Korona podigla čitanost i slušanost, a srušila finansije

Korona podigla čitanost i slušanost, a srušila finansije

Korona podigla čitanost i slušanost, a srušila finansije

Klijenti otkazuju saradnju, mediji očekuju pomoć vlasti.

Foto: Unsplash

Kada je sredinom marta proglašeno stanje prirodne nesreće u BiH, veliki broj radnika poslat je kući da u sigurnosti svog doma čekaju kraj pandemije za koju se ne zna koliko će trajati. Oni koji su ostali na svojim radnim mjestima su, između ostalih, novinari pred kojima je bio poseban izazov. Redakcije su odmah shvatile da svoj rad moraju organizovati drugačije od uobičajenog, pa su one koje su to mogle svoje novinare poslale da rade od kuće, a one koje nisu napravile su ekipe, timove koji se neće sretati.

Poseban je izazov to bio za novinare u gradovima u kojima su pronađeni prvi oboljeli od Covid-19, a među njima su Banja Luka, Konjic, Laktaši, Maglaj, Čitluk i drugi.

Kućni rad

Prvi klaster u Federaciji BiH bio je Konjic, mjesto odakle se virus proširio i na brojne druge gradove. Amila Habibija, urednica Radio Konjica, kaže kako su oni program, iako su ga do tada emitovali od ponedjeljka do subote, proširili i na nedjelju, s ciljem pružanja pravovremenih i objektivnih informacija građanima.

“Svoj rad organizovali smo u novinarske ekipe koje se nisu susretale, a jedna uposlenica, iz objektivnih razloga, radi od kuće. Novinarske ekipe u smjeni su tokom dana imale veći obim posla, ali smo ostavili prostora i za odmor, te tako funkcionišemo i sada. Većinu priloga smo snimali telefonski, ali smo imali i snimke sa terena. Prostorije radija su dezinfikovane, a nabavili smo opremu da to možemo i sami raditi. Iz predostrožnosti smo na ulaz postavili dezinfekciono sredstvo za ruke, a novinarima smo obezbijedili rukavice i maske, koje smo u početku kupovali, da bismo kasnije dobili i donacije”, kaže Habibija.

Čim se prvi slučaj pojavio i u Banjoj Luci medijskim kućama bilo je jasno da će morati mijenjati sistem rada. Novinari portala Srpskinfo i novine EuroBlic prvih nekoliko dana radili su iz redakcije, ali su nakon toga poslati na “kućni rad”. Potvrdio nam je to i odgovorni urednik Siniša Trkulja, koji kaže i kako su obezbijedili uslove za sve one koji su radili od kuće.

“Već više od mjesec radimo svi od kuće, uvezani smo i pokrivamo sve. Za sada to ide dosta dobro, čak bih rekao i da smo dosta produktivniji nego kada smo bili u redakciji. Naši novinari minimalno idu na teren, koristimo pres konferencije koje se emituju na televizijama, te se trudimo da imamo što više svojih tema. Ne želimo izlagati previše svoje novinare, ali ukoliko imamo potrebu onda povremeno i odemo na neko konferenciju za novinare”, kaže Trkulja.

Da su mail i telefon glavna sredstva komuniciranja potvrdio nam je i Nermin Dedukić, urednik portala Maglajinfo.com, koji kaže i kako im je dosta pomogao besplatan pristup servisu Federane novinske agencije (FENA). Novinare štite po istom principu kao i ostali – dezinfekcija ruku i prostora, maska, rukavice...

„Čim se na našim prostorima pojavio koronavirus oformili smo poseban članak Koronavirus: Najnovije vijesti iz minute u minutu, kojeg svakodnevno uređujemo i ažuriramo. Cilj nam je bio da našim čitateljima omogućimo što lakše informisanje o aktuelnoj pandemiji. Ovaj članak je posebno izdvojen na naslovnici portala, a za sve ostale članke nastojimo imati tačne i provjerene informacije. Nastojimo našim čitaocima ponuditi i neke malo opuštenije priče, ali i teme iz drugih oblasti, lokalne priče. Dijelom sadržaja olakšavali smo ostanak kući načim čitaocima raznim kvizovima, preporukama dobrih filmova, zanimljivim videoprilozima i tako dalje”, priča nam Goran Kutle, glavni urednik portala Jabuka.tv iz Čitluka, koji kaže i kako njihovi novinari i saradnici rade od kuće, a ako moraju ići na teren onda se zaštite u skladu sa propisanim mjerama.

