Na seksističke uvrede zastupnika zatvaraju se oči

Političari ženomrsci i njihovi navijači na društvenim mrežama

Na seksističke uvrede zastupnika zatvaraju se oči

Seksistička obraćanja u Skupštini Kantona Sarajevo i Parlamentu FBiH.
 
foto: Screenshot YouTube/ tvsa
 
Nijedan zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) nije osudio seksističko i mizogino obraćanje zastupnika Saveza za bolju budućnost (SBB) Dževada Poturka koji je za skupštinskim mikrofonom, na sjednici 27. jula, komentarisao haljinu ministrice za visoko obrazovanje u Vladi KS Aleksandre Nikolić. Za njegov je ukus, iako ga niko nije pitao, ta haljina bila providna i kako je rekao, za plažu, a ministrici bi dao da uz nju nosi “krtolu i paradajz”. 
 
Nijedan muški kolega, istog dana, tokom rasprave o ustavnom uređenju u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), nije reagovao, ako se u reakciju ne uključuju podsmijesi, ni na procjene zastupnika Demokratske fronte (DF) i Stranke demokratske akcije (SDA) da li je zastupnicu Sabinu Ćudić moguće voljeti ili ne.
 
Na reakciju zastupnice Vildane Bešlije, koja je u Skupštini KS tražila od rukovodstva da se seksistički nastupi osude, kazne i u budućnosti odmah prekinu, te da se Poturak izvini ministrici Nikolić, predsjedavajući Elvedin Okerić iz Naroda i pravde (NiP), vrlo ozbiljno je rekao kako komentar o haljini nije čuo, dok predsjedavajući Predstavničkog doma federalnog Parlamenta Mirsad Zaimović iz SDA uz osmijeh izgovara kako čak i zna neke ljude koji vole zastupnicu Ćudić iz Naše stranke, čije je članica i Bešlija. Pokušaj duhovitosti, ispostaviće se, biće uspješan, jer je Zaimović nagrađen gromoglasnim smijehom ostalih zastupnika na sjednici. 
 
To da su smijeh i zatvaranje očiju, odnosno ušiju, bili jedine reakcije muških kolega koje su, na vrijeđanje, dobile Nikolić i Ćudić, nisu primijetili ni mediji koji su događaje prenijeli kao vijest sa naslovima: “Žustra rasprava u Skupštini KS - Poturku zasmetala haljina ministrice Nikolić, Okerić: Kući pa lupaj”, “Burno u Skupštini KS: Poturak uputio neumjesne komentare o odjeći ministrice Nikolić”, “Cirkusijada na Skupštini KS-a: Providna haljina i modni guru”, fokusirajući se na raspravu koju je izazvala izjava zastupnika Poturka, ali ne i na ono šta ona sugeriše, dok tek rijetki primjećuju da je riječ o seksizmu i mizoginiji u skupštinskim klupama: “Seksistički istup na Skupštini KS, oglasio se i Forto: Dževadu Poturku zasmetala haljina u kojoj je došla ministrica Aleksandra Nikolić”, “Seksizam i uvrede u Skupštini KS i Federalnom parlamentu”.  
 
Jedan od najvažnijih razloga tome je pretpostavka da u patrijarhalnom društvu, kakvo bosanskohercegovačko jeste, tek rijetki razumiju da je takav govor problematičan, mrzilački i diskriminatoran, pa onda i ne čudi da Poturak, inače proslavljeni kick bokser, u rukama univerzitetske profesorice Nikolić prije svega vidi “krtole i paradajz”, jer je za žene osim što bi trebale da se obuku prema njihovim pravilima, sasvim normalno da barataju povrćem, a ne knjigom. Drugi važniji je činjenica da godinama unazad seksizam i mizoginija u Bosni i Hercegovini, sa tek rijetkim izuzecima, ostaju potpuno nekažnjeni. Treći je uvriježena svijest da je komentarisanje ženskog izgleda, ocjenjivanje sposobnosti i kompetentnosti na osnovu fizičkog, komentarisanje godina i načina odijevanja žena za veliki broj muškaraca, ali i žena “normalnost” u kojoj ne vide ništa loše.
 
Navijači na društvenim mrežama
 
Stoga i ne čude salve podrške na društvenim mrežama za primitivne komentare, način komunikacije i neprimjereno ponašanje izabranih zvaničnika, nakon seksističko mizoginog napada u kantonalnoj skupštini i uvreda u federalnom Parlamentu, a sve pod krinkom očuvanja morala.
 
Na jednoj od njih, na jednom od Facebook profila zastupnika Dževada Poturka, navodi se kako je zastupnikova reakcija “hit tj. borba morala zdravog uma i razmišljanja protiv osoba i nemorala koje trebaju biti uzor i prikladno se obući, jer su ipak oni nosioci zajednice i društva”, te da je izazvala burnu reakciju jer je upozorio ministricu na njen kodeks oblačenja. Desetine ostalih uz podršku zastupniku u komentarima traže sliku ministrice da ocijene kako to ministrica izgleda i da li je haljina dovoljno providna ili ne. Komentari su slični i na njegov poziv da pratitelji zaključe je li nešto loše rekao uz snimak sa skupštinskog zasjedanja. 
 
