Protesti u Kini na naslovnicama širom svijeta, ali ne i u kineskim medijima

Protesti u Kini na naslovnicama širom svijeta, osim unutar Kine

Protesti u Kini na naslovnicama širom svijeta, ali ne i u kineskim medijima

Kineski mediji su uglavnom ignorisali protest koji se smatra jednim od najvećih koji je izbio u posljednjih nekoliko decenija.
 
foto: Screenshot / Twitter
 
Hiljade demonstranata okupljalo se na ulicama više od deset kineskih gradova posljednjih dana pozivajući na ukidanje strogih mjera vezanih za Covid i na političke slobode, piše CNN u tekstu u kojem su ovi protesti nazvani “rijetkom manifestacijom bijesa na račun Komunističke partije Kine”, koja je uvela oštre restrikcije u zemlji zbog suzbijanja Covida.
 
CNN navodi da su demonstracije u Kini jedna od glavnih, ako ne i glavna priča, za velike novinske organizacije širom svijeta, ali ne i za kineske državne medije, gdje gotovo da nije bilo izvještaja o tome.
 
Kineski mediji su uglavnom ignorisali protest koji se smatra jednim od najvećih koji je izbio u posljednjih nekoliko decenija, jer kineski lider Xi Jinping, kako piše CNN, koristi mnoštvo mjera kako bi smanjio izvještavanje i ugušio neslaganje u ovoj autoritarnoj zemlji.
 
CNN navodi primjer da na početnoj stranici državne kineske novinske agencije Xinhua nije bilo nijedne priče o demonstracijama koje su se održale u ponedjeljak. Takođe, prema pretraživanju na web stranici ove agencije, riječ “protest” nije se koristila ni u jednoj digitalnoj priči otkako su protesti izbili.
 
Pored agencije Xinhua, kako navodi CNN, i drugi državni mediji ignorišu masovne demonstracije u Kini, koje su izbile u najmanje 16 gradova. Pisanje o protestima u ponedjeljak je izostalo i na web stranicama People’s Daily i China Daily, druge dvije istaknute medijske organizacije koje su pod kontrolom države.
 
Jonathan Yerushalmy iz The Guardiana napisao je i kako je na kineskom javnom servisu CCTV veći dio jutra bio posvećen najavi planiranog lansiranja svemirske letjelice Shenzhou-15 na kinesku svemirsku stanicu u utorak.
 
„Nedostatak medijske pokrivenosti, zbog Xijeve kontrole, ograničava širenje informacija i u određenoj mjeri pomaže u sprečavanju neobuzdanog širenja protesta“, izjavio je Philip Hsu, direktor Centra za kineske studije na Nacionalnom univerzitetu u Tajvanu.
 
On je dodao kako bi ovakav način šutnje o protestima u medijima moglo biti posljedica autocenzure. „Ovakav scenario odražava još fundamentalniju kontrolu Partije nego da postoje dekreti, jer su mediji duboko uslovljeni time šta mogu, a šta ne mogu da rade, a da ne moraju da budu upućeni od slučaja do slučaja“, kazao je Hsu.
 
U simboličnom protestu protiv sve strožije cenzure, mladi demonstranti širom Kine držali su listove bijelog papira koja predstavlja metaforu za nebrojene kritičke postove, novinske članke i naloge na društvenim mrežama koji su izbrisani s interneta.
 
No, ovakvo zamračenje u izvještavanju, kako piše CNN, nije suzbilo rastuće proteste ili sakrilo istinu od svijeta o čemu se piše na društvenim mrežama.
 
Dodaje se i da je moguće da iz tog razloga državni mediji pomalo mijenjaju svoj pristup, te u nekim slučajevima prikazuju članke koji nagovještavaju da bi vlada mogla raditi na ublažavanju strogih strategija za Covid. Tako je na primjer People's Daily na svojoj stranici objavio naslov koji kaže da je potrebna “preciznost” “dok gradovi uvode optimiziran odgovor na Covid”. Drugim riječima, kako piše CNN, beskompromisna Covid ograničenja moraju se malo ublažiti.
 
Philip Hsu je kazao kako su protesti već rezultirali jednom “bitnom” promjenom koju će biti “teško vratiti”, te da pojedini građani sada znaju da njihov otpor ima dobre šanse u tome da im se pridruže i drugi.
 
Izvor: CNN
___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.