Sramotno izvještavanje medija iz RS-a na tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici
Sramotno izvještavanje medija iz RS-a na tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici
17/07/2025
Mediji u RS-u nisu imenovali počinitelje, izostavili su sudski utvrđene činjenice i nisu zločin nazvali pravim imenom.
foto: Mediacentar Sarajevo
U petak, 11. jula 2025. godine, obilježena je trideseta godišnjica genocida počinjenog na prostoru Srebrenice.
Snage bosanskih Srba u julu 1995. pogubile su između sedam i osam hiljada zarobljenih bosanskih muškaraca i mladića u Srebrenici, a ubistva su, kako je utvrdio Međunarodni sud u Hagu, rezultat dobro planirane i koordinirane operacije i izvršena su sa genocidnom namjerom.
Brojne delegacije iz Bosne i Hercegovine (BiH), regije i svijeta prisustvovale su obilježavanju godišnjice u Potočarima. Prisustvovali su i preživjeli te porodice žrtava ubijenih u Srebrenici. Cijeli program, koji se održavao na prostoru Memorijalnog centra Srebrenica, pratili su brojni novinari i novinarke iz različitih redakcija iz BiH, regije i svijeta. Mediji su izvještavali iz Srebrenice i u danima koji su prethodili godišnjici, donoseći priče o životu preživjelih i povratnika. Na dan obilježavanja, televizijske kuće, među kojima su BHRT, Al Jazeera, Nova BH i N1, imale su cjelodnevni program posvećen tridesetoj godišnjici.
Mediji su pratili i priče porodica koje su, nakon trideset godina, uspjele sahraniti pojedine posmrtne ostatke svojih najbližih. Na tridesetu godišnjicu sahranjeni su i Senajid Avdić, koji je imao nepunih 19 godina kada je ubijen, i Hasib Omerović, kojeg je njegov sin Azem posljednji put vidio kada je imao šest godina.
Izvještavanje o genocidu i sudbinama preživjelih predstavlja emotivni izazov za novinare. Tokom razgovora uživo u Specijalnom programu Nove BH, novinar Mensud Zorlak zaplakao je i zagrlio svog sagovornika, Srebreničanina Amira Šečića, rođenog 1995. godine, kojem je otac ubijen u Srebrenici.
“Nije bilo profesionalno. Emocije su prevladale. Zagrljaj je bio potreban i njemu i meni. Hvala vam na riječima podrške”, napisao je Zorlak na Facebooku.
Negiranje, relativiziranje i umanjivanje razmjera zločina
Pored televizijskih stanica, mnogi portali iz Federacije BiH posvetili su punu pažnju 11. julu i patnji koju je to stanovništvo pretrpjelo, pružajući javnosti vijesti iz minute u minutu. Prenosili su kompletan program – od izjava zvaničnika i preživjelih, preko poruka sa komemoracije, do kolektivnog ukopa sedam žrtava.
S druge strane, većina medija u Republici Srpskoj prenijela je vrlo šture informacije u nekoliko rečenica o komemoraciji, bez navođenja konteksta, identifikacije počinitelja, sudski utvrđenih činjenica i bez nazivanja zločina pravim imenom – genocidom. Gledaoci koji su tog dana pratili samo ATV ili javni servis Republike Srpske nisu mogli steći cjelovitu sliku o tome šta se tog dana, ali i prije tri decenije, zaista dogodilo. I opozicioni medij BN prenio je da je riječ o komemorativnom skupu kojim se obilježava “30 godina od stradanja Bošnjaka, pripadnika 28. divizije takozvane Armije BiH”.
Većina medija u Republici Srpskoj nije prenijela informaciju da su Haški tribunal, Sud BiH, sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine u Srebrenici tokom jula 1995. godine osudili ukupno 54 osobe na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora. Za genocid i druge zločine počinjene u i oko Srebrenice osuđeno je 18 osoba. Na doživotnu kaznu zatvora osuđeni su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara.
Izvještavanje portala Glas Srpske, Nezavisne i RTRS-a o Srebrenici i ovaj put bilo je šturo, uz potpuno umanjivanje razmjera zločina, te negiranje, relativiziranje i vrijeđanje žrtava. Godišnjica strašnih zločina u ovim medijima spominjala se kroz svega nekoliko rečenica, uz isticanje obilježavanja stradanja srpskih žrtava. Tako se u danima pred 11. juli pisalo o zločinima u Podrinju i Birču, dok se na sam 11. juli, uz kratku informaciju o “godišnjici zločina nad Bošnjacima”, spominjalo i stradanje na Zalazju, koje se obilježava 12. jula, kada će, prema najavama, biti obilježene 33 godine od stradanja 69 srpskih civila i vojnika.
