Neprovjerena statistika o žrtvama i kontradiktorne informacije šire se društvenim mrežama, dijelom zbog početnog kašnjenja u kriznim komunikacijama od strane vlasti i nedostatka podataka u stvarnom vremenu

foto: Pixabay / Ilustracija

Organizacija Reporteri bez granica (RSF) upozorila je na prepreke koje sprečavaju javnost da pristupi važnim informacijama nakon poplava koje su pogodile Nepal i Tibet 26. augusta.

Kako je istakao RSF u tekstu, djelomični prekidi telefonskih i električnih mreža, nedostatak pristupa određenim zonama katastrofe i dezinformacije na društvenim mrežama, ometaju izvještavanje novinara u Nepalu. U Tibetu, ove prepreke su pogoršane ograničenjima koja su nametnule kineske vlasti koje sprečavaju medije da slobodno pristupe pogođenim područjima. Ovaj nedostatak pristupa pouzdanim informacijama također podstiče širenje lažnih izvještaja o obimu i posljedicama katastrofe, naveo je RSF.

Dok se operacije potrage i spašavanja u Nepalu nastavljaju, tačan broj žrtava ostaje nepoznat. Prema informacijama RSF-a koje su i dalje nepotpune, novinari su direktno pogođeni smrtonosnim poplavama, odnosno najmanje četvero je nedostupno ili nestalo.  Oni koji su preživjeli, od kojih su mnogi i dalje traumatizovani, nastavljaju raditi u izuzetno teškim uslovima.

„Nije riječ samo o ljudskim i materijalnim gubicima. U nekim područjima način života cijele zajednice je uništen“, kaže dopisnik RSF-a u Nepalu Binod Dhungel.

Međutim, oštećeni putevi i nedostatak transporta ometaju rad novinara na terenu i ograničavaju izvještavanje međunarodnih novinara i medijskih profesionalaca iz glavnog grada Katmandua. Mnoge radio stanice ne rade u pogođenim područjima i nemoguće je štampati novine zbog nestanka struje. Najmanje devet medijskih ureda je pogođeno. Prostorije Radija Nuwakot i Radija Chimteshwor u Nuwakotu su oštećene, dok druge ne mogu raditi zbog nestanka struje.

Neprovjerena statistika o žrtvama i kontradiktorne informacije šire se društvenim mrežama, dijelom zbog početnog kašnjenja u kriznim komunikacijama od strane vlasti i nedostatka podataka u stvarnom vremenu, što otežava napore za reagovanje u hitnim slučajevima i rad novinara.

Célia Mercier, šefica odjela RSF-a za Južnu Aziju, izjavila je da je u katastrofi ovih razmjera pristup pouzdanim i nezavisnim informacijama ključan te je uputila poziva nepalskim vlastima da omoguće siguran pristup novinarima područjima pogođenim katastrofom. Organizacija također poziva vladu da češće pruža tačnije službene podatke i da garantuje slobodan protok provjerenih informacija, umjesto da novinare i javnost ostavlja da se oslanjaju na društvene mreže koje su trenutno prepune glasina i dezinformacija.

„Platforme društvenih mreža također moraju pojačati moderiranje sadržaja koji je lažan ili manipulisan umjetnom inteligencijom što podstiče konfuziju. U kriznim situacijama promovisanje pouzdanog novinarskog sadržaja trebalo bi biti glavni prioritet kako bi se pomoglo onima koji su pogođeni“, rekla je Mercier.

Dezinformacije i obmanjujući sadržaj koji preplavljuje društvene mreže glavne su prepreke pristupu pouzdanim informacijama, navodi RSF. Portal za provjeru činjenica NepalFactCheck, koju je 2020. godine na vrhuncu pandemije Covida 19 pokrenuo Centar za istraživanje medija u Nepalu (CMR-Nepal), i blog MySansar, imaju za cilj provjeriti veliki broj lažnih vijesti i sadržaja generisanog umjetnom inteligencijom i mobilizovale su se u odgovoru na prirodnu katastrofu.

Stranica je demantirala snimak poplave u Nepalu koji je generisala umjetna inteligencija, kao i još jedan isječak koji navodno prikazuje nepalskog ministra unutrašnjih poslova kako ulazi u tunel s vojskom, a koji je zapravo potekao iz indijske države Uttarakhand. Drugi dio sadržaja lažno je tvrdio da su ljudi zarobljeni na gradilištu hidroelektrane spašeni. Spasilačke operacije su se zapravo odvijale na susjednom mjestu. Kako bi se suprotstavilo dezinformacijama, Vijeće za medije Nepala postavilo je portal za prijavljivanje lažnih informacija.