Finansijski problemi

Mediji su pokazali da se i u teškim uslovima mogu prilagoditi i biti dobar servis građanima za provjerene i tačne informacije, ali se isto tako većina njih ili već suočava sa finansijskim problemima ili je to ono što ih tek čeka ukoliko ovakvo stanje potraje. Klijenti su otkazali reklame, oglašavanje je ili smanjeno na minimum ili je ukinuto skroz, pa smo naše sagovornike pitali i kako će njihov medij preživjeti ove probleme.

“Imali smo prekid u emitovanju određenih marketinških usluga od naših klijenata. Pojedini su za već dostavljene reklame tražili obustavu, ali su se prilagodili novim okolnostima i nastavili saradnju s nama. Pokušavamo da nastavimo sa dosadašnjim partnerima sa organizovanjem dosadašnjih projekata u našem programu, ali nismo sigurni koliko ćemo uspjeti. Sigurno je da će se ova situacija odraziti na naše poslovanje, ali još uvijek ne znamo u kojem obimu”, kaže Habibija.

Klijenti su, kaže to i Kutle, dosta oprezniji sa plaćanjem faktura, a brojne kampanje su otkazane. Trenutno se ovaj portal, istakao je, finansira iz rezervi koje imaju, jer su uvijek dio proračuna ostavljali za moguću krizu koja ih je upravo snašla. Međutim, pandemija na portal Maglajinfo nije mnogo uticala, a to je zbog toga, pojasnio nam je Dedukić, što je ovaj lokalni nezavisni maglajski portal projekt na kojem se rad uglavnom zasniva na volontiranju.

“Mislim da ćemo tek u narednom periodu svi vidjeti i osjetiti posljedice pandemije. Ono što je sigurno jeste da će print najgore proći, ali svi zavisimo od oglašivača, a oglasa nema. U razgovoru sa nekim kolegama saznao sam da su izgubili i do 80 posto u ovih mjesec dana i bit će im teško vratiti se jer kada jednom padne teško se print može vratiti na staro. Pogotovo u eri portala. Što se nas tiče, mi smo zadovoljni i prodajom novine i posjetom portalu, koja iz dana u dan rapidno raste. Trudimo se da budemo servis i građana i institucija”, poručio je Trkulja.

Srpskainfo i EuroBlic za sada se, kaže, drže dobro, ali je pitanje kako će sve izgledati za mjesec – dva.

“Pojedini mediji su već u velikom problemu, a neki su morali i otpuštati novinare. Mi za sada ne razmišljamo u tom smjeru, ali mislim da bi država trebala da reaguje jer treba da znaju da su mediji jedan od nosećih stubova modernog društva demokratskih zemalja, a mediji su sada u velikim gubicima. Svi bismo mi mogli sada ključ u bravu staviti i čekati da prođe pandemija i onda se aktivirati, međutim, mi radimo i dalje i očekujemo da se i medijima pruži potrebna pomoć. Medije treba sačuvati i nadam se da će država naći način i modul da to uradi. Do sada država nije imala sluha za medije, ali nadamo se da će se to promijeniti, da su sve strukture vlasti shvatile da su mediji nezaobilazan factor u državi i da će svima, bez izuzetka, pomoći”, rekao je Trkulja.

Nekorektan odnos stručnjaka

Osim finansija, jedan od problema sa kojima se mediji, čak i u normalnim uslovima, često susreću je dostupnost informacija. Kada su u pitanju konkretno teme u vezi sa koronavirusom, Trkulja kaže kako su u nekoliko navrata nailazili na nekorektan odnos pojedinih doktora ili drugih stručnjaka u ovoj oblasti, što im je pokazalo da postoje i oni koji se boje govoriti za medije.

