Infografike i vizualizacije podataka kao urednički sadržaj

23/10/2012

U posljednjih nekoliko godina stvoren je novi način za vizualnu prezentaciju podataka i apstraktnih koncepata: kroz infografike i vizualizacije podataka.

Informacijsko doba u kojem živimo promijenilo je načine na koje komuniciramo, razmišljamo i razmjenjujemo informacije te različite oblike sadržaja i poruka. Eksplozija informacija veća je, nego ikada dosada. Tome ide i u prilog objava Erica Schmidta, bivšeg predsjednika Googlea da je od samih početaka čovječanstva pa do 2003. godine generirano 5000 petabajta podataka. U trenutku te objave era društvenih medija pa s njime i korisnički generiranog sadržaja nije još niti započela. Dodamo li tome korištenje pametnih uređaja i tableta izloženi smo nastanku i razmjeni podataka bilo gdje i bilo kada. Time se pojavljaje potreba za novim načinima komunikacije koje na brz, jednostavan, efektivan i kredibilan način prenose poruku i priču koju želimo isporučiti publici željnoj, ali s druge strane zasićenoj informacijama.

Novi način predstavljanja podataka

Tako je u posljednjih nekoliko godina demokratiziran stari način za vizualnu prezentaciju podataka i apstraktnih koncepata – infografike i vizualizacije podataka. Pojavljuju se posvuda – u novinskim člancima, blog postovima, web stranica, brošurama i prezentacijama te razmjenjuju na društvenim medijima. Dolaze u različitim formatima od statičnih, preko interaktivnih do animiranih. Sadrže grafove, dijagrame, vremenske linije i karte ili kombiniraju dva ili više od prethodno navedenih grafičkih reprezentacija u hibridne grafike.

Predstavljaju li oni nove načine za pričanje priča društvu koje prezasićeno informacijama kako bi im ispostavili dodatnu vrijednost? Možemo reći da se infografike kao vizualne prezentacije koje mogu sadržavati tekst, podatke ili njihovu kombinaciju koriste kako bi ispričale priču, educirale ili ponudile rješenje na apstraktan problem. Dodatno, vizualizacije podatka predstavljaju (tehnološke) alate koje vizualno organiziraju velike skupove podataka koje publika može koristiti kako bi istražila i analizirala te podatke i na taj način sama otkrila svoju priču.

Istorijski razvoj vizualizacije podataka

Iako demokratizirane u 21. stoljeću, infografike i vizualizacije podataka stare su nekoliko stoljeća. Jedan od prvih povijesnih primjera koji potvrđuje efikasnost grafičke reprezentacije je infografika Florence Nightingale koja prikazuje uzroke smrti britanske vojske tijekom Krimskog rata koristeći formu dijagrama u obliku ruže. Kreirana je u svrhu komunikacije s kraljicom Viktorijom. Ne toliko godina kasnije dizajner Charles Minard u svojoj infografici iz 1869. godine vizualno prikazuje Napoleonovu invaziju na Rusiju iz 1812. Ova hibridna vizualizacija koja kombinira kartu s dijagramom toka, sadrži podatke o veličini francuskih trupa, udaljenost koju su proputovali prema Rusiji, rijeke koju su prešli na tom putovanju, temperature s kojima su se suočili te konačan broj francuskih vojnika nakon poraza. Prednosti i jedne i druge grafike jest premošćivanje kulturnih i jezičnih razlika kako bih ih mogli razumijeti ljudi iz cijeloga svijeta. Infografike su kao dio uredničkoga sadržaja populirazirane 1930-ih godina kada ih časopis Fortune počinje integrirati među prvima u svoje priče. Arhiva ranih vizualnih uspjeha časopisa Fortune iz 1940-ih i 50-ih, ali i nekih drugih vizualnih priča u kategorijama oglašavanja ili mode dostupna su na stranici Fulltable.com autora Chrisa Mullina.

Foto: Vintage infografika časopisa Fortune iz 1940-ih

Danas ih u svoje priče integriraju brojni pripovjedači - novinari, znanastvenici, marketingaši, PR stručnjaci, političari, umjetnici, ali i brojne neprofitne organizacije.

Infografike i vizualizacije kao urednički sadržaji u masovnim medijima

Statične infografike su danas najkorišteniji formati za grafičku prezentaciju koji se objavljuje kao dodatak tekstu u obliku slike s vertikalnom ili horizontalnom orijentacijom u novinarskim člancima ili drugim uredničkim publikacijama bilo tiskanim ili online pri tome zadovoljavajući zahtjeve pojedinog medija. Stari časopisi su ove formate nazivali charticles, a predstavljali su tehniku koja prikazuje cijeli članak u vizualnom formatu koji kombinira grafiku, sliku i tekst. Njegov izgled i dimenzije prilagođavaju se mediju za koji se objavljuju – tisak ili Internet. Joanna Pearlstein uspješno je implementirala ovakav oblik sadržaja kao alternativu dugim tekstovima na poziciji urednice časopisa Wired. Seafood Express jedan je od primjera ove alternativne forme za duge tekstove objavljenog upravo na Wiredu.