Na tekst portala Faktor na društvenoj mreži Facebook, o onome što se desilo u Skupštini KS, iako niko nije ni vidio u čemu je došla, korisnici, u jednakom broju i muškarci i žene, ministrici poručuju da mora poštovati dress code, o kojem također ne znaju ništa, uz uvrede na račun njenih godina, izgleda i spola.   
 
Podsjetimo, ministrica za nauku i visoko obrazovanje Kantona Sarajevo Aleksandra Nikolić među prvima je reagovala nakon što je Stjepan Kljuić, bivši član Predsjedništva BiH, ministricu osnovnog i srednjeg obrazovanja Naidu Hota-Muminović, gostujući na Face TV, nazvao zabrađenom  zbog toga što nosi hidžab .
 
“Imam čast i zadovoljstvo što sa ministricom Hota-Muminovic blisko sarađujem. Zaista je sramotno ovu vrijednu, inteligentnu i hrabru ženu vrijeđati na način kako je to učinio pseudointelektualac Stjepan Kljuić. Raznolikost i tolerancija je ono što čini našu domovinu, a time se dičimo. Stoga puna podrška ministrici Hota-Muminović”, napisala je tada ona na svom Facebook profilu.
 
Dok su muške kolege, kada je trebalo, ostale bez teksta u slučaju ministrice Nikolić i zastupnice Ćudić, koja je na svom Instagram profilu podijelila šta se događalo u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta, reagovale su također žene. U Skupštnini KS to je uradila Vildana Bešlija, u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta zastupnica Sanela Prašović Gadžo.  
 
“Nakon sto sam jutros reagirala na mizogine komentare kolega u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH izrečene o kolegici Sabini Ćudić, večeras me zatekla vijest da je još jedan zastupnik u Skupštini KS na primitivan način danas uvrijedio ministricu Aleksandru Nikolić komentirajući njen izgled i odjeću”. 
 
“Principijelno ne mogu i ne želim preći preko toga šutke, jer je uvredu ministrici Nikolić izrekao moj stranački kolega Dževad Poturak.  Naprotiv, snažno osuđujem taj postupak koji predstavlja seksistički istup zastupnika Poturka”, napisala je, između ostalog, na svom Facebook profilu Pašović Gadžo.
 
Dodala je kako je očigledno da kolegama, muškarcima u politici, moraju svakodnevno objašnjavati da žene u politici moraju doživljavati i prihvatati kao sebi jednake, ravnopravne, stručne ili stručnije od mnogih političara, te da nikada ne smiju prosuđivati njihove kompetencije temeljem frizure, haljine, izgleda. 
 
Ona je ranije reagovala na mizogine uvrede upućene zastupnici Ćudić i pozvala Etičku komisiju Parlamenta “da pokaže zrelost i ispravnost i pokrene postupak zbog uvreda i mizoginog ponašanja na račun kolegice Sabine Čudić”.
 
 
Seksizam usmjeren prema političarkama i novinarkama
 
U Analizi određenih slučajeva mizoginije i seksizma i reakcija javnosti na njih u periodu od 2013. do 2018. godine u BiH se navodi da smo svakoga dana svjedoci situacija u kojima se krše zakoni kojima su zaštićena ženska prava, te da ta kršenja nisu rijetki, izolovani slučajevi, već predstavljaju društveni normativ koji se čak i ne preispituje, te da često prođu i nekažnjeno. 
 
Ova analiza pokazala je da se seksističkim i mizoginim govorom u javnom prostoru najčešće koriste političari, a da je on usmjeren najčešće prema njihovim koleginicama političarkama te prema novinarkama.
 
Između ostalih navodi se primjer zamjenika sekretara Predsjedništva BiH Dženana Selimbegovića, koji je 2017. godine na svom Facebook profilu napisao riječi upućene novinarkama Saneli Prašović Gadžo i Arijani Saračević Helać. “Gledam trailer za nekakav intervju na BHT-u. Sjele dvije `polovnjače` jedna nasuprot druge. Jedna loše izblajhana, a druga sa sfušerenim kolagenom u usnama. Ljudi ih zovu novinarkama. I sada ova izblajhana mrtva hladna kroz čuperak loše njegovane kose, izvali da je BiH u ratu odbranila u stvari šaka novinara na BHT-u. Ništa Armija BiH, ništa heroji, ništa Alija… samo ona i njena raja…”.
 
Zbog ovog je slučaja Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH otvorila predmet i u junu 2018. godine donijela Preporuku u kojoj su ombudsmeni utvrdili da Facebook status Selimbegovića „ima elemente uznemiravanja, radnje zabranjene Zakonom o zabrani diskriminacije, s obzirom da se komentarišući fizički izgled Sanele Prašović Gadžo i Arijane Saračević Helać, koriste uvredljivi i ponižavajući epiteti, na koji način je došlo do povrede dostojanstva imenovanih i stvaranja degradirajućeg, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja.”
 
