Novinarstvo je poraženo u izvještavanju o Gazi, zaključak diskusije na Bookstanu

Foto: Nejra Hasečić

Novinarstvo – ono u službi javnog interesa – danas se suočava s ozbiljnim izazovima: od političkih pritisaka, uticaja tehnologije i društvenih mreža, nesigurnosti i pada ugleda profesije, do iznevjerenih principa i manjka uticaja na podsticanje empatije i suzbijanje nasilja.

O ovim temama govorilo se na panelu Novinarstvo: Diskurs istine, koji je održan prošlog petka u okviru Međunarodnog festivala književnosti i umjetnosti Bookstan. U potrazi za odgovorom na pitanje kako, uprkos tim izazovima, govoriti jezikom istine razgovarali su novinari Senad Avdić, Dinko Gruhonjić i Boro Kontić. Razgovor je moderirao politolog, publicista i univerzitetski profesor Nerzuk Ćurak.

Novinarstvo između algoritama i istine

Budući da nikada nije bilo lakše doći do velikog broja informacija online, danas je fantastično baviti se novinarstvom, rečeno je tokom diskusije. Napredna tehnologija omogućava brz protok informacija, ali otvara i prostor za učenje i eksperimentisanje.

“Tu je potrebno i iskustvo – da bi se znalo razlučiti šta je važno, a šta nevažno. Upravo zbog te kombinacije tehnologije i mogućnosti učenja, mnogi smatraju da nikada nije bilo bolje vrijeme za ulazak u novinarstvo“, rekao je Kontić.

Učesnici su se prisjetili vremena kada su novine pisale o tome kako publika provodi sate ispred malih ekrana kako bi ostala informisana, dok su danas mobilni telefoni postali glavni izvor pristupa medijskim sadržajima. Ova tema otvorila je i pitanje prezasićenosti informacijama i velikog broja izvora, što je uticalo na to da kvalitetno novinarstvo postaje sve rjeđa pojava.

“Dobro novinarstvo je kao vrhunska kuhinja – rijetko, posebno, nezaboravno. Većina ostalog je junk food: lako probavljivo, ali bez sadržaja”, kaže Kontić.

Ističući da društvene mreže preuzimaju vodeću ulogu u dolasku do publike, učesnici diskusije upozorili su da to značajno utiče na rad medija. Avdić je to nazvao “ludilom dezinformacijske ponude”, gdje su mediji, da bi došli do publike, postali ovisni o društvenim mrežama. U moru dezinformacija, smatra on, novinar mora biti “djelotvoran da bi posjedovao pravu informaciju” koju će plasirati javnosti.

“Tehnologija nam je oduzela alat kojim možemo popravljati svijet oko sebe. Ostaje nam samo da se borimo za istinu – da uvjerimo publiku da je ono što govorimo provjereno i tačno”, rekao je Avdić.

Ukoliko mediji žele biti vidljiviji na društvenim mrežama, Gruhonjić je dodao da moraju dodatno platiti i promociju vlastitog sadržaja.

“Ako ste mediji, vi ne postojite ako niste prisutni na društvenim mrežama. I onda se, naravno, desi taj paradoks da plaćate za proizvodnju sopstvenog sadržaja”, naglasio je Gruhonjić.

Dodao je i da mediji danas društvenim mrežama prilagođavaju i naslove tekstova kako bi ih algoritmi bolje prepoznali. Ipak, u moru copy-paste vijesti zaključeno je da publika, iako u manjoj mjeri, i dalje prepoznaje kvalitetne i provjerene informacije kada naiđe na nešto vrijedno, te da su čak spremni i plaćati za takav sadržaj.

Poraz novinarstva na ispitu Gaze

Najveću zabrinutost i razočaranje učesnici panela usmjerili su prema velikim zapadnim medijima, koji su donedavno važili za uzor u novinarstvu. Oštro kritikujući njihovo izvještavanje o Gazi, učesnici diskusije rekli su da su ti mediji, umjesto objektivnog i odgovornog izvještavanja, publici ponudili šutnju, selektivne informacije i cenzuru, praćenu političkim interesima.

Gaza je, kako su se složili Gruhonjić, Avdić i Kontić, ogolila sve slabosti savremenog novinarstva koje je palo na ispitu vjerodostojnosti.

“Kada mediji izgube vjerodostojnost, tada su izgubili sve, pa čak i novac“, rekao je Gruhonjić.

Također su ukazali na nedavno potpisano pismo više od stotinu novinara BBC-a, u kojem izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji su, kako tvrde, bili prisiljeni izvještavati o Gazi. To, kako je rečeno na diskusiji, uključuje izostanak moralnog stava pred zločinima, prikrivenu cenzuru, te korporativne i političke interese.

Poredeći izvještavanje zapadnih medija iz rata u Bosni i Hercegovini sa današnjim izvještavanjem iz Gaze, učesnici su istakli da je u tom smislu moć medija da zaustave konflikt bila romantizovana, te da su u kontekstu Gaze zakazali svi. Čak ni najstrašniji prizori iz Gaze, kako je naglašeno, ne izazivaju nikakve reakcije donosilaca odluka.

Umjesto odgovornosti i istine, kod izvještavanja velikih medija o Gazi, rečeno je da sve češće svjedočimo medijskoj tišini, površnosti i normalizaciji zla. Novinarstvo, nekada shvaćeno kao temeljna društvena sila, u slučaju Gaze svelo se na rutinsku profesiju bez kapaciteta da utiče na savjest i oblikuje bolji svijet.

Zapadni Balkan: Novinari između pritisaka i cenzure

Govoreći o situaciji u regiji, posebna pažnja posvećena je sve češćim i ozbiljnijim pritiscima na novinare i medije sa Zapadnog Balkana. Takvi pritisci ugrožavaju slobodu medija i pravo javnosti na pristup informacijama. Oni uključuju političke uticaje, SLAPP tužbe, govor mržnje, fizičke i online prijetnje i napade, te druge oblike zastrašivanja koji ugrožavaju slobodan rad medija i sigurnost novinara. Na diskusiji je rečeno da je situacija zabrinjavajuća u svim zemljama Zapadnog Balkana, a naročito u Srbiji.

Napadi na novinare, politički pritisci i nekažnjivost za napade u toj zemlji postali su gotovo normalizovani. U takvom okruženju, kako je naglašeno, nezavisno novinarstvo opstaje uz velike napore, najčešće bez adekvatne zaštite i podrške institucija.

Osim pritisaka, učesnici diskusije zaključili su da je u zemljama Zapadnog Balkana zabrinjavajuće i netransparentno vlasništvo nad medijima. Ovaj problem regionalne medijske scene, kako je istaknuto, mogao bi biti riješen kada bi to pitanje bilo zakonski regulisano. Međutim, učesnici nisu optimistični da će u tom pogledu uskoro doći do većih promjena. Naglasili su da je utopija vjerovati da će mediji u regiji Zapadnog Balkana imati podršku vlasti.

Zajednički zaključak bio je da novinarstvo nije garancija istine, već profesija koja je često podložna raznim interesima. Mediji su instrumentalizovani i izmanipulisani izvana, a na novinarima je da odluče u kojoj mjeri će biti dio te igre.

Diskusija je završena promišljanjem o ulozi i odgovornosti novinara u vremenu kada se granice između činjenica i propagande sve više brišu. Moderator Nerzuk Ćurak podsjetio je prisutne na misao pisca Milana Kundere, koji je napisao da je novinarstvo profesija koja vlada svijetom. Upravo zbog toga istaknuto je da novinari moraju biti svjesni te moći, ali i svoje odgovornosti prema publici i istini.