• YouTube

Etika

Iako bi rado povjerovali da smo korak bliže slobodnom izražavanju mišljenja i neovisnosti medija, pozivanje na patriotizam i državne interese još uvijek utiče na uređivačku politiku ovdašnjih medija, gdje oni smjeliji često trpe posljedice svoje neposlušnosti.

Veliki deo etičkih pravila, ili stavki u novinarskim kodeksima, univerzalan je za sve medije, ali neka su svojstvena samo televiziji zbog njene ogromne gledanosti, tehnološke posebnosti, brzine i sugestivnosti. 

Teorijski, autorizacija je potvrda autentičnosti izjave ili razgovora namenjenog objavljivanju. U praksi, ona više služi političarima i drugim zvaničnicima kao mehanizam zloupotrebe i kontrole medija i nije u funkciji preciznijeg iskazivanja stava.

Političari, ali ne samo oni, svode medijske slobode na pravo novinara da neselektivno ocrnjuju ljude bez posljedica. Takvo stanovište ne samo da nije univerzalna istina, već predstavlja i opasno pojednostavljivanje uloge slobodnih medija u društvu koje želi da postane istinski demokratsko i pravedno.

Iako je Bosna i Hercegovina prva zemlja u regionu koja je uvela Zakon o slobodi pristupa informacijama, ni nakon 6 godina rezultati njegove primjene nisu zadovoljavajući. Ne postoji mehanizam za efikasnu implementaciju Zakona, u čijem tekstu nema ni konkretnih novčanih kazni za prekršioce. Neophodno je uvesti instituciju Povjerenika za informacije čije bi odluke bile obavezujuće, a njegovu nadležnost proširiti i na Zakon o zaštiti tajnosti podataka.
Mediji i novinari su “dežurni krivac” uvijek kad politika i političari nemaju drugo rješenje i bolji izgovor. Mediji su posljednja “odbrana” i žrtva promašenih politika. Normalno je da političari imaju vlast, ali nije normalno i u demokratskom društvu nije prihvatljivo da je zloupotrebljavaju, pogotovo kad to čine kako bi se u javnosti predstavili u boljem svjetlu nego što zaslužuju.
Samoregulaciona tela podižu profesionalni nivo, štite slobodu medija, izbacujući državu iz profesionalne arbitraže. Važno je da mediji postignu konsenzus oko profesionalnih i etičkih normi i da poštuju arbitra.
I greške, ako su nenamjerne, dio su novinarskog posla. Međutim, neobjavljivanje ispravke nakon što je greška uočena u novinarskom prilogu – nije greška. To je nedopustivo neprofesionalno ponašanje. Vodeći svjetski dnevni listovi, na primjer, objavljuju godišnje i više od hiljadu ispravki. U medijima na području nekadašnje Jugoslavije greške su svakodnevne, ali objavljivanje ispravki prava je rijetkost.

Ponovno su političari ugasili svjetla i novinari prihvatili zakone mraka.

Samo dve godine nakon što je srpski parlament usvojio Zakon o slobodnom pristupu informacijama, eksperiment nevladine omladinske organizacije pokazao je da je zakon u praksi teško sprovodiv. Srpska Bezbednosno informativna agencija, na primer, oglušuje se čak i o odluku Vrhovnog suda Srbije i već osam meseci krši zakon i ne dostavlja podnosiocu zahteva običan statistički podatak.

Pages

Subscribe to RSS - Etika