U izvještaju Monitoring medijskog pluralizma poziva se EU da preduzme obavezujuće mjere za zaštitu uslova rada novinara

foto: Screenshot / Izvještaj

Uslovi rada novinara, u smislu plata i sistema socijalnog osiguranja, na nivou cijele Evropske unije (EU) i zemalja kandidatkinja se pogoršavaju. Zemlje sa najslabijim rezultatima po indikatoru zaštite su Srbija i Grčka, pokazao je izvještaj Monitor medijskog pluralizma 2026 (#MPM2026) koji je pripremio Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (Centre for Media Pluralism and Media Freedom, CMPF).

Ovogodišnji nalazi pokazuju kako slabi poslovni modeli, velike tehnološke kompanije, nedostatak zaštite od praksi pravnog zastrašivanja i koncentracija tržišta predstavljaju izazov za otpornost medijskog pluralizma u Evropi, uprkos stupanju na snagu Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), prenijela je Evropska federacija novinara (EFJ).

Izvještaj posebno analizira trenutno stanje povoljnih uslova za slobodno i nezavisno novinarstvo u smislu uslova rada i sigurnosti novinara od fizičkog, verbalnog i pravnog uznemiravanja. Što se tiče ključnog indikatora zaštite, samo šest zemalja od 31 analizirane nudi pristojan nivo zaštite: Luksemburg (osam posto nivoa rizika), Danska (14 posto), Estonija (15 posto), Švedska (20 posto), Finska (27 posto) i Irska (30 posto). Po ovom kriteriju, kako je navedeno, zemlje sa najslabijim rezultatima su Srbija (77 posto) i Grčka (69 posto).

Dodaje se da je indikator koji se odnosi na uslove rada novinara još više zabrinjavajući. Trećina država članica EU i zemalja kandidatkinja suočava se sa visokim rizicima prema ovom podindikatoru. Mađarska, Grčka, Hrvatska i Rumunija su države članice EU sa najgorim rezultatima u pogledu uslova rada novinara (97 posto nivoa rizika), a slijede ih Francuska, Italija, Španija, Srbija, Albanija, Bugarska i Slovenija (75 posto nivoa rizika). Na drugom kraju rang liste, Danska je jedina zemlja koja generalno nudi dobre uslove rada za medijske radnike (tri posto nivoa rizika).

U izvještaju se navodi da „broj zaposlenih novinara nastavlja da opada, iako sporijim tempom nego prije, a uslovi rada freelancera ostaju loši, dok su poslovni modeli medija sve ranjiviji na digitalnu transformaciju. Mediji, posebno online, pokušavaju uvesti inovacije u poslovne modele, formate i procese, ali to zasad ne rezultira značajnim povećanjem prihoda“.

Umjetna inteligencija kao prijetnja radnoj snazi

U izvještaju je navedeno i da uslovi rada novinara, posebno lokalnih novinara i freelancera ostaju loši širom Evrope, a u nekim zemljama postoji zastoj u sklapanju kolektivnih ugovora o radu ili njihov nedostatak, na primjer u Italiji i Grčkoj. Velike medijske kuće i javni servisi također smanjuju broj radnih mjesta. Korištenje umjetne inteligencije u novinarstvu predstavlja daljnje prijetnje za osoblje u redakcijama. U Belgiji je, na primjer, časopis Elle objavio članke pod nazivom fiktivni novinari te je dokazano da je više od polovine online sadržaja generisano umjetnom inteligencijom. Zbog ovih problema s radnom snagom, sve manji broj mladih ljudi pridružuje se profesiji. Ekonomska nestabilnost ugrožava kvalitet izvještavanja, dodatno povećavajući ranjivost novinara na vanjske pritiske i negativno utičući na mentalno zdravlje novinara.

U odjeljku Preporuke izvještaj poziva EU da uvede snažnije obavezujuće mjere za zaštitu radnih uslova novinara, uključujući efikasnu primjenu Direktive o minimalnoj plati. Vlade država članica se pozivaju da uvedu radno zakonodavstvo koje novinarima garantuje adekvatne minimalne plate i pristup socijalnoj zaštiti. Izvještaj također poziva medijsku industriju da uključi predstavnike novinara u pregovore sa platformama i kompanijama za umjetnu inteligenciju kako bi se prihodi raspodijelili duž lanca vrijednosti medija i procijenio uticaj inovacija u redakcijama na zapošljavanje i uslove rada.

Predsjednica EFJ Maja Sever kazala je da je zaključak autora izvještaja jasan i zabrinjavajući.

„Ni Evropska unija, ni nacionalne vlade, ni medijska industrija ne poduzimaju potrebne mjere za zaštitu medijskih radnika, koji se prečesto nađu praktično nesposobni da ispune svoju dužnost, odnosno da nastave garantirati pravo građana da budu informirani. Ovo zanemarivanje radnog statusa novinara također predstavlja uskraćivanje osnovnog prava građana na pristup informacijama. Vrijeme je da se ova neaktivnost okonča. Vrijeme je da se ozbiljno shvati zabrinjavajuće pogoršanje uvjeta u kojima radimo i prijetnja koju to predstavlja demokraciji“, izjavila je Sever.

Izvještaj se nalazi na ovom linku, a interaktivna mapa ovdje.

Izvor: EFJ

___