Novinarska udruženja iz Srbije izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog nazdora novinara - traže smjene odgovornih

foto: Sasun Bughdaryan on Unsplash

Na zahtjev direktora Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA) Vladimira Orlića tajno je provođen nadzor nad Vesnom Mališić, glavnom i odgovornom urednicom Radara, kao i novinarima Sandrom Petrušić i Milanom Radonjićem. Mjere su prvi put odobrene 12. juna 2026. godine, a potom ih je Orlić produžavao 15. jula i 9. septembra, objavio je beogradski nedjeljnik.

U mjerama koje su bile propisane protiv urednice i novinara Radara bilo je snimanje komunikacija u prostorijama, pa se između ostalog navode i „poslovne prostorije na prvom spratu poslovne zgrade na adresi Terazije 5 u Beogradu“, što je adresa redakcije Radara. Na taj način BIA je pod vodstvom Orlića, prisluškivala komunikacije svih urednika i novinara Radara, piše list.

Osim navedenog, Radar navodi i da je Orlić koristio diskreciono pravo da odredi i desetodnevnu fizičku pratnju za pojedine članove redakcije u proteklom periodu.

Glavna urednica i novinari Radara bili su pod mjerama tajnog nadzora, kako se u zahtjevu navodi, „zbog postojanja osnova sumnje da sprovode aktivnosti kojima se ugrožava bezbednost Republike Srbije vršenjem krivičnog dela špijunaže iz člana 315 Krivičnog zakonika“.

Zabrinutost novinarskih udruženja

Novinarska udruženja iz Srbije su reagovala na ova saznanja te izrazila ozbiljnu zabrinutost i osudila prisluškivanje i praćenje novinara u Radaru.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zbog navedenog zahtijeva hitnu smjenu Vladimira Orlića sa mjesta direktora BIA-e i nezavisnu i djelotvornu istragu o odgovornosti svih koji su predlagali, odobravali i provodili mjere nadzora.

„Prisluškivanje redakcije predstavlja ozbiljno ugrožavanje privatnosti, poverljivosti novinarskih izvora i slobode medija“, saopštio je NUNS.

NUNS smatra da ovi navodi ukazuju na ozbiljnu zloupotrebu bezbjednosnih službi prema novinarima koji se bave temama od javnog interesa.

„Neophodno je utvrditi na osnovu kojih konkretnih činjenica su mere tražene i odobravane, kako su obrazložene njihova neophodnost i srazmernost, koji su podaci prikupljeni, ko im je pristupao i da li su korišćeni izvan svrhe zbog koje je nadzor odobren. Predmet ispitivanja mora biti i odgovornost za sudsko odobravanje i produžavanje mera“, naveo je NUNS.

Zahtijeva se temeljita istraga

Udruženje novinara Srbije (UNS), kao i Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), također zahtijevaju temeljitu istragu i ispitivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u ovom procesu.

UNS je, kako je navedeno u saopštenju, posebno zabrinut zbog toga to što su, prema objavljenim informacijama, novinari i urednica bili pod mjerama tajnog nadzora zbog sumnje na špijunažu, dok je, kako se navodi u prijedlogu za obustavu mjera, sama BIA zaključila da prikupljeni podaci ne ukazuju na njihovu umiješanost u izvršenje tog krivičnog djela.

UNS također ističe da je riječ o ozbiljnom ugrožavanju slobode medija, kao i zadiranju u pravo na zaštitu novinarskih izvora.

Isto udruženje upozorava i da je nadzor prostorija redakcije naročito opasan jer može obuhvatiti komunikaciju velikog broja novinara i urednika, njihove razgovore o temama na kojima rade, kontakte sa izvorima, dokumentaciju i informacije koje su od značaja za javnost.

'Tajni nadzor novinara ugrožava i građane'

ANEM zahtijeva da se bez odgađanja utvrdi ko je imao pristup prikupljenim podacima, da li su kompromitovani novinarski izvori i da se obezbijedi zaštita svih nezakonito prikupljenih povjerljivih informacija.

„Državne službe bezbednosti ne smeju biti instrument za progon, zastrašivanje i kontrolu medija koji istražuju zloupotrebe vlasti i imaju kritički stav prema strukturama moći“, navedeno je iz ANEM-a.

NUNS je podsjetio da su nezavisne forenzičke analize već dokumentovale slučajeve digitalnog nadzora novinara u Srbiji te navodi da je Amnesty International objavio da su dvije novinarke BIRN-a bile mete pokušaja napada špijunskim softverom Pegasus, a dokumentovani su i slučajevi novinara iz Dimitrovgrada Slaviše Milanova i Ljubomira Stefanovića.

„Tajni nadzor novinara ugrožava i sve građane koji im dostavljaju informacije o korupciji, zloupotrebama i drugim pitanjima od javnog interesa. Saznanje da službe mogu da prate razgovore u redakciji zastrašuje izvore i otežava istraživački rad“, naveo je NUNS.

Nakon objave teksta u Radaru, kao i reakcije udruženja, BIA je pisala Udruženju novinara Srbije (UNS), navodeći kako „sve lažne, tendenciozne i zlonamerne tvrdnje o navodno protivpravnom postupanju […] izričito odbacuje kao maliciozno smišljene sa isključivim ciljem dodatne destabilizacije već narušenih bezbednosnih prilika u Republici Srbiji, kao i urušavanja Ustavom utvrđenog poretka“.

Izvor: Radar, NUNS, UNS, ANEM

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.