foto: Aida Nadarević

Na kanalima društvenih mreža nekoliko anonimnih portala iz Bosne i Hercegovine ovih dana pojavile su se ilustracije generisane umjetnom inteligencijom koje zloupotrebljavaju tragičnu tramvajsku nesreću u Sarajevu. Kroz svoje objave, portali su se, slijedeći staru praksu neprofesionalnog i neetičkog izvještavanja, vodili zaradom nauštrb tačnosti, poštovanja prema stradalima i njihovih porodica.

U tramvajskoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine poginuo je 23-godišnji Erdoan Morankić. U istoj tragediji, četiri osobe su povrijeđene, od kojih je 17-godišnja E.J. zadobila povrede opasne po život. Ona se još nalazi u bolnici, a javnost zvanične informacije o njenom zdravstvenom stanju dobija iz Opće bolnice „Prim.dr. Abdulah Nakaš“.

Građani Sarajeva, prvenstveno srednjoškolci, zbog nesreće protestuju već danima. O tome kako će dalje nastaviti sa protestima odlučiće na Plenumu građana na kojem će se diskutovati, dati prijedlozi i obavijestiti javnost o nastavku aktivnosti. Demonstranti u svojim zahtjevima, između ostalog, traže odgovornost za nesreću, ostavke svih odgovornih, ali i siguran javni prijevoz. Transparenti koje nose na protestima uključuju i poruke 17-godišnjoj E.J. da izdrži i da se oporavi.

Tragediju koriste za klikove

Na manipulativnim fotografijama koje su objavili anonimni portali lažno je prikazana teško povrijeđena E.J. kako leži na bolničkom krevetu, dok se pored nje nalazi direktor Opće bolnice dr. Ismet Gavrankapetanović i, kako se čini, bdije nad njom.

Anonimni portali nisu jedini koji tragediju koriste za klikove. Pridružio im se i Plenum.ba, platforma koja predstavlja, kako piše na njihovoj stranici, „zajednicu autora, novinara i kreativaca“. Vizija Plenuma je, kako je navedeno, postati „vodeća nezavisna medijska platforma u regiji, prepoznata po svom autentičnom sadržaju, etičkim standardima i inovativnom pristupu informisanju“. (Čitateljima ostavljamo da, na linku sporne objave, zaključe da li je ova platforma na tragu svoje vizije.)

Ne treba sumnjati da su u Općoj bolnici svi uposlenici itekako posvećeni brizi o povrijeđenoj tinejdžerki te da svoje snage usmjeravaju ka njenom ozdravljenju. Ipak, ovakve manipulativne fotografije, pored generisanja klikova i zarade, služe da bi se tragična nesreća u Sarajevu iskoristila za manipulisanje emocijama.

Takođe je problematično što se koristi lik maloljetne djevojke, što je suprotno zakonu i profesionalnim standardima koji nalažu zaštitu djece u medijima. Prvestveno, riječ je o netačnom i neodgovornom izvještavanju. Prenošenje dezinformacija, prema Kodeksu Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, predstavlja grubo kršenje osnovnih pravila novinarske profesije.

Nije samo manipulacija, nego i obmana

Manipulacija emocijama i netačno izvještavanje dio su problema u ovakvim ilustracijama. Uz navedeno, postoji i drugi aspekt – korištenje stvarnog lika dr. Gavrankapetanovića, ali i pitanje autorskih prava, mišljenja je Azem Kurtić, novinar BIRN HUB.

„Nakon što se napravi jedna fotografija koja je generisana umjetnom inteligencijom i objavi, time se obilaze autorska prava autora originalne fotografije koja je korištena za obradu. Takođe imamo i momenat u kojem se predstavlja maloljetna djevojka, zbog čega dolazi i do sukoba sa Zakonom o krivičnom postupku kada se spominju maloljetna lica. U tom slučaju uopšte ne bismo smjeli da objavljujemo fotografije i ime i prezime maloljetne osobe koja je uključena u bilo kakav postupak“, govori Kurtić za Media.ba.

Sporne ilustracije sadrže i treći aspekt na koji se zaboravlja, dodaje Kurtić. „Šta kada ova djevojka uzme telefon u ruke i krene da lista društvene mreže i vidi sve silne vijesti i sve silne objave koje spominju njeno ime i onda vidi da su neki neimenovani portali objavili njenu fotografiju na kojoj uopšte nije ona a oni je predstavljaju da jeste“, istakao je.

Pored toga, Kurtić smatra i da je u pitanju obmana javnosti jer je djevojka koja leži u bolničkom krevetu predstavljena kao E.J.

„Fotografije te djevojke nisu ni izašle u javnost i onda zamislite taj momenat u kojem će većina ljudi da povjeruje u to da dr. Gavrankapetanović sjedi pored ove djevojčice i bodri je i pazi. Ne kažem da to nije slučaj, ali takve fotografije neće nikad izaći u javnost zato što su etički i profesionalno upitne“, navodi Kurtić.

