Evropski parlament usvojio Direktivu protiv SLAPP-a

Evropski parlament usvojio Direktivu protiv SLAPP-a

Evropski parlament usvojio Direktivu protiv SLAPP-a

Cilj zaštita novinara i medijskih kuća od sudskih sporova.

foto: Unsplash

Evropski parlament je prošle sedmice usvojio Direktivu protiv SLAPP-a, koja ima za cilj da zaštiti novinare i medijske kuće od sudskih sporova, javila je Evropska federacija novinara (EFJ).

EFJ se pridružila organizacijama Koalicije protiv SLAPP-a u Evropi (CASE) pozdravljajući, kako je navedeno, važan korak u borbi protiv SLAPP-a, strateških tužbi protiv učešća javnosti. EFJ žali što je državama članicama ipak ostavljen značajan prostor za manevrisanje u nekoliko ključnih tačaka.

“Postigli smo dodatni nivo zaštite za novinare. U Evropi nije bilo definicije SLAPP-a, mi je sada imamo: ovo je važno kako bi se pomoglo sudovima da bolje razumiju SLAPP-ove”, rekao je izvjestilac Tiemo Wölken tokom konferencije za novinare nakon usvajanja na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta 27. februara 2024.

Usvojena Direktiva, naglašeno je, pruža garancije za novinare koji su na meti očigledno neosnovanih tužbi ili uvredljivih sudskih postupaka, u građanskim predmetima i sa prekograničnim implikacijama. To uključuje ubrzanu proceduru za odbacivanje predmeta u najranijoj fazi, podršku treće strane metama tokom sudskih postupaka, kazne za podnosioce zahtjeva i kompenzacijske štete za žrtve.

Ova direktiva je primjenjiva samo na slučajeve SLAPP-a s prekograničnom dimenzijom, tj. kada obje strane imaju prebivalište u različitim državama članicama. Međutim, definicija “prekograničnog“ je proširena tokom završnih faza pregovora kako bi uključila i “druge elemente relevantne za situaciju“, bez obzira na korišteno sredstvo komunikacije.

EFJ kao primjer toga, i prema novoj Direktivi, navodi informacije od javnog interesa objavljene u jednoj zemlji, koje se mogu smatrati “prekograničnim” elementom u drugoj zemlji. Na nacionalnim sudovima i državama članicama će biti da implementuju ovu definiciju široko na predmete.

Takav dodatak, koliko god nepotpun, kako piše EFJ, bio je ključni zahtjev koalicije CASE koja je mapirala slučajeve SLAPP-a širom Evrope od 2011. do danas. Prema istraživanju, manje od deset posto slučajeva koji su identifikovani i provjereni su klasični prekogranični slučajevi. Stroga definicija, navodi EFJ, prema kojoj bi se Direktiva primjenjivala samo na SLAPP mete koje su tužene u domaćem kontekstu, ne bi uspjela da se suprotstavi rastućem problemu SLAPP-a u EU.

CASE navodi da odgovornost sada leži na državama članicama da, između ostalog, izgrade temelje postavljene Direktivom protiv SLAPP-a i izrade nacrte efektivnog nacionalnog zakonodavstva koji uključuje širok spektar koji će pokriti i domaće SLAPP slučajeve.

“Države članice će imati dvije godine da se pridržavaju Direktive i nadamo se da ćemo vidjeti anti-SLAPP zakone koji će biti na vrijeme preneseni u svim zemljama i da će prevazići minimalne garancije predviđene ovim tekstom. Ozbiljnost problema zahtijeva od evropskih vlada da budu ambicioznije kako SLAPP tužbe rastu širom EU. Također očekujemo da će predstojeća Preporuka Vijeća Evrope pružiti daljnje smjernice”, izjavila je direktorica EFJ Renate Schroeder.

Izvor: EFJ

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.