Javni organi i proaktivno objavljivanje informacija u BiH
Javni organi i proaktivno objavljivanje informacija u BiH
30/03/2015
U publikaciji "Javni organi i proaktivno objavljivanje informacija u BiH: Kako izuzetke pretvoriti u pravilo" u izdanju Centra za društvena istraživanja Analitika, navodi se kako je između 66 državnih institucija, njih pet označeno kao institucije sa najvišim stepenom proaktivne transparentnosti, odnosno: Parlamentarna skupština BiH, Agencija za državnu službu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, te Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Zakonskim okvirom o slobodi pristupa informacijama u BiH nije utvrđena obaveza javnih organa da samoinicijativno, i kada ne postoji konkretan zahtjev, objavljuju za javnost relevantne informacije koje posjeduju, što odstupa od novijih međunarodnih standarda. Ipak, istraživanje je pokazalo da su, uprkos nedostatku jedinstvene legislative i organizovanog sistemskog pristupa ovom pitanju, određene javne institucije u BiH uspjele ostvariti značajne rezultate u oblasti proaktivne transparentnosti.
U ovoj publikaciji analizirani su ključni faktori koji doprinose razvoju proaktivne transparentosti u javnim organima. U tom kontekstu, osvrt daje uvid u prakse proaktivnog objavljivanja u institucijama koje su označene kao primjeri dobre prakse, kao i politike i propise na osnovu kojih se informacije objavljuju, resurse i organizaciju same institucije, razloge za uvođenja proaktivne transparentnosti te rezultate koji su postignuti zahvaljujući proaktivnom objavljivanju informacijama od javnog značaja.
Kada je riječ o zemljama regiona Zakoni o slobodi pristupa informacijama u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji propisuju niz proaktivnih mjera, uključujući i objavljivanje minimalnog sadržaja na internetskim stranicama javnih organa. U svih pet država je propisano proaktivno objavljivanje institucionalnih, organizacionih i operativnih informacija, a u četiri – informacija o javnim uslugama, nabavkama i bazama podataka.
U analizi se takođe navodi kako se u BiH do sada nije vodilo mnogo računa o proaktivnoj transparentnosti. Ne postoje jasni standardi u ovoj oblasti, a propisi su fragmentirani i nedovoljni. Zakonskim okvirom o slobodi pristupa informacijama nije utvrđena obaveza javnih organa da samoinicijativno, i kada ne postoji konkretan zahtjev, objavljuju za javnost relevantne informacije koje posjeduju – što odstupa od novijih međunarodnih standarda.
Kompletna publikacija dostupna je za preuzimanje sa zvaničnog sajta Analitike.
Ova preporuka je objavljen u sklopu projekta 'Public Data Now' podržanog od strane Holandske ambasade u BiH. Tekstove vezane za pristup podacima i data novinarstvo možete čitati u našem serijalu ovdje.