Iza poznate ratne fotografije su ozbiljne etičke dileme, ali i zahtjev da se opozove nagrada

Mjesto na kojem su u Brčkom brutalno ubijeni Hajrudin Muzurović i Husein Kršo nikada nije obilježeno

Lice borbe protiv nasilja nad radnicama i nasilja na radnom mjestu.

Od „napalm djevojčice“ do djevojčice sa Starog mosta, etička granica o izvještavanju o djeci pomaknuta i teško je znati gdje je.

Koji elementi razlikuju dobru od prosječne fotografije?

Da li je danas jedini razlog za održavanje u životu crno-bijele fotografije patiniranje sadašnjosti, dodatna viktimizacija već ojađenih ili kičerajsko evociranje nostalgije? Piše Namik Kabil.