Istraživanje: Kako se informišu hrvatski građani i koliko izbjegavaju vijesti

Istraživanje: Kako se informišu hrvatski građani i koliko izbjegavaju vijesti
Istraživanje Agencije za medije o tome kako se informiše hrvatska javnost, u kojoj mjeri hrvatski građani aktivno izbjegavaju vijesti te kakav im je stav o medijima
foto: Pixabay / Ilustracija
Gotovo 60 posto građana Hrvatske do vijesti u pravilu dolazi slučajno, a ne traži ih ciljano. Aktivna potraga za vijestima o političkim i društvenim dešavanjima znatno manje je svojstvena mlađim osobama, navedeno je u istraživanju koje je provela Agencije za medije o tome kako se informiše hrvatska javnost, u kojoj mjeri hrvatski građani aktivno izbjegavaju vijesti te kakav im je stav o medijima.
Čak 70 posto pripadnika generacije Z i generacije Y do vijesti u pravilu dolazi slučajno, odnosno navode da ih „nikada“ ili „rijetko“ ciljano traže. Taj podatak je, kako je navedeno u istraživanju, potrebno staviti u kontekst činjenice da su u velikom broju pripadnika ove dvije generacije glavni izvori informacija društvene mreže i digitalne platforme.
U općoj populaciji televizija i internet portali glavni su kanali informisanja koje koriste građani, a zatim slijede društvene mreže i radio. Podaci su pokazali i da je nešto više građana istaklo da se informiše putem podcasta nego što čita novine.
Dodaje se i da se hrvatski građani prema svojim navikama u konzumaciji medija i odnosu prema medijima mogu podijeliti u dva segmenta. Prvi segment čine tradicionalni medijski konzumenti i on obuhvata 60-ak posto populacije, a drugi čine digitalno-mrežni konzumenti. Oni čine 40 posto populacije. Tradicionalni medijski konzumenti odlikuju se ustaljenim, rutinskim navikama praćenja informativnog programa. Kao glavne izvore informacija u većem broju navode tradicionalne masovne medije, vijesti prate u fiksnim terminima, navikli su na određene emisije u tačno određeno vrijeme, a više od polovine ih vijesti gotovo uvijek ili uvijek aktivno i ciljano traži. Percipiraju ih kao važne i znatno rjeđe ih izbjegavaju. Generacijski, ovaj segment pretežno čine starije generacije.
Povjerenje u novinare nije visoko
Istraživanje je obuhvatilo i povjerenje u novinare kao profesiju u Hrvatskoj koje nije visoko, a namjerno izbjegavanje vijesti nije marginalna pojava. Na skali od 1 do 5, prosječno povjerenje u novinare iznosi 2,63 što ih smješta na deveto mjesto od 15 mjerenih profesija, iznad državnih službenika, bankara, sudija, PR-ovaca, influensera i političara, a daleko ispod vatrogasaca, ljekara i učitelja (prosječna vrijednost za sve profesije je 2,95).
Svega jedna četvrtina ispitanih (27,4 posto) izjavilo je da nikada namjerno ne izbjegava vijesti, dok 16,4 posto to čini vrlo rijetko.
U nenamjernom izbjegavanju vijesti prednjače najmlađi hrvatski građani, pripadnici generacije Z, dok je među pripadnicima generacije Y najveći broj onih koji često i dugotrajno namjerno izbjegavaju vijesti.
Među temama koje građani u medijima namjerno zaobilaze prednjače ideološke i svjetonazorske rasprave: 53 posto onih koji tematski izbjegavaju vijesti (ili 24,8 posto ukupnog uzorka) izbjegava upravo taj sadržaj. Slijede vijesti s estrade, vijesti o domaćim političkim zbivanjima i crna hronika. Zbirno gledajući, gotovo 40 posto ispitanika tematski izbjegava vijesti vezane uz politiku.
Navedeno je i da podaci iz istraživanja za medijske profesionalce nose konkretnu poruku: senzacionalizam i negativizam sve manje privlače publiku, te da je tjeraju od medija.
Istraživanje je provedeno tokom aprila 2026. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.014 punoljetnih građana Hrvatske. Metodologiju istraživanja i obradu podataka za Agenciju za medije napravio je dr.sc. Ivan Burić, a dostupno je na ovom linku.
Izvor: Agencija za elektroničke medije
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.