U oktobru 2015. godine, tadašnji ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, izvrijeđao je na konferenciji za medije novinare i novinarke Radio televizije Republike Srpske, nazvavši novinarku Biljanu Knežević „silikonjarom“, izjavivši da se „od botoksa ne vidi lice novinara“. Pored Kneževićke, Mektić je napao i novinarke Nadu Veletić i Nadu Arlov, iznoseći prozivke o članovima njihovih porodica. 
 
Mektić se nije izvinio za seksističke i mizogine riječi upućene novinarkama, pa čak ni kada je to od njega traženo tokom nastupa na drugim televizijama. Nesmetano je, bez ikakve novčane ili bilo koje druge vrste kazne, nastavio da obavlja svoje dužnosti. 
 
U martu 2014. godine, Milorad Dodik, tada predsjednik RS i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je na javnoj tribini u Istočnom Sarajevu novinarki BN Televizije Slađani Jašarević koja je prišla govornici da uzme svoj mikrofon, rekao: „Šta radiš, ne razumijem? Uopšte mi nisi zgodna da te gledam toliko dugo, je** te. Šta hoćeš sad? Je l’ njoj nešto zabranjeno ovdje? Slušaj. Nisam ti ja muškarac za tebe“. Novinarka je na to odgovorila da to stvarno nema smisla i da se ne ponaša tako, jer Dodik može da joj bude otac, dok je publika u sali na sve to reagovala neukusnim dobacivanjima. Dodik, naravno, nije kažnjen za ove uvrede.
 
Početkom 2013. godine, Semir Efendić, načelnik opštine Novi Grad u Sarajevu, preko društvene mreže Facebook, izrazio je svoje negodovanje povodom osnivanja Kluba parlamentarki u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Naveo je kako takva vrsta organizovanja može donijeti samo štetu, i to posebno ženama kojima se na taj način ispire mozak do te mjere da više nisu sposobne za normalnu socijalizaciju s ostatkom društva. Ni za Efendića nije bilo sankcija zbog ovog istupa.
 
Seksizam i mizoginija nisu isto
 
Seksizam je zasnovan na stereotipma ili predrasudama i baziran je na temelju pola, i usko je vezan sa dikriminacijom po tom osnovu. Iako može biti pojava koja je usmjerena na oba pola, najveći broj seksističkih napada i ispada se odnosi na žene.
 
Rijč „seksizam“ postala je široko poznata tokom Pokreta za oslobođenje žena 1960-ih. U to vrijeme feministički teoretičari objašnjavali su da je ugnjetavanje žena rasprostranjeno u skoro čitavom ljudskom društvu i počeli su da govore o seksizmu umjesto muškog šovinizma.
 
Prema definiciji, mizoginija je mržnja, prezir, nepovjerenje i duboko ukorijenjene predrasude prema ženama. Sociolog Michael Flood tvrdi da mizoginija funkcioniše kao ideologija ili sistem vjerovanja koji je hiljadama godina sastavni dio patrijarhalnih društava ili društava u kojima dominiraju muškarci, i kontinuirano postavlja žene u podređeni položaj s ograničenim pristupom moći i mogućnostima odlučivanja.
 
Flood još dodaje da je mizoginija sustavna, transpovijesna pojava, ugrađena u zakone i društvene institucije. Toliko je prisutna i naturalizirana da se neki njeni vidovi čak ni ne smatraju mizoginijom i prihvaćaju kao normalan diskurs. 
Feministica Naomi Wolf kaže kako se protivi nepravilnom potenciranju riječi kojima se pokušavaju skupiti politički bodovi: seksizam nije mizoginija, neko može voljeti žene, a opet rado podržavati rodne stereotipe ili sisteme koji diskriminiraju žene (u oba je slučaja riječ o seksizmu). “Žao mi je što se u rječniku spajaju te dvije riječi. Seksizam je prema mizoginiji ono što je antisemitizam prema mržnji prema Židovima. Nijedan pojam nije potpuno prihvaćen, ali potrebna je definicija u jeziku kako bismo razumjeli i borili se protiv nepravde”, objašnjava ona.
 
Autori Analize određenih slučajeva mizoginije i seksizma i reakcija javnosti na njih u periodu od 2013. do 2018. godine u BiH navode da je statistika najbolji pokazatelj da je mizoginija u BiH još uvijek živa. “Čak svaka druga žena u BiH je žrtva nasilja u porodici. To znači da je polovina ženske populacije izložena najekstremnijem obliku mizoginije. A druga polovina je u nekom trenutku svog života iskusila neku vrstu polne diskriminacije ili mržnje. Mnoge od njih možda toga nisu ni bile svjesne, jer je mizoginija toliko duboko utkana u našu svijest da je često i ne primjećujemo”.
 
 
Ovaj članak je nastao na osnovu monitoringa medija Reporting Diversity Network 2.0 uz finansijsku podršku Evropske unije, Balkan Trust for Democracy, projekta njemačkog Marshall fonda Sjedinjenih Američkih Država i Norveškog ministarstva vanjskih poslova.  Sadržaj je isključiva odgovornost članova mreže i ne odražava nužno stavove EU, norveškog Ministarstva vanjskih poslova, Balkan Trust for Democracy, Fonda German Marshall Sjedinjenih Država ili njegovih partnera.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.