U trećem dijelu teksta kojeg prenosimo iz priručnika za reportere fondacije Reuters, donosimo preporuke za pisanje kompleksnijih novinskih formi.

DUŽI TEKSTOVI/REPORTAŽE

Mogu biti potpuno bezvremeni ili mogu pratiti vijest. Primjer: Kada izvještava o velikom zemljotresu ili sličnoj prirodnoj katastrofi, dobar reporter će napraviti dobru priču koja pokriva sve uglove, a zatim i živopisnu reportažu. Naprimjer, seljak kopa golim rukama da izvuče nestalu kćerku, što naglašava ljudsku dimenziju tragedije.

Opšta pravila za pisanje vijesti su prilično kruta, ali za duže tekstove i reportaže pravila praktično ne postoje – pod uslovom da sve funkcioniše.

Evo lidova nekoliko Reutersovih reportaža:

LOS ANGELES – Victor se odmakao, pogledao gore, i njegov se pogled susreo sa njenim. Bez riječi, činilo se da Connie zna šta on želi. Možda je i ona to željela.

(reportaža o novoj seriji etničkih ljubavnih romana o Amerikancima porijeklom sa Kube)

BUENOS AIRES – Sigmund Freud bi teško mogao zamisliti da će, daleko od njegove rodne Austrije, njegovo ime biti jednako prepoznatljivo kao i ime tango legende Carlosa Gardela.

(reportaža o velikom broju psihoanalitičara u Argentini)

JUŽNA AFRIKA – Čovjek ubacuje svoju vreću kupusa i slatkog krompira u rasklimani zajednički taksi i putuje devet sati pod vrelim suncem do pijace u Johannesburgu. Kada stigne, pola njegove skromne žetve je trulo i 48-godišnji otac petero djece se vraća u svoje siromašno selo bogatiji za samo nekoliko novčića.

(Reportaža o siromaštvu u Južnoj Africi)

Kao i svaka priča, reportaža treba da ima jak početak da bi privukla čitaoce i mora ih logično voditi svojim tokom.

Kada pišete priču koja ima nekoliko naoko nepovezanih uglova, kao što je putopisna reportaža, razmislite o tome da nabrojite sve interesantne podatke na list papira, a da zatim potražite podatke koje jasno vode do drugih podataka. Povežite ih linijama i to će vam pokazati kako će tekst povezati ideje u jasnu sliku.

Za razliku od vijesti, koje se prave tako da se mogu skratiti pri dnu ako je potrebno, reportaža se pravi tako da se koristi cijela, sa početkom, sredinom i krajem. Posljednji pasus, koji se ponekad zove “udarac” (engl. kicker), može čitaoca vratiti na početni lid.

Neki novinari se veoma trude da naprave jako dobar konačan “udarac”, ali nemojte se previše truditi pa da to na kraju izgleda izuzetno usiljeno.

Jedan pristup koji se koristi u pisanju dužih tekstova i reportaža jeste da zamislite satelitsku kameru na nebu. Ona prvo gleda pojedinca, opisujući njegovu nevolju. Objektiv se zatim širi da uhvati porodicu pojedinca i kako to utiče na njih. Kada se raširi još više, kamera obuhvata njihov grad, a zatim i situaciju u čitavoj zemlji.

Postoje mnogi drugi načini kako da napravite reportažu. Evo nekih od njih:

•    Direktno – Ispričajte reportažu na direktan način, isto kao i vijest, pod uslovom da je tema dovoljno interesantna.

npr. Za Bugare koji su dovoljno sretni da imaju auto, 21. maj je bio crni dan. Kada su se probudili, otkrili su da je cijena benzina skočila zapanjujućih 92 posto.

•    Agresivno – Ovim se odmah privlači pažnja čitaoca, jer se na početku fokusira na dramatičnu poentu.

npr. Mladi borac je djelovao opušteno dok je pušio cigaru držeći automatsku pušku u naručju. Imao je samo 10 godina, ali je već ubio više od deset vladinih vojnika.

Ili:

GULU, Uganda – Kada je mladi Uganđanin shvatio da je žena koju je silovao u mraku izbjegličkog logora njegova majka, objesio se o gredu u njihovoj kolibi.

•    Odgođeno – Poenta priče se odgađa nekoliko pasusa. Ali, ne odgađajte previše.

npr. Bio je to savršen ambijent za Drakulin dvorac, koji se dizao na kraju doline prekrivene izmaglicom duboko u planinama Transylvanije, u Rumuniji.

Pas, ili je to možda bio vuk, zavijao je u daljini kada su posjetioci gurnuli vrata uz škripu, nakon čega ih je dočekala starija žena obučena u crno.

Ponosno nam je pokazala gdje je Vlad Dracul, krvožedni vođa iz 15-og vijeka koji je inspirisao legendu o Drakuli, radio, jeo i spavao.

Jedini problem je to što on, prema Državnom turističkom uredu Rumunije, nijedan jedini put nije bio ovdje.

Nemojte poentu previše odgađati da vaši čitaoci ne bi odustali. Dođite do poente najkasnije do četvrtog pasusa.

•    Istorijski – Za počinjanje priče se koristi događaj iz prošlosti.

npr. Prije trideset godina, Mančukistan je proslavio kraj krvavog građanskog rata u kome je poginulo više od 100.000 ljudi i praktično uništena ekonomska osnova zemlje.

•    Narativno – Priča se priča hronološkim redom, od početka. Ona može privući čitaoca – ali narativ mora brzo doći do tačke koja će mu zadržati pažnju.

npr. Jednog hladnog zimskog jutra prošlog aprila, tri muškarca su se sastala u centru Londona, uzela odvojene taksije i krenula ka malom uzletištu u blizini obale.

