Stvarni napredak u pogledu slobode izražavanja i medijske nezavisnosti nije ostvaren, a politička uplitanja i nasilje protiv novinara i dalje su ozbiljan problem, ukazuje Evropska komisija.

foto: Unsplash / Ilustracija

Posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na putu prema Evropskoj uniji jasno naglašava zabrinjavajuće trendove kad su u pitanju stanje medija, sloboda govora i izazovi s kojima se suočavaju novinari i novinarke.

Za Bosnu i Hercegovinu je istaknuto kako, tokom izvještajnog perioda, nije postignut nikakav napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija te zaštite novinara.

„Zemlja i dalje doživljava duboku stagnaciju medijskih sloboda, uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja“, navedeno je u Izvještaju.

Ističe se kako se novinari suočavaju s kontinuiranim pritiscima i zastrašivanjem, pa se taksativno navode:

- politički pritisak i prijetnje (nastavljeni su politički pritisci, verbalni napadi, zastrašivanje i prijetnje novinarima, uključujući i od političkih zvaničnika, a posebno su ciljane novinarke; vlasti su te prijetnje i napade nastavile umanjivati umjesto da pokažu nultu toleranciju)

- statistika napada (Visoko sudsko i tužilačko vijeće počelo je prikupljati službene podatke i prijavilo 36 napada; Udruženje BH novinari primilo je 54 prijave u 2024. (dok ih je 2023. bilo 84), a Ured Ombudsmana devet)

- SLAPP tužbe, koje su osmišljene da zastrašuju i ušutkavaju, dodatno potiču samocenzuru; broj takvih tužbi se značajno povećao tokom 2024. godine (35 tužbi u odnosu na 41 u prethodnih 10 godina), što naglašava hitnost usklađivanja s evropskim anti-SLAPP zakonodavstvom)

- institucionalno praćenje (postavljena je sveobuhvatna mreža kontaktnih tačaka u tužilaštvima i tijelima za provođenje zakona širom zemlje za praćenje slučajeva prijetnji i nasilja protiv novinara; međutim, vlasti moraju osigurati održivost te mreže i dokazati postojanje rezultata u institucionalnom postupanju)

- prekarnost profesije (novinarstvo je nesigurna profesija s niskim plaćama i slabom sigurnošću posla; radnička prava se jedva poštuju, sindikalizacija je niska, a novinarke su u još lošijoj situaciji)

Nekoliko ozbiljnih nedostataka i nazadovanja

Kada je riječ o zakonskom okviru, izvještaj ističe nekoliko ozbiljnih nedostataka i nazadovanja:

- dekriminalizacija klevete (krivične kazne za klevetu u Republici Srpskoj i dalje imaju „zastrašujući učinak“ (chilling effect), odnosno mogu dovesti do samocenzure i odvraćanja od izražavanja mišljenja; preporučuje se da se kleveta dekriminalizuje u cijeloj zemlji)

- Zakon o „stranim agentima“ u entitetu Republika Srpska (zakon usvojen u Republici Srpskoj u februaru 2025. godine, koji je ciljao grupe civilnog društva kao „strane agente“), nepovoljno je uticao na slobodu udruživanja, izražavanja i informisanja, posebno za medijske grupe registrovane kao nevladine organizacije; Ustavni sud ga je u maju proglasio neustavnim).

Finansijska nestabilnost i politička kontrola javnih emitera predstavljaju veliki problem za medijski pluralizam, pa se navode sljedeći problemi:

- finansijska održivost (nije postignut nikakav napredak u osiguravanju finansijske održivosti BHRT-a (Radiotelevizije Bosne i Hercegovine), koji je usljed nedostatka stabilnih sredstava i dugotrajnih sudskih sporova s entitetskim emiterima i dalje u ozbiljnoj opasnosti od gašenja; dug RTRS-a prema BHRT-u iznosi gotovo 50 miliona eura)

- politički uticaj na javne emitere (državne i entitetske) i dalje traje putem politički kontrolisanih upravnih odbora)

- širenje dezinformacija (Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) nastavlja širiti ruske dezinformacije, uključujući one o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine i o evropskom putu Bosne i Hercegovine)

- transparentnost vlasništva.

U dijelu Izvještaja spominje se i gašenje medijske kuće Al Jazeera Balkans te smanjenje finansiranja od strane donatora, uključujući i ukidanje USAID-a. Ti događaji se navode kao ključni faktori koji dodatno pogoršavaju ionako loše stanje slobode medija i prostora za djelovanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini.

Naglo zatvaranje Al Jazeere Balkans ostavilo je najmanje 200 novinara i medijskih radnika bez posla, što ukazuje na nestabilnost i nesigurnost novinarske profesije, navela je Komisija. Kad je u pitanju gašenje USAID-a, navedeno je kako je to ozbiljno utjecalo na funkcionisanje nezavisnih medijskih kuća i organizacija civilnog društva.

Preporuke iste kao i prošle godine

Evropska komisija je ponovila preporuke iz prethodne godine koje ostaju važeće i za koje navodi da se hitno moraju provesti:

1.  Osigurati zaštitu novinara i sistemsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad njima.

2.  Osigurati finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera te uskladiti entitetsko zakonodavstvo s državnim zakonom o sistemu javnog emitovanja.

3.  Usvojiti zakonodavstvo o transparentnosti vlasništva medija i kriterijima za javno oglašavanje.

4.  Osigurati da se kleveta dekriminalizuje u cijeloj zemlji.

5.  Usvojiti zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima u skladu s pravnom stečevinom Evropske unije.

Osnovne razlike u odnosu na prošlogodišnji izvještaj su: uspostavljenje mreže kontakt tačaka na nivou cijele zemlje; porast pokušaja da se uvedu represivna zakonska rješenja; uvid u podatke da je povećan broj SLAPP slučajeva u odnosu na prethodnu godinu; prepoznata dodatno ugrožena stabilnost mnogih medija, kao i prostor za civilno društvo.

Zaključno, nalazi ukazuju na to da, iako postoje neki mehanizmi za praćenje, stvarni napredak u pogledu slobode izražavanja i medijske nezavisnosti nije ostvaren, a politička uplitanja i nasilje protiv novinara i dalje su ozbiljan problem.

Kompletan izvještaj dostupan je na ovom linku.

Izvor: Evropska komisija

___