• YouTube

Novinarstvo

Polaznik edukativnog programa “Istraživačko novinarstvo i organizirani kriminal” NetNovinar trening centra, koji je za priču urađenu u sklopu programa dobio nagradu za istraživačko novinarstvo, opisuje dug i frustrirajući put na čijem su ga kraju dočekale dobra priča i priznanje Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

U današnjem dobu druženja na internetu, nijedan novinar ne može zanemariti virtualne zajednice kao izvor informacija.

U velikom intervjuu za NetNovinar, Veran Matić, glavni i odgovorni urednik, generalni direktor i predsedavajući kompanije beogradske medijske kuće B92, govori o prelasku sa donatorske na tržišnu ekonomiju, komercijalnoj vrednosti informativnog i istraživačkog novinarstva, “multi-platform” sistemu organizacije redakcije, novim tehnologijama, “poslovnoj Srbiji” i “Velikom bratu”.
Lov na preduzeća registrovana u inostranstvu

Kipar i još neke države dopuštaju osnivačima preduzeća da sve vrše preko posrednika i tako sakriju svoj identitet od javnosti, pa i istraživačkih novinara. Kako prevazići ovu prepreku u traganju za porijeklom novca kojim se obavljaju prljavi poslovi?

Kako pisati narativne priče u kratkim rokovima? Da li je to uopšte moguće? Koje ćete kompromise biti primorani da napravite? Šta vaša priča mora imati ako želite da je čitaoci intimno dožive, da nadraste „suvi“ novinski izvještaj, uprkos činjenici da za čitav proces rada na tekstu imate jedva par dana, ili čak samo jednu smjenu?
Teorijski, autorizacija je potvrda autentičnosti izjave ili razgovora namenjenog objavljivanju. U praksi, ona više služi političarima i drugim zvaničnicima kao mehanizam zloupotrebe i kontrole medija i nije u funkciji preciznijeg iskazivanja stava.
Iskustvo upozorava da su u Srbiji istraživanja javnog mnjenja, posebno kada su u pitanju političari i njihov rejting, najčešće nepouzdani pokazatelji. Prvi razlog da im se ne veruje je kada se krije naručilac. Ali, šta ćemo onda s njima?

Političari, ali ne samo oni, svode medijske slobode na pravo novinara da neselektivno ocrnjuju ljude bez posljedica. Takvo stanovište ne samo da nije univerzalna istina, već predstavlja i opasno pojednostavljivanje uloge slobodnih medija u društvu koje želi da postane istinski demokratsko i pravedno.

U BiH ni na jednom nivou vlasti nema specijalizovane institucije koja bi uopšte registrovala, a kamoli radila na suzbijanju ilegalne trgovine umjetninama, antikvitetima ili arheološkim nalazima, kao da ovaj oblik kriminala ni ne postoji. Ovo su zabrinjavajuće činjenice koje je otkrio novinar ONASA-e Dževad Ćesko radeći na nedavno objavljenoj priči za program „Istraživačko novinarstvo i organizirani kriminal“.
Iako je Bosna i Hercegovina prva zemlja u regionu koja je uvela Zakon o slobodi pristupa informacijama, ni nakon 6 godina rezultati njegove primjene nisu zadovoljavajući. Ne postoji mehanizam za efikasnu implementaciju Zakona, u čijem tekstu nema ni konkretnih novčanih kazni za prekršioce. Neophodno je uvesti instituciju Povjerenika za informacije čije bi odluke bile obavezujuće, a njegovu nadležnost proširiti i na Zakon o zaštiti tajnosti podataka.

Pages

Subscribe to RSS - Novinarstvo