Nema opravdanja za korištenje spornih ilustracija

Smatra i da apsolutno nema opravdanja što su anonimni portali objavili spomenute ilustracije, napominjući da se to nije smjelo desiti kako ni kod takvih portala koji nemaju informacije o zaposlenim ili vlasništvu, tako ni kod mainstream medija. Kako je rekao, ukoliko su željeli ilustrovati informacije iz bolnice, mogli su zatražiti fotografije od kolega iz drugih medija koji danima prate dešavanja nakon nesreće, od kojih bi sigurno dobili dozvolu.

Korištenje tragične nesreće za klikove je, prema riječima Borislava Vukojevića, višeg asistenta odsjeka Komunikologija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, najgori mogući oblik upotrebe umjetne inteligencije.

„Kao AI entuzijasta, zalažem se za korištenje AI u novinarstvu, ali uvijek napominjem da se ne smije koristiti za manipulisanje realnim scenama koje se dešavaju ili su se desile. Apsolutno nema potrebe da se dodaje drama na već ionako dramatičnu situaciju – ilustracije tog tipa se mogu raditi samo ako nema direktne aluzije na stvarni događaj, uz obaveznu napomenu da je u pitanju AI generisana slika“, rekao je Vukojević za Media.ba.

AI se, kako je napomenuo, ne treba koristiti za generisanje fotografija, nego isključivo za obradu ili generisanje ilustracija koje ne sadrže osjetljive realne događaje.

Algoritamsko pojačavanje

Jedna od spornih objava na Facebooku jednog od posmatranih portala ima više od 4.000 lajkova. Tako veliki broj Vukojević opravdava ljudskom zainteresovanosti prema ovakvim događajima, što AI fotografije, kako je dodao, čini „odličnom“ prilikom za medije koji žele lajkove.

„Smrtni slučajevi bi trebali biti obrađivani senzitivno, sa poštovanjem privatnosti i intimnosti žrtava i njihovih porodica“, naglasio je Vukojević.

Na pitanje da li algoritmi društvenih mreža favorizuju sadržaj koji izaziva snažne emocije poput bijesa, straha ili tuge, Vukojević odgovara da to nije tako jednostavno, dodajući da algoritmi povećavaju domet objava koje su „emocionalno nabijene“, ali se ne mjeri isključivo preko slike nego ukupnog dojma.

Na sreću, kako dodaje, mnoge AI generisane slike spadaju u kategoriju low effort sadržaja, pa ih algoritmi sve češće ulove na vrijeme.

Ljudi klikaju na ono što je emotivno, a algoritam favorizuje sadržaj koji je klikabilan, smatra Kurtić. Ovakve nesreće, u kojima tramvaj izleti iz šina pri velikoj brzini dok ulazi u raskrsnicu, ne dešavaju se često i ovo je, prema njegovim riječima, klasična situacija kojoj se novinare uči na prvoj godini fakulteta: nije vijest da je pas ujeo čovjeka nego da je čovjek ujeo psa.

„Ovo je jedna od tih situacija koje su nevjerovatne i ljudi će da klikću na ove stvari upravo zbog toga što su toliko nevjerovatne i što se ne dešavaju toliko često. I mi ne smijemo da zaboravimo svoju novinarsku odgovornost u svemu ovome koja nam kroz etičke i profesionalne kodekse govori šta trebamo i šta ne trebamo. A objavljivati ovako generisane fotografije – apsolutno ne treba“, ističe Kurtić.

Pokušati ljudima objasniti posljedice

Objašnjava da ljudi na sadržaje vezane za tragedije intenzivno reaguju iz razloga jer se vezuju za ono što im je geografski ili emotivno blisko, a gubitak djeteta je mnogima emotivno blizak. S obzirom na to da je smrtno stradao 23-godišnji mladić, dodaje Kurtić, mnogi se mogu povezati s tom osobom i sa tom porodicom, bilo iz perspektive toga što su mladi ili iz perspektive što imaju djecu tih godina.

U komentarima čitalaca na spornim objavama primijetili smo da postoje i oni koji jasno upozoravaju da je ilustracija generisana umjetnom inteligencijom i da medij treba da je ukloni.

Na pitanje šta sa onima koji misle da je to stvarno, Kurtić kaže da se do nekih ne ljudi ne može doći i da će oni ostati u uvjerenju da ta manipulativna fotografija pokazuje povrijeđenu 17-godišnjakinju. Ipak, ono što se može uraditi jeste da se ljudima pokušaju objasniti posljedice ovakvih stvari kako bi se prevenirale takve objave.

„Konstantno upozoravanje, samo upozoravanje – prepoznajte sadržaj. Mislim da ljudi sada već intuitivno mogu da prepoznaju kada im nešto ne štima sa sadržajem, da će postajati sve bolji u prepoznavanju umjetno generisanog sadržaja“, kaže.