“Najveći problem bio nam je blagovremeno dobiti informacije iz zdravstvenih ustanova jer je u početku pandemije Konjic bio jedno od žarišta u našoj zemlji i sve manjkavosti zdravstvenog sistema su se odrazile u našoj sredini. Trebalo je vremena da se zdravstvene ustanove usaglase o svojim obavezama i nadležnostima, što je često dovodilo u zabunu naše građane, slušaoce, koji još uvijek nisu u potpunosti upoznati sa time šta je primarna, a šta sekundarna primarna zaštita. I građani su često, nažalost, odbijali da prokomentarišu novonastalu situaciju, što smo pripisivali njihovom strahu, a nerijetko je i grad bio pust jer su rijetko izlazili. Nažalost, često nismo bili u mogućnosti da emitujemo neki sadržaj jer određeni sagovornici, pogotovo predstavnici privrednih subjekata, suočeni sa prekidom svog poslovanja i strahom od onoga što slijedi, nisu željeli govoriti o tome”, kaže Habibija.

Posao novinara jeste da plasiraju pouzdane i provjerene informacije, a to bi, smatra Kutle, trebali znati i vodeći ljudi u nadležnim institucijama, koji te informacije daju.

“Mi smo, uglavnom, imali korektnu saradnju sa nadležnima. Na određena pitanja koja smo poslali Štabu Civilne zaštite HNK-a za online konferenciju, nismo dobili potpune odgovore, a bilo je situacija da iz samih štabova šalju krive informacije koje bi sami kasnije ispravljali sa novim oglašavanjem u javnosti”, kaže Kutle.

Sa teškim dolaskom do informacija redovno se suseću i na maglajskom portalu, ali Dedukić kaže kako vjeruje da će doći vrijeme kada će podrobnije analizirati sve ono što je bilo. Daleko važnije je, smatra, sada istaći da ipak uspijevaju doći do pravovremene i istinite informacije koja ih zanima.

Porast čitanosti

Medijima čitanost, gledanost ili slušanost u periodu pandemije rapidno raste. 

“Radio Konjic je od pojave pandemije postao slušaniji medij. Potvrda toga je i naša Facebook stranica na kojoj svakodnevno imamo veliki broj pregleda i nove pratioce. Mi ni u novonastaloj situaciji, kada se veliki broj medija utrkivao ko će prije objaviti neku vijest, nismo pokleknuli. Trudili smo se da objavljujemo provjerene informacije, kako slušaoce ne bismo doveli u zabludu i strah, pa smo zbog toga i etiketirani kao medij kojem se vjeruje, pa su i drugi portali prenosili naše informacije”, kazala nam je Habibija.

Prema statističkim pokazateljima, za vrijeme pandemije čitanost portala Maglajinfo porasla je, kaže Dedukić, za više od 300 posto u odnosu na isti period prošle godine. Početkom pandemije čitanost je bila veća, ali kako vrijeme prolazi čitanost se, kaže, vraća u neke standardne okvire.

“Čitanost je porasla i zbog aktuelnog trenutka, popularnosti teme, ali vjerujem da je to i zbog količine i kvaliteta ponuđenih informacija. Mi smo od početka pandemije pokušali ostvariti dvosmjernu komunikaciju sa čitateljima, a sve kako bismo na neki način uspjeli spriječiti širenje panike, lažnih vijesti, dezinformacija, ali i kako bismo spriječili stigmatiziranje oboljelih osoba. Studije će pokazati da smo odigrali značajnu ulogu u jednom 'šok periodu' za naše sugrađane. Čitanost jeste velika, ali smo svjesni da postoji prostor za napredak, a koji ćemo u budućnosti kvalitetno popuniti“, poručio je Dedukić.

Za sto posto porasla je i posjećenost portala Jabuka.tv, što je, kako nam je kazao Kutle, zahtijevalo dodatna ulaganja u servere.

“Reakcije građana su jako pozitivne, mnogi su nam rekli da smo im glavni izvor informisanja. Pohvalili su nas da smo pouzdani i ažurni, što nam je jako bitno jer se takvi trudimo i  biti”, zaključio je Kutle.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.