U cilju provjere praktične primjene Zakona o pravu na pristup informacijama u Hrvatskoj, Koalicija nevladinih udruga poslala je ukupno 256 zahtjeva za pristup informacijama na različite adrese tijela javne vlasti. Odgovoreno je na 135 zahtjeva. U 118 slučajeva odgovor bio potvrdan, dok su u 17 slučajeva zahtjevi bili odbijeni.

Posle brojnih polemika i višemesečnih negodovanja, kako domaćih novinara i udruženja, tako i medijskih organizacija iz sveta, nedavno usvojen Krivični zakonik isključio je mogućnost da se zbog krivičnih dela uvrede i klevete ide u zatvor.

Dr Vladimir Vodinelić, dekan Fakulteta za poslovno pravo, o neusklađenosti odredaba Krivičnog zakona sa evropskim standardima

Mnogi novinari misle da je Zakon o slobodi pristupa informacijama zakon za novinare, no novinari po tom zakonu nemaju nikakve posebne privilegije. Ovaj zakon omogućava slobodan pristup informacijama u posjedu javnih vlasti svima – svim fizičkim i pravnim licima (kako piše u Zakonu), to jest svim građanima, organizacijama, udruženjima, preduzećima... No to je tek jedna od zabluda.

Novinari žele da budu izuzeti od odgovornosti za krivična djela, čime bi bili zaštićeni od mogućih zloupotreba i pritisaka u svom radu. Njihov argument je da će mehanizmi samokritike biti ojačani ukoliko se to desi. Vlada, međutim, odbacuje ovaj argument, smatrajući da kleveta i uvreda nisu isključivo pitanja novinarske prakse.

U novom Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji je stupio na snagu početkom aprila 2004., kleveta je i dalje tretirana kao krivično djelo. Ukinuta je, međutim, mogućnost izricanja zatvorske kazne i zamijenjena je novčanom kaznom. Minimalna novčana kazna iznosi 1.200 eura. Ukoliko osuđeni nema novca, kazna se izvršava tako što mu se za svakih 40 dosuđenih eura izriče dan zatvora, pod uslovom da osuđeni iza rešetaka ne može provesti više od šest mjeseci.

Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i časti nisu samo nekoherentni, već ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, već okolnosti koje na praktičnoj razini ograničavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.

Na predlog Vlade, Skupština Srbije je tokom 2004. usvojila izmene Zakona o krivičnom postupku. Međutim, do promena u Krivičnom zakonu koje se odnose na klevetu (visina kazne, teret dokaza, posebna zaštita javnih ličnosti) nije došlo. Tačnije, nije ukinuta pretnja zatvorskom kaznom zbog klevete (tzv. dekriminalizacija).

Prije nepune tri godine u Bosni i Hercegovini je kleveta i oficijelno dekriminalizirana. Šta više, novi je zakon znatno liberalniji i moderniji. Ali, ipak je iznevjerio početna, mora se priznati, naivna nadanja novinara da ce tužbi za klevetu biti manje.