Cenzura u Tibetu

U susjednom Tibetu, kako je naveo RSF, poteškoće u pristupu informacijama su još više zabrinjavajuće. Prema informacijama RSF-a, nijednom nezavisnom tibetanskom mediju ili međunarodnoj novinskoj organizaciji nije dozvoljen pristup području pogođenom katastrofom. To, kako je naglasio RSF, odražava dugogodišnju praksu kineskog režima koji vrši jednu od najstrožih kontrola u svijetu nad medijskim profesionalcima.

RSF je istakao da već dugo napominje kako je samo novinarima kojima su vlasti prethodno odobrile dozvoljen ulazak na teritoriju, uglavnom kao dio strogo nadziranih izvještajnih misija. Nakon katastrofe, dodaje RSF, kineski režim je ovlastio samo državne medije da izvještavaju o poplavama, a izvještaji su naglašavali postignuća i uspjehe režima u naporima za pomoć umjesto da pruže sveobuhvatan prikaz razmjera i uticaja katastrofe. Prema kineskim državnim novinama Xinjing Bao, vlasti su također kaznile najmanje deset korisnika interneta zbog „širenja glasina“ povezanih s katastrofom.

„Posljednjih godina, pod mandatom Xi Jinpinga, Tibet je de facto postao crna rupa informacija. Nijednom nezavisnom tibetanskom mediju, niti bilo kojem međunarodnom mediju, nije dozvoljeno slobodno izvještavanje o vijestima iz ove regije. Jedini mediji kojima je dozvoljen rad su oni koje kontroliše država i njeni propagandni organi koji izvještavaju o događajima u skladu sa smjernicama koje je odobrio Odjel za propagandu Komunističke partije Kine“, rekla je Aleksandra Bielakowska, šefica zagovaranja u RSF Azija-Pacifik.

Dodala je da je u ovim okolnostima praktično nemoguće procijeniti stvarne razmjere tragedije, jer, kako je naglasila, režim nastoji uljepšati svoj međunarodni imidž i ugušiti svaku informaciju koja bi ga mogla prikazati u nepovoljnom svjetlu.

Kalsang Jigme, glavni urednik nezavisnog medija Tibet Radio, rekao je za RSF da ovaj put kontrola informacija izgleda mnogo stroža, što novinarima izuzetno otežava razumijevanje pravih razmjera katastrofe. Dodao je i da je primijetio vrlo visok nivo cenzure i kontrole informacija unutar Tibeta. Pored toga, kazao je i da je pokušao kontaktirati Tibetance u egzilu čije se porodice nalaze u područjima pogođenim poplavama te da su mnogi nerado dijelili informacije jer se boje da bi javno istupanje moglo ugroziti njihove porodice u Tibetu.

Prema informacijama koje je prikupio Tibet Radio, Tibetanci koji žive u egzilu teško kontaktiraju svoje rođake u regiji. Tibet Radio je nezavisno potvrdio da se vjeruje da je najmanje 29 Tibetanaca umrlo, u poređenju sa zvaničnim brojem od 16 žrtava koje je prijavila Kina. Izvori RSF-a također su izvijestili o široko rasprostranjenoj cenzuri na kineskim društvenim mrežama, posebno na platformi WeChat, gdje su vlasti cenzurisale ili izbrisale reference na poplave.

Između 27. augusta i 2. septembra, kako je naglašeno iz RSF, glavni kineski državni mediji nastavili su se fokusirati na objavljivanje nove knjige predsjednika Xi Jinpinga „Odabrana djela Xi Jinpinga o kulturi“, kao i na njegove državne posjete, posebno Kirgistanu i Egiptu, čime su ograničili medijsko izvještavanje o poplavama.

FACT News je izvijestio da kineska vlada blokira pristup službenoj web stranici nepalske policije koja se koristi za identifikaciju tijela žrtava poplava čime se ograničava protok informacija u Kini. Ova tvrdnja je potvrđena na web stranici RSF-a „China Firewall Test“, koja korisnicima omogućava da provjere je li web stranica dostupna iz Kine, navedeno je iz RSF.

Izvor: RSF

___