Idući različitim putevima, stigli su u različito vrijeme i ukrcali se u ostarjeli sovjetski teretni avion na četverosatni let ka jugu, slijećući u udaljenu bivšu vojnu avio bazu u Bosni...

•    Humoristički – Nije lako postići humor, ali on može biti efektan ako se koristi s mjerom u lidu.

npr. TIRANA – Prije nekoliko godina, lokalne vlasti u Albaniji su obećale ženama da mogu ići u penziju pet godina ranije ako imaju šestoro djece. Rodite 12, kazali su, i daćemo vam kravu.

•    Anegdotski – Naročito korisno kada se pišu reportaže o likovima. Opišite scenu uvodeći nešto iz njihove prošlosti.

npr. John Smith je započeo karijeru brišući podove najveće robne kuće u gradu. Deset godina kasnije, kupio je robnu kuću.

•    Opisno – Dajte živopisan opis, a zatim krenite s pričom.

npr. Pilot, obučen u svijetloljubičaste farmerice, narandžastu majicu, bejzbol kapu i sandale, laganim je korakom krenuo usijanim asfaltom i razvučeno kazao: “Dobro, momci, hajdemo krenuti sa ovom predstavom.”

 

“Predstavu” je predstavljao 32 godine star putnički avion DC-3 i nekoliko trenutaka kasnije jedan od manje poznatih aviona na svijetu je išao ka svojoj ostrvskoj destinaciji.

ANALIZE

Prilika da se dublje iz različitih uglova sagleda tema vijesti ili tema koja je čitaocima interesantna, ali koja možda nije u vijestima. Lid može biti opštiji nego u vijesti, ali je potrebna jednaka disciplina: dobri izvori, ravnoteža, background i citati. Za razliku od vijesti, izvori ne moraju biti navedeni u prva dva pasusa, ali u priči treba naznačiti prilično rano odakle informacije potiču.

Jedan način da se pristupi složenoj analizi je da se prikupe sve značajne činjenice, background i citati u grupe pod brojevima 1, 2, 3, itd., u skladu sa argumentima ili stanovištima koje podržavaju. Na ovaj način se olakšava logično izlaganje i suprotstavljanje sukobljenih elemenata i pogleda.

Evo nekoliko Reutersovih analiza:

MOSKVA – U svom najdirektnijem potezu da povrati uništeno povjerenje novih ruskih bogataša, Predsjednik Vladimir Putin je obećao da će im pomoći da vrate kući milijarde dolara koje su ilegalno prebacili u inostranstvo 90-ih godina prošlog vijeka.

 

Ali, hoće li hiljade dobrostojećih Rusa – koji prema nekim procjenama posjeduju više od 250 milijardi američkih dolara na računima i u imovini u inostranstvu – prihvatiti Putinov mamac?

LONDON – Izuzetno reducirana većina bi mogla omesti napore ponovo izabranog britanskog premijera Tonyja Blaira da progura svoje ciljeve kroz Parlament i da odsluži cijeli treći mandat.

 

Dok se u subotu slijegala prašina nakon Blairove treće uzastopne izborne pobjede i prve za njegovu Laburističku stranku lijevog centra, pažnja je preusmjerena na to kako će na Laburističku stranku uticati činjenica da posjeduje većinu od samo 66 mjesta, za razliku od 161 prošli put.

ZANZIBAR – Političke napetosti žestoko rastu u Zanzibaru uoči izbora koji će vjerovatno staviti na krajnju kušnju imidž stabilnost koji Tanzanija brižljivo njeguje.

 

Opozicija na polu-autonomnim ostrvima se zavjetovala da neće biti prevarena po treći put nakon što joj je vlast oteta prevarom i krvavom represijom na izborima 1995. i 2000. godine.

ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

Neki tvrde da je svako izvještavanje istraživačko, jer dobri reporteri uvijek tragaju za istinom ili njenom najboljom dostupnom verzijom. Međutim, istraživački izvještaji ipak imaju određene karakteristike. Oni:

•    Zahtijevaju velika ulaganja u vremenu i ljudima.

•    Obično sagledavaju određeni trend ili ponavljanje aktivnosti, a ne pojedinačan događaj.

•    Često sagledavaju temu koju mediji nisu ranije obradili.

•    Zavise od originalnih izvora, možda statističkih podataka zatrpanih u dokumentaciji preduzeća ili vlasti.

•    Često se bave kriminalom, korupcijom i zloupotrebom položaja.

•    Ponekad uključuju rad u tajnosti. (Ovo prepustite stručnjacima. Ovakav rad često zahtijeva donošenje etičkih odluka i može izazvati ozbiljne posljedice ako reporter bude otkriven, naročito kada se radi o istragama o organizovanom kriminalu.) U nekim zemljama je upotreba skrivene opreme za snimanje zabranjena.

Početno istraživanje treba da otkrije što više javno dostupnih podataka. Upoznajte se sa zakonima o slobodi pristupa informacijama i koristite ih da pretražujete izvještaje vlasti i preduzeća, zvanične publikacije, spiskove i materijale u javnim bibliotekama. Internet predstavlja bogat izvor za dobijanje detalja, ali nemojte pretpostaviti da su podaci na koje naiđete apsolutno tačni.

Naoružani ovim podacima, ubijedite ljude uključene u priču da popune detalje, zvanično ili nezvanično.

Ako vaša priča optužuje pojedince za nedjela, morate ih kontaktirati da dobijete njihovu reakciju, čak i ako je to “bez komentara”, a zatim tu reakciju morate staviti u priču.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
S engleskog prevela: Kanita Halilović
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------