Na internetu ništa nije besplatno

Kurtić za Media.ba objašnjava da svaka platforma ima svoj različit algoritam kako će da servira sadržaj svojim korisnicima, a nakon što se objavi određeni sadržaj, radi se takozvani prikriveni testing.

„Nakon tog prikrivenog testiranja, kada algoritam vidi da neki sadržaj u tom testnom periodu ima veliki odziv publike, odnosno veliki broj klikova, da li na link, fotografije, video, ili broj lajkova, shareova, onda algoritam kaže 'e ovo je nešto što bi se moglo svidjeti većem broju ljudi'“, govori Kurtić.

Napominje da ne smijemo zaboraviti da na internetu ne postoji nešto što je besplatno i da to što neke mreže koristimo bez naknade, ne znači da te mreže ne zarađuju na neki drugi način od nas. Jedan od tih načina je, kako je dodao, da na sadržaj stavljaju reklame.

„Onog momenta kada algoritam vidi da je emotivni sadržaj, da je klikabilan i da ljudi idu dalje da vide taj video ili taj carousel fotografija koji je objavljen, on će pokrenuti još više da ga servira kako bi više ljudi moglo da vidi reklame. To je jedna strana toga, druga je ovo što sam govorio, vezano za emotivnu i geografsku povezanost ljudi sa određenim vijestima“, ističe Kurtić.

Upozorio je takođe i da će ovakvi i slični sadržaji generisani umjetnom inteligencijom sve više preplavljivati naše područje, kao što je bio slučaj sa pojavom velikog broja anonimnih portala.

„Ono što je mene strah jeste da će ovakvi ili slični sadržaji generisani umjetnom inteligencijom sve više preplavljivati naše područje pogotovo sada kada je, iako ne želim da dovodim cijelu ovu situaciju u vezu izborima, ali izborna je godina. Mislim da nas to čeka u ovom nekom narednom periodu“, kaže novinar BIRN HUB.

Problem anonimnih portala

Anonimni portali koji nemaju impressum, odnosno osnovne informacije o mediju, u Bosni i Hercegovini ozbiljno ugrožavaju medijsku scenu i štetno utiču i na javnost i na javno mnijenje. Takođe se dovode i u kontekst produkcije štetnog sadržaja.

Portali bez impressuma otežavaju korisnicima prepoznavanje izvora informacija i uspostavljanje kontakta za žalbe ili dodatne upite. Iz tog razloga, Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini je prošle godine provelo istraživanje u kome su klasifikovani informativni web portali i prema kriteriju postojanja, odnosno nepostojanja impressuma. Kako je navedeno u izvještaju Vijeća za štampu i online medije, mnoga istraživanja ukazuju upravo na problem netransparentnosti portala i posebno vlasništva nad njima. Spomenuto je istraživanje o medijskom pluralizmu Evropske unije koje navodi kako je vlasništvo nad digitalnim medijima još teže pratiti jer bilo ko može otvoriti web portal za cijenu domene koja iznosi 40 konvertibilnih maraka.

Vijeće za štampu i online medije je u spomenutom istraživanju evidentiralo postojanje 488 informativnih portala. Od ukupnog broja detektovanih portala, najviše portala (209) je sa nepotpunim impressumom, 197 je sa potpunim, a 82 portala je bez impressuma.

Iz Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini u izjavi za Media.ba su, komentarišući manipulativne ilustracije generisane umjetnom inteligencijom, kazali da bi građani prije svega trebali posvetiti oprez i ne konzumirati sadržaje web portala koji nemaju javno istaknute podatke o nazivu izdavača, glavnog i odgovornog urednika, članovima redakcije ni kontakt podatke.

Takvo postupanje je, kako je navedeno u izjavi, protivno Kodeksu za štampane i online medije u Bosni i Hercegovini koji propisuje obavezu medija da djeluju transparentno u javnom prostoru.

Takođe, Vijeće za štampu i online medije naglašava i da oprema teksta i neetično korištenje ilustracija prilikom izvještavanja o tragičnom događaju, koji pri tome uključuje i izvještavanje o maloljetnoj osobi, predstavlja kršenje gotovo svih odredbi Kodeksa.

„Ovakvim postupanjem i manipulacijom osjećanjima čitalaca, urušava se povjerenje javnosti u rad medija, grubo se krše principi tačnosti, profesionalizma, te etičnog korištenja informacionih tehnologija. Najveća šteta i najpogubnije posljedice su svakako izostanak suosjećanja i poštivanja privatnosti pogođenih ovim slučajem, ali i zbog negativnog utjecaja na građane. Etika i poštivanje osnovnih postulata ljudskih prava uvijek moraju biti ispred senzacionalizma i 'borbe za klikove'“, zaključili su iz Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.

___