Foto: Primjer formata charticle objavljenog u časopisu Wired

USA Today, Fortune, The New York Times i The Wall Street Journal koriste informacijske grafike već nekoliko desetljeća u svojim tiskanim izdanjima, a objavljuju ih danas i online kako bi čitateljima uz priču pružili dodatnu vrijednost. New York Times s danas najvećim grafičkim odjelom na čelu sa Steve Duenesom kao urednikom primjer je medija koji ulaže u inovaciju kako bi isporučio dobre infografike, vizualizacije podatka ili ostale multimedijalne priče kao potpore izvještavanju u svojim tiskanim i online izdanjima. Potvrda tome i jesu ovogodišnja priznanja Maliofej za rad na području infografike i vizualizacije podataka. Ovaj događaj poznat je i kao Pulitzer za informacijske grafike. Njegove infografike Gunatanamo Detainees i The Guantanamo Docket s različitim prikazom za tiskano i online izdanje osvojile su nagradu za najbolji uradak u području data novinarstva za 2012. godinu. Ostala priznanja dodijeljena su za njihove infografike s temama u kategorijama Karakteristike (npr. infografike koje objašnavaju pojedinu prirodnu katastrofu, fenomen ili kompleksnu temu) i Portfolio (npr. infografike koje prikazuju sportske uspjehe pojedinca ili tima).

Foto: Nagrađena infografika New York Timesa o zatočenicima Guantanama za tiskano i online izdanje

Nagrade je osvojio i u kategoriji interaktivnih infografika. Jedna od nagrađenih u tom formatu je 18 Days at the Center of Egypt’s Revolution. Interakcija je postignuta animiranjem grafike u nekoliko koraka kako bi se stvorio linearni tijek priče uz dodan i efekt zumiranja grafike. Dodatna interaktivnost ostvarena je i vremenskim slajderom čijim se pomicanjem prikazuju različiti skupovi od po tri fotografije dodane ispod same vizualne prezentacije.

NYTimes.com ujedno je i izvor vizualizacija kao alata koji omogućuju čitateljima da analiziraju, istražuju, otkrivaju obrasce iza velikih skupova podataka. Primjer jedne od takvih jest animirana i interaktivna karta The Deatliest Years koja prikazuje broj smrti u Americi uzrokovanih tornadom za svaku godinu od 1950. do danas. Tome se i kao primjer dobre prakse vizualizacije velikih podataka u svrhu data novinarstva može spomenuti i CNN-ova inicijativa Home and away koja prikazuje broj poginulih vojnika u Afganistanu i Iraku. U ovoj vizualizaciji čitatelji mogu istraživati obrasce na temelju nekoliko različitih kriterija kao što su mjesto rođenja, godine, te vrijeme i mjesto smrti.

Foto: CNN-ova vizualizacija podatka Home and away ostvarena u suradnji s agencijom Stamen

Šira upotreba infografika i vizualizacija podatka

Infografike se kao urednički sadržaji mogu pronaći i u specijaliziranim online časopisima kao što je Good.is pod kategorijam Infografike koje većinskom dijelom obrađuju teme od društvenoga interesa. Istovremeno jedan od najpoznatijih online magazina za web dizajn FastCompany.com dodaje rubriku Infografika dana u 2009. godini. Zaklada Bill and Melinda Gates na svojim službenim web stranicama objavljuju ove vizualne priče educirajući i informirajući čitatelje o temama u kategorijama Zdravlje i Siromaštvo.

Prihvaćene su danas i u funkciji uredničkog sadržaja u privatnom sektori gdje ih brojni start-upi, ali i velike Fortune 500 tvrtke koriste kako bi informirali krajnje korisnike o području za koje nude usluge ili proizvode uz eksperimentiranje s danas aktualnom tehnologijom. General Electrics je jedan od primjera velikih tvrtki koja intenzivno koristi vizualizaciju podataka kako bi pružili bolji kontekst područja u kojem djeluje. Sve njihove vizualne priče mogu se pronaći na zasebnoj stranici Data Visualization. Primjerice, njihova vizualizacija Who's talking about breast cancer primjer je grafike kao alata koji koristi i prikazuje veliki skup podatka (u ovom slučaju objava s Twittera) u realanom vremenu koje su automatski generirane korištenjem tehnologije. Interaktivnost je postignuta istraživanjem i dodavanjem anotacija kako bi se čitatelja usmjeravalo kroz nelineranu priču.

Foto: Vizualizacija podatka kao dio uredničkog sadržaja u privatnom sektoru na primjeru General Electricsa

Sa smjernicama na kraju ove priče, neovisno o mediju, publici ili tehnologji te o njihovoj primjeni u javnom, privatnom ili neprofitnu sektoru, vizualne priče moraju prikazati istinite činjenice, točne podatke, pojednostaviti te pružiti pojašnjenje. U končnici cilj je iskomunicirati priču na jasan, efektivan i točan način.