Izostanak ozbiljnijih medijskih analiza koje bi predstavile probleme LGBTIQ osoba

foto: MC redakcija

Iako su mediji o prvoj Bh. povorci ponosa najviše pozitivno izvještavali, izostao je ozbiljniji medijski sadržaj koji bi predstavio probleme LGBTIQ osoba zbog kojih je povorka i organizovana,  rezultati su analize od preko hiljadu medijskih objava o ovom događaju u periodu od 12. augusta do 22. septembra 2019. koje je prikupila Agencija za praćenje medija “Parametar”, a koju je objavio banjalučki portal Frontal.

Analiza je pokazala da je više od polovine medijskih objava o povorci ponosa bilo pozitivno, dok je niži procenat negativnih i neutralnih objava, sa po oko 20 posto. Kada se posmatra sadržaj medijskih objava koji govori o problemima sa kojima se suočavaju LGBTIQ osobe, a koje bi bile važne u cilju smanjenja neznanja, predrasuda i diskriminacije javnosti prema LGBTIQ osobama, rezultati nisu toliko pozitivni. U samo 15 posto od ukupnog broja analiziranih objava se govorilo o postojećim problemima LGBTIQ osoba u bh. društvu, dok su u manjoj mjeri prikazani rezultati istraživačkih inicijativa novinara i novinarki.

“Većina novinara/ki se ograđuje od iznošenja bilo kakvih mišljenja ili stavova i svoje izvještavanje zasniva na izjavama izvora informacija ili iznošenju osnovnih činjenica o događaju koji predstavljaju, što je prihvatljivo osim u slučajevima prenošenja izjava koje sadrže govor mržnje i terminologiju koja je uvredljiva za LGBTIQ zajednicu bez ikakvog kritičkog komentara i takva praksa se ne može opravdati principima slobode govora i slobodnog javnog iznošenja stavova”, piše Frontal.

Pored izostanka ozbiljnijih tekstova koji bi predstavili probleme LGBTIQ osoba, analizom je utvrđeno da su novinari prenosili komentare poznatih ličnosti na društvenim mrežama, čime je medijsko izvještavanje poprimalo tabloidnu formu i skretalo pažnju javnosti sa ključnog motiva organizacije ovog događaja.

Televizija N1, portal Klix i Dnevni avaz su mediji koji su najviše izvještavali o povorci, sa oko 60 objava. Iako je najviši broj pozitivnih objava zabilježen kod ovih medija, Klix je imao čak 23 negativne objave, dok je N1 bio najneutralniji sa 19 takvih izvještavanja.

Kada je riječ o javnim medijima, analizom su obuhvaćeni BHRT, FTV i TVSA koji su o povorci također najviše pozitivno izvještavali i u njihovim objavama je zabilježen mali broj negativnih i neutralnih objava. Analiza je pokazala da su sva tri navedena medija imala po šest neutralnih objava, a isti broj su FTV I TVSA imale kada je riječ o negativnim objavama, dok su za BHRT zabilježene takve objave.

Jedina dva medija, obuhvaćena analizom, koja nisu imali niti jednu pozitivnu objavu vezanu za Bh. povorku ponosa su portali Stav i Index.ba. Od ukupnih 12 objava na portalu Index.ba u analiziranom periodu su sve bile negativne.

Večernji list, Al Jazeera, Face TV, OBN, Nova BH, TV Slon i internet portali Bljesak.info, Dnevno.ba, Hms.ba, Livno.com, Mostarski.ba, Narod.ba, Pogled.ba, Regional.ba, Slobodna-Bosna.ba, Tip.ba su mediji u kojima je analizom zabilježeno manje od 10 objava o povorci ponosa.

U saopštenju Udruženja BH novinara, 31. augusta ove godine je navedeno da: “Korištenje govora mržnje i huškačke retorike prema pripadnicima LGBTQ zajednice, uvredljivih i nehumanih kvalifikacija, negiranje njihovih ljudskih prava i vladavine zakona, posebno kroz nekritičko prenošenje izjave političara, drugih  javnih zvaničnika i građana o predstojećoj povorci ponosa, nespojivi su sa stadardima profesionalnog novinarstva i etičkim vrijednostima, propisanima za medijske profesionalce u kodeksima za elektornske, štampane i online medije.”

Analiza 1127 medijskih objava o povorci ponosa je obuhvatila sedam dnevnih listova, četiri nedeljnika, 14 televizijskih stanica (centralne informativne emisije i sadržaji na internet stranicama) i 30 internet portala u BiH. Prva Bh. povorka ponosa održana je 8. septembra ove godine u Sarajevu.

Izvor: Frontal

___