U objavi na portalu Nezavisne 11. jula, u naslovu se ističe da je prošlo “30 godina od zločina”. U nastavku vijesti nije navedeno koliko je ljudi ubijeno, ko je za to proglašen krivim, a naročito nije pomenuto da je nad Bošnjacima počinjen genocid. Ni nakon završetka obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, Nezavisne nisu odstupile od negatorskog narativa, navodeći da je u petak sahranjeno sedam bošnjačkih žrtava “koji su stradali u zločinu koji se u julu 1995. godine dogodio u Srebrenici”.
Sramotno i selektivno postupanje s informacijama primjetno je i u vijesti koju je objavio portal javnog servisa Republike Srpske – RTRS.
“U Memorijalnom centru u Potočarima obilježavanje 30 godina od stradanja Bošnjaka”, vijest je koja sadrži samo četiri rečenice. U šturoj informaciji dodano je i da se dan nakon 11. jula obilježava “33 godine od srpskog stradanja na Zalazju na Petrovdan - 12. jula”.
RTRS u drugoj informaciji objavljenoj na ovom servisu obilježavanje genocida naziva “skupom”. Tom “takozvanom“ skupu je, kako je izvijestio RTRS, “prisustvovalo više hiljada građana, brojne domaće delegacije i strane diplomate koji su položili cvijeće kod centralnog kamena u Memorijalnom centru Potočari poginulim bošnjačkim vojnicima, pripadnicima zloglasne srebreničke 28. divizije kojom je komandovao Naser Orić”.
Riječ je o manipulativnoj tvrdnji koja se godinama ponavlja u RS i potpunom iskrivljavanju činjenica s obzirom na to da je Tribunal van razumne sumnje utvrdio da ogromna većina pogubljenih nije ubijena u borbi, već su bili žrtve egzekucija. Žrtve snaga bosanskih Srba u julu 1995. bili su civili ili ratni zarobljenici.
Bez informacija o osuđenim za ratne zločine
Izgubljeni životi između sedam i osam hiljada ljudi nisu bili važni da bi bili navedeni u vijesti koju je objavio RTRS. Uredništvu je važno bilo da objavi to što je, prema drugoj vijesti o Srebrenici objavljenoj 11. jula, “brza vožnja, turiraranje i divljanje kvadova i motocikala ulicama Srebrenice uznemirilo protekle noći stanovništvo, pa se stekao utisak da su došli na neku smotru ili moto-susrete, a ne na komemoraciju Bošnjacima u Potočarima”.
Glas Srpske prenio je informaciju da je “u Memorijalnom centru Potočari sahranjeno sedam bošnjačkih žrtava, koji su stradali u zločinu koji se u julu 1995. godine dogodio u Srebrenici”. U istoj objavi su navedena imena i prezimena sedam žrtava koji će biti ukopani ove godine, uz dodatak servisnih informacija poput one da je taj dan na snazi zabrana saobraćaja za teretna vozila kao i da Policijska uprava Zvornik osigurava te, kako je i ovaj medij nazvao, “skupove”.
Ni riječi o genocidu, broju žrtava, niti o informacijama o osuđenim za ratne zločine.
Glas Srpske je 11. juli iskoristio da podsjeti na napad na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji se dogodio 2015. godine, nazivajući to “pokušajem atentata”. Vučić je te godine gađan kamenicama i flašama. Ovom mediju je bilo važno napomenuti da odgovorni za ovaj napad nisu procesuirani, ali ne i da je u srebreničkom genocidu ubijeno između sedam i osam hiljada ljudi.
Buka, s druge strane, jedan je od rijetkih, ako ne i jedini, medij iz RS čije je izvještavanje o godišnjici bilo profesionalno i etično. Ovaj portal je pratio cjelodnevni program iz Srebrenice te prenosio opširne informacije. Uz navođenje sudski utvrđenih činjenica, portal Buke je u svojim objavama i jasno navodio da je riječ o genocidu.
Prema ovogodišnjem izvještaju o negiranju genocida Memorijalnog centra Srebrenica zabilježeno je tri puta manje slučajeva negiranja genocida u medijima nego prošle godine. Od juna 2024. do maja 2025. zabilježeno je ukupno 99 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru BiH, dok je u prethodnom izvještaju evidentirano 305 takvih slučajeva.
Najveći broj slučajeva negiranja genocida u Srebrenici i dalje dolazi iz Srbije, zatim iz RS, te Crne Gore, u kojoj se povremeno bilježe pojedinačni slučajevi javnog negiranja.
Mediji koji su se istakli u širenju narativa negiranja genocida i ove kao i prethodne dvije godine su novinska agencija SRNA, RTRS, ATV Banja Luka, srbijanski mediji Alo, Informer, Politika, Srbija Danas, Kurir i B92, te crnogorski portal Borba.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.