pravu na abortus, kao i po homofobnim i transfobnim stavovima.

Kontroverzni politički aktivista ubijen je 10. septembra, dok se u kampusu Univerziteta Utah Valley obraćao studentima, pred očima svoje žene i dvoje djece. Kirkova smrt izazvala je burne reakcije širom zemlje, ali i svijeta, sve do balkanskih prostora. Komemoracija u Kirkovu čast održana je na stadionu u gradu Glendale, savezna država Arizona, gdje su se okupile brojne pristalice, uključujući i Trumpa, kako bi mu odale počast.

Od samog čina atentata do komemoracije, mediji u Bosni i Hercegovini, a posebno u Srbiji, o ovom zločinu izvještavali su vrlo aktivno, većinom skrećući u hiperprodukciju i zatrpavajući javnost informacijama koje joj nisu korisne. Neki od njih su objavili i uznemirujući snimak ubistva, koji se širio društvenim mrežama, ne vodeći računa da medijskim sadržajima na internetu pristupaju i djeca, kao i osobe kojima ovakvi sadržaji mogu biti okidači za traume koje su preživjeli. Takođe, ni ostatak publike nema koristi od uznemiravajućeg snimka jer on ni na koji način ne doprinosi formulisanju stava na ovu temu. Objavljivanje ovakvih sadržaja više spada u zadovoljavanje morbidne znatiželje publike nego informisanje.

Tokom desetak dana od atentata, pa sve do komemoracije, portal Dnevni avaz objavio je više od 60 tekstova o ubistvu Kirka. Većina sadržaja nema uznemiravajuće elemente i jezik izvještavanja je prilično uravnotežen. Ipak nekoliko objava privlači pažnju.

U tekstu pod naslovom „TikTok će ukloniti najsurovije videozapise atentata na Čarlija Kirka“, prenijeli su izjavu porparolke TikToka, Jamie Favazza i napomenuli da će uznemirujući sadržaji sa ove mreže biti obrisani zbog kršenja pravila korištenja, ali i zbog zaštite korisnika.

„Ovakvi stravični i nasilni akti ne smiju imati mjesto u društvu. Nastavljamo sa striktnim provođenjem naših smjernica zajednice, a dodatno smo uveli i nove zaštitne mjere kako bismo spriječili da korisnici budu nenamjerno izloženi videozapisima koji krše naša pravila“, stoji u citatu, prenesenom na portalu Avaz.

Ovdje nema ništa sporno, osim činjenice da je odmah ispod navedenog citata linkovan raniji tekst Avaza u kome su objavljena dva uznemirujuća snimka.

Naslov „Uznemirujući snimci / Pogledajte kako je upucan Trampov saradnik tokom govora u Juti“, čitaoce teksta koji osuđuje dijeljenje uznemirujućih videa, poziva da pogledaju uznemirujući video. U ovom tekstu objavljen je snimak ubistva iz prvog reda. Vidi se kako metak pogađa Kirka u vrat i krv koja se sliva niz njegovo tijelo.

„Snimci su veoma uznemirujući te napominjemo da ih gledate na vlastitu odgovornost“, stoji u tekstu Avaza, bez objašnjenja zašto uopšte objavljuju snimke koji mogu veoma da uznemire publiku.

„Video na platformi X označen je kao osjetljiv sadržaj“, nastavlja se ispod drugog snimka unutar istog teksta.

Na istom portalu je objavljena i reakcija srbijanske pjevačice Jelene Karleuše na ubistvo Kirka, bez objašnjenja zašto je ta reakcija bitna za javnost. Na samom početku teksta smještena je galerija oskudnih fotografija Jelene Karleuše, bez vidljive povezanosti sa temom. Ovim činom je jedan strašan zločin iskorišten za senzacionalizam u medijima i prikupljanje klikova na tragediji.

Od desničara do patriote, sve u istom mediju

Snimak ubistva objavio je i portal Nezavisne. Iako je u samom naslovu navedno da je snimak uznemirujući, nije jasno zašto je redakcija ovog medija odlučila da uznemiri svoju publiku.

U danima nakon ubistva, portal je objavio više od 20 tekstova o njemu. Kirk je u nekoliko tekstova opisivan kao konzervativni aktivista, bez detaljnijih informacija o stavovima koje je zagovarao među mladima, navodeći generalno da se radi o temama rase, klimatskih promjena i slobode govora. U nekoliko navrata je pridjev „konzervativni“ izbačen, pa je „aktivista“ postala riječ za Kirkov opis, da bi u kasnijim danima ostalo samo njegovo ime. Nazivan je i „istaknutim političkim komentarom“ te patriotom.

Među objavama nalazi se i tekst pod naslovom „Kako je Čarli Kirk govorio o Srbima: Igrali smo košarku, slab sam na njih“.

„Odrastao sam sa mnogim Srbima u Čikagu, slab sam na Srbe, oni su sjajni. Znam psovke na srpskom, ali ih neću reći sad jer će me pronaći Federalna komisija za komunikacije. Ja sam igrao sa srpskim košarkaškim timom, 'ime' mi je bilo Ševa Kurković. Ime našeg tima bilo je 'llinois White Eagles' i svi smo bili bijelci“, navedeno je u tekstu prenesenom sa tabloida Kurir iz Srbije.

U više navrata portal Nezavisne davao je prostor političarima iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i Srbije da komentarišu ovo ubistvo. Takođe, značajan prostor dat je i „vješticama koje su bacile kletvu na Kirka“. Radi se o tekstu bez ikakve vrijednosti za publiku i nije jasno zašto se našao u javnom prostoru.

Nasilje mogu osuditi i neistomišljenici

Većina bh. medija je u svojim sadržajima koristila izjave Kirkovih istomišljenika, u kojima ga proglašavaju borcem za slobodu i osuđuju ubistvo. Prikazivanje samo jednog tipa sagovornika otvara prostor za pogrešno tumačenje da ostali ljudi, koji se ne slažu sa idejama koje je Kirk propagirao, podržavaju nasilje i ubistvo ukoliko se radi o ekstremno različitim stavovima. U ovu zamku nije upao portal Bljesak.

„Nisam se slagao s mnogim njegovim stavovima, ali nije zaslužio umrijeti“, jedna je od izjava koje je prenio ovaj portal.

Nažalost, uz te izjave je objavljen i snimak ubistva Charlieja Kirka, te je za naslovnu fotografiju izabran printscreen tog videa, tačnog trenutka kad metak prodire u vrat žrtve.

U Kodeksu za štampane i online medije u BiH, koji je objavilo Vijeće za štampu i online medije, jasno je navedeno da je za objavu uznemirujućih sadržaja neophodan izniman javni interes. To nije slučaj sa ubistvom Charlieja Kirka.

„Posebna se pažnja, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubistvima, nesrećama, ličnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinari i urednici izbjegavat će objavljivanje punog identiteta žrtava i uznemirujućih sadržaja, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu“, dio je Kodeksa.

Vodeći ljudi Bljeska, Avaza i Nezavisnih novina članovi su Upravnog odbora Vijeća za štampu i online medije.

Ozbiljni prenose informacije od značaja, tabloidi to rade drugačije

Korak dalje od bosanskohercegovačkih medija, otišli su mediji u Srbiji koji su, zbog dostupnosti u online prostoru, itekako čitani i izvan granica te države. Ubistvo Kirka eksplicitno je prikazano u tabloidu Kurir, koji je čitaocima čak ponudio da vide ubistvo iz dva ugla, za slučaj da im jedan nije dovoljno uznemirujući. Snimak su podijelili i Rikošet, Novosti, Alo i Blic, neki čak sa napomenom da se radi o „necenzurisanom snimku“, što kod publike može izazvati sumnje da se radi o snimku koji prikazuje ili otkriva istinu o ubistvu. U ovakvim slučajevima, prikrivanje dijelova snimka nije cenzura već obaveza novinara kako bi zaštitio javnost ali i žrtvu i njegovu porodicu.

Zanimljivo je da je televizija N1 u svom prilogu kritikovala Aleksandra Vučića za dovođenje ubistva Kirka u vezu sa samim sobom. Tom prilikom su prikazali snimak ubistva, zamagljujući dio vrata u koji je Kirk pogođen metkom, što nije dovoljno da bi se skinula oznaka „uznemirujući“.

Većina ovih tekstova nisu autorski već se radi o prevodu i adaptaciji tekstova iz stranih medija te sklapanju više prenesenih tekstova u jedan. Međutim, to medije ne oslobađa odgovornosti. Izbor teksta koji će biti prenesen, selekcija informacija unutar njega i na kraju vizuelno opremanje, spada u zadatke za koje je novinar (kao i urednik) odgovoran moralno i zakonski.

Kad su regionalni mediji u pitanju, Radio Slobodna Evropa (RSE) je o ubistvu Charlieja Kirka objavio šest tekstova, čime je izbjegao hiperprodukciju i zatrpavanje javnog prostora bespotrebnim informacijama, zamku u koju su upali mnogi bh. mediji. Redakcija RSE objavila je tekst da je Kirk ubijen, uz podsjećanje na prijašnje napade i ubistva političare u Sjedinjenim Američkim Državama. Naredna četiri teksta odnose se na napadača, tačnije informacije o potrazi za njim, privođenju i optužnici. Time se fokus izvještavanja prebacio na sam zločin i njegovu kažnjivost. Završni tekst posvećen je komemoraciji u Arizoni.

Iskorištavanje zločina

Ubistvo Charlieja Kirka jako brzo postalo je važna tema za političare iz Republike Srpske i Srbije. Oni su u velikoj mjeri ubistvo koristili za pridobijanje političkih poena i širenje sopstvene retorike. Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iskoristio priliku da se obračunava sa studentskim protestima.

„Videli ste kako oni koji ruše Srbiju ne govore o zločinačkom ubistvu, već da je jedan čovek preminuo od metka. Nije on preminuo od metka, već je zločinački ubijen! Nije ubijen zato što je nešto ukrao, već zbog svojih ideja“, kazao je dva dana nakon ubistva Kirka.

Na ovu i niz drugih, spornih izjava političara skrenuo je pažnju portal Detektor.

“Ubistvo Čarli Kirka je ozbiljan pokazatelj na šta su radikalni levičari spremni, te da sve te nemire i haos koji vidimo po svetu, a koji stvaraju pripadnici ANTIFA pokreta, zapravo je nešto što kod nas traje već 10 meseci i da je način njihove političke borbe upravo i likvidacija političkih neistomišljenika”, izjava je narodnog poslanika Srpske mapredne stranke (SNS), Vladimira Đukanovića, na koju Detektor upozorava.

Kako naglašava Detektorov sagovornik, sociolog Vladimir Vasić, političari u ovakvim događajima traže uporište za svoje političko djelovanje.

“Mislim da će oni, prateći neke globalne tokove, da koriste svaku priliku kako bi se obračunali sa neistomišljenicima i kako bi sebi pridobili neke političke poene”, kaže Vasić.

Svijeće za Kirka u Banjoj Luci

Priliku je iskoristio i Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske. Iako to nije otvoreno napisao, kroz objavu je provukao i poruku o potencijalnoj samostalnosti entiteta Republika Srpska, koju najavljuje punih 20 godina.

"Patriote su mete širom svijeta. Ubijen je Čarli Kirk jer je patriota, koji je govorio ono što misli i osjeća. Nijedna puška ne može zaustaviti ideju, nijedan metak ne može ućutkati narod. Zato stojimo uz sve koji vjeruju u slobodu i demokratsko pravo naroda da odlučuje o svojoj budućnosti", napisao je na platformi X.

Nekoliko dana kasnije, ispred Palate Republike u Banjoj Luci organizovano je paljenje svijeća za Kirka. Izložena je njegova fotografija, uz američku i zastavu Republike Srpske.

„Čarli Kirk je bio iskreni prijatelj srpskog naroda i zagovornik zajedničkih vrijednosti slobode i vjere koje nas povezuju“, napisao je Milorad Dodik u novoj objavi na mreži X.

Paljenju svijeća prisustvovali su političari vladajuće koalicije i osobe bliske njima. Tako je politikolog Mario Ćumurović za Kirka rekao da je stradao jer se zalagao za hrišćanske tradicionalne vrijednosti i branio istinu. Politikolog Vojislav Savić napravio je nejasnu poveznicu sa godinom rođenja Kirka i NATO bombama, rekavši da je on rođen 1993. godine, kada su NATO bombe putovale ka Bosni i Hercegovini i Srbiji.

„Isti mediji koji su nas satanizovali, oni su koji su normalizovali nasilje prema Kirku, što je dovelo do tragedije“, kazao je Savić.

O paljenju svijeća je Radio televizija Republike Srpske imala više objava, dok se Kirk portretiše kao patriota i prijatelj srpskog naroda.

Na kraju, zločin poput ubistva ne smije postati materijal na osnovu kog će mediji prikupljati klikove, a političari glasove. Istovremeno, novinari tokom izvještavanja trebaju da vode računa da ubistvo ne opravdaju stavovima žrtve, ali ni da od nje posthumno stvaraju idealnu ličnost. Sadržaje koje opisujemo kao uznemirujuće ne bi trebalo činiti dostupnima javnosti već poštovati žrtvu i njenu porodicu i ne davati budućim ubicama nove